Prema riječima našeg meteorologa Kristijana Paljara, klimatološki početak zime bio je 1. prosinca, dok kalendarski i astronomski počinje 22. prosinca u 04:27 sati.
Dani u prosincu su tamni i sivi no, svi koji stvari gledaju s vedrije strane znaju da će nakon zimskog solsticija dani postajati sve svjetliji, odnosno “duži”. Naravno da svaki dan traje 24 sata, a zimski solsticij ili “najkraći dan u godini” najkraći je u smislu da je tog dana najkraće razdoblje od izlaska do zalaska sunca.
Što se zapravo, astronomski gledano, događa s danima? Zemljina os je, kao što znamo, nagnuta, a njen nagib iznosi 23.5° (ili preciznije 23°27′). Zemlja, dakle, obilazi Sunce po svojoj putanji tako da joj je jedan od polova uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog. Samo se dvaput godišnje “izjednače” – u trenutku proljetnog i jesenskog ekvinocija (ravnodnevice).
Na dan zimskog solsticija Sjeverni je pol najudaljeniji od Sunca, a južni je najbliže suncu. Sunčeve zrake okomite su na južnu ili Jarčevu obratnicu, zamišljenu kružnicu koja se nalazi 23°27′ južne geografske širine. Južna polutka toga dana najviše je obasjana i svim ljudima na toj je polutki dan najdulji, a noć najkraća u godini. Suprotno tome, sjeverna će polutka toga dana imati najkraći dan i najdulju noć. Ono što nakon zimskog suncostaja primjećujemo jest da se sunce počinje “dizati”. To je, dakako, prividno gibanje Sunca.
Najkraći dan u godini ujedno je i astronomski početak zime. Upita li vas tko kad zima započinje, spremno ćete odgovoriti: “21. prosinca”, no neki će od vas ipak primijetiti da se zimski solsticij ne događa svake godine u isti sat, pa čak ni dan.
Ove je godine, na primjer, zimski solsticij 22. prosinca. Ako zemljina os ne mijenja svoj položaj u prostoru tijekom vremena, kako je to moguće? Moguće je jer na položaj Zemljine osi utječe gravitacijsko djelovanje Sunca i Mjeseca, a također, zbog korekcije kalendara u prijestupnim godinama.
Što možemo očekivati do kraja ove 2023. godine?
Trenutni izlaz ECMWF (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) ovako “vidi” vrijeme do kraja godine. Tjedan pred nama trebale bi obilježiti iznadprosječno visoke temperature zraka. Koliko će temperature zraka rasti, prvenstveno će ovisiti o zadržavanju magle ili sumaglice.
Do kraja prosinca očekujemo postupan pad temperature zraka koje će i dalje biti “toplije” ili iznadprosječno visoke, ali uz manje temperaturno odstupanje u odnosu na višegodišnje prosječne vrijednosti.
Do kraja tjedna ne očekujemo oborine. U tjednu koji dolazi, povremene oborine izgledne su na samom kraju tjedna pred Badnjak i Božić, a radit će se o slaboj kiši. Oborinski “prosječna ili aktivniji” period trebao bi se nastaviti do kraja godine.
Ovaj prosinac zahvaljujući obilnim oborinama proteklih dana već sada je po pitanju oborina iznadprosječno oborinski aktivan, a svaka nova oborina činit će ga oborinama “aktivnijim”.
Bijeli Božić?
“Ja sanjam jedan bijeli Božić” – nažalost tekst pjesme i ove će godine ostati san ili neostvarena želja. Bijeli Božić kod nas nije česta pojava. Na području Virovitice smo ga imali svega 11 puta u razdoblju između 1979. i 2020. godine. Zadnji bijeli Božić smo imali prije 16 godina, točnije 2007. godine no i ove godine u nižim, ali i višim predjelima Hrvatske ne treba ga očekivati.
Tijekom godina imali smo i neke klimatološke zanimljivosti za Viroviticu tijekom prosinca:
- Temperaturni minimum -21,5 °C izmjeren 31. prosinca 1976. godine
- Temperaturni maksimum 22,3 °C izmjeren 17. prosinca 1989. godine
- Najdeblji snježni pokrivač od 61 centimetara izmjeren 10.prosinca 1969. godine
- Najkišovitiji prosinac 1993. godine i 167 milimetara
- Najsuši prosinac 2013. godine i skromnih 1.6 milimetara
- Višegodišnja prosječna količina oborina 69.8 milimetara
- 1969. godine imali smo 18 dana sa snijegom
(www.icv.hr, kp)
