Crkva na današnji dan, 23. listopada, slavi spomendan svetog Ivana Kapistrana, talijanskog franjevca koji se posebno isticao u gorljivosti propovijedanja i obrani katoličke vjere koja je bila opasno ugrožena turskim nadiranjima, a za naše je krajeve naročito značajan jer ga je životni put doveo u Ilok, gdje je i završio svoj ovozemaljski život.

Sudjelovao je u obrani od Turaka u čuvenoj bitci koja se odigrala 22. srpnja 1456. godine, kada je kršćanska vojska postigla veličanstvenu pobjedu nad osmanlijskim osvajačima.
Ivan Kapistran je potom otišao najprije u Zemun, pa u Slankamen te na kraju u Ilok, gdje je boravio sa svojom subraćom u franjevačkom samostanu koji je i osnovao.

Već ostario i onemoćao obolio je od kuge i pao na bolesničku postelju, a koliko je bio duhovno snažan i utjecajan, svjedoči i činjenica da ga je čak dva puta posjetio i sam kralj Ladislav. U Iloku je proveo teško vrijeme, nešto više od mjesec i pol dana, odnosno ondje je 23. listopada 1456. godine u svojoj 72. godini završio ovozemaljski život.

Osjećajući posebnu snagu tog duhovnog velikana, vjernici su se redovito okupljali na njegovu grobu, a knjižica Čudesa svetoga Ivana Kapistrana, koja se čuva u Parizu, svjedoči o čak 188 čudesa koja su se zbila po njegovu zagovoru.

No, 1526. godine s novim turskim nasrtajima i u općem metežu njegove su kosti nestale i do danas nije otkriveno gdje se nalaze.

Papa Grgur XV. proglasio ga je blaženim 1622. godine, a svetim ga je proglasio papa Aleksandar VIII. godine 1690. godine. Uviđajući posebnu duhovnu snagu svetoga Ivana Kapistrana povezanu s obranom vjere, papa Ivan Pavao II. proglasio ga je 1986. god. zaštitnikom svih vojnih dušobrižnika.

Blagdan mu se slavi se za cijelu Crkvu upravo na današnji dan, na dan njegove smrti, odnosno 23. listopada. Obično se u ikonografiji prikazuje kako nosi franjevački habit, a u rukama ima razvijenu križarsku zastavu ili knjigu u ruci, što upućuje na pobjedu nad Turcima kod Beograda, te na njegov doprinos u teologiji i propovjedništvu.
Štuje se kao zaštitnik sudaca, pravnika i vojnih kapelana.

Iako je današnjem prosječnom vjerniku možda nedovoljno razumljivo da bi jedan poluvojnik kakav je bio Ivan Kapistran uopće mogao postati svecem, valja svakako imati u vidu da je on branio svoju katoličku vjeru i kršćanske zemlje.

Takve srčanosti, takve duboke vjere i takvog pouzdanja u Božju Providnost treba itekako i današnjim kršćanima, pa nam je u tom smislu sveti Ivan Kapistran svjetionik koji nam pokazuje put i zaštitnik u svim pravednim nastojanjima da očuvamo svoju vjeru i svoju vjernost Kristu i Crkvi.

(www.icv.hr, pripremio: fra Ivica Jagodić)