Kako nastaju deepfake objave, što o digitalnim kompetencijama roditelja kažu posljednja istraživanja, kako izgleda procesuiranje osumnjičenog pedofila, zašto Hrvatska ima zastario pristup procesuiranju kaznenih djela počinjenima putem Interneta, zašto je važno kreirati sigurno okružje na Internetu za sve korisnike, koliko online predatora i na koji način vrebaju na žrtve te što o problemima vezanima uz Internet i online svijet kažu mladi…

Te i brojne druge teme predstavljene su na jučerašnjoj (srijeda) nacionalnoj konferenciji  Izazovi kibernetičke sigurnosti (CS23), koja je održana u Osijeku.

U organizaciji Hrvatskog instituta za kibernetičku sigurnost i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, u suradnji s brojnim partnerima, okupila je stručnjake iz različitih područja koji su govorili o aktualnoj problematici u online okruženju i za konkretne probleme ponudili potencijalna rješenja.

Edukativni dio konferencije otvorio je Tomislav Ramljak, ravnatelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku, koji je naglasio važnost svih tema koje će biti prezentirane na konferenciji jer se tiču zaštite žrtava, od najranije dobi, pa sve do umirovljenika koji su također žrtve online prevara.

foto: Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek

Predavanje je održalo je sedam govornika. Među njima bila je i Marija Lovrenc, glavna i odgovorna urednica ICV-a. Govorila je o analizi hrvatskog sustava – kako kažnjava realne i online seksualne predatore djece, prezentirala je aktualne podatke o broju prijava i pravomoćne sudske presude te konkretne primjere iz Hrvatske i regije…

Upozorila je, koristeći se podatcima Ministarstva i uprave (MPU) za 2022. i 2023. godinu, kako su sudovi sankionirajući seksualne predatore djece od 186 sankcija izrekli 92 zatvorske kazne, dok je čak 85 počinitelja dobilo djelomično uvjetne ili uvjetne kazne. Njih 7 dobilo je rad za opće dobro, a dvoje novčane sankcije.

-Činjenica da će više od pola osuđenih predatora biti tek uvjetno osuđena i proći s blagim kaznama odašilje poražavajuću poruku prvo žrtvama, ali i cijelom društvu, da ovaj gorući problem nismo kvalitetno prepoznali i da ne koristimo sve zakonske mehanizme koji su nam na raspolaganju da kazneno djelo dobije i pravu pravnu posljedicu.

ŽRTVE DVOSTRUKO KAŽNJENE

Govorimo o počiniteljima koji su pravomoćno osuđeni za  teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a koja su definirana čl. 163. i čl. 166. Kaznenog zakona, kao i za ona djela koja ulaze u domenu dječje pornografije. Brojni počinitelji tih djela budu tek uvjetno osuđeni i ubrzo nastavljaju po starom. Što to govori žrtvama i tko će njih zaštititi da počinitelji koji su oslobođeni zatvorske kazne i koji nisu pod nadzorom već danas zlodjelo ne ponove? Kako i zašto da žrtve uopće prijavljuju slučajeve, ako za njih nema sankcije?  – upozorila je M. Lovrenc.

Pozvala se na podatke koji govore kako je za kazneno djelo „iskorištavanje djece za pornografiju,“ u 2022. godini evidentirano ukupno 69 počinitelja, dok je u 2023. godini za isto kazneno djelo evidentirano 42 počinitelja.  Nadalje, za „teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta,“ u 2022. godini evidentiran je 21 počinitelj, dok je u 2023. godini za isto kazneno djelo evidentirano ukupno 16 počinitelja.

Još jedno pitanje koje se nameće cijelom sustavu procesuiranja i sankcioniranja seksualnih predatora djece je pitanje maloljetnih počinitelja ili mlađih punoljetnika. Oni sve češće biraju svoje vršnjake kao žrtve i koriste Internet kao mjesto zločina.

-Postojeći zakonodavni okvir u Hrvatskoj ne predlaže teške kazne za takve počinitelje. Nudi mogućnost isprike žrtvi, određene mjere, kao što su zabrana prilaza ili društveno koristan rad. Tek rijetko sudovi se odlučuju na smještaj počinitelja u određenu ustanovu, instituciju ili Zavod u kojoj mu se pruža nova prilika, da shvati što je učinio i snosi posljedice za svoja kaznena djela.

MALOLJETNICIMA I MLAĐIM PUNOLJETNICIMA ZAKON “GOTOVO NE MOŽE NIŠTA”

Govorimo najčešće o mladićima od 17- 19 godina koji vrbuju curice od 10-15 godina na društvenim mrežama, koji ih mame da se zaljube u njih. Dolazi do izmjene golišavih fotografija i tada kreće metoda ucjene i zlostavljanja. Samo jedan počinitelj može uništiti desetak i više mladih života objavom tih materijala na internetu, što se i događa. U isto vrijeme na te objave, koje su po tjedan, dva, mjesec dana na društvenim mrežama i koje svatko može vidjeti, s licem, tijelom i identitetom tog djeteta žrtve, nitko ne reagira.

ICV

 Ni prijatelji, pratitelji njihovih profila, roditelji. Prijave često dolaze tek iz škole, kad se dijete povjeri prvoj odrasloj osobi u koju ima povjerenja, no tada je šteta već počinjena, dijete je prošlo agoniju i nosi teške posljedice ove javne stigme  – upozorila je M. Lovrenc.

S obzirom na razvoj umjetne inteligencije i naprednih algoritama, ova problematika je prilika i za sve društvene mreže, ali i portale na webu, da počnu prihvaćati odgovornost za materijal čije objavljivanje omogućuju na svojim platformama te aktivnije počnu raditi na tome da već u startu spriječe njegovo objavljivanje, odnosno, u što kraćem roku automatizmom “skidaju” taj sadržaj, rekla je.

Postoje i niz svjetlih primjera koji daju nadu.

Prezentirala je globalne, regionalne i lokalne udruge i organizacije koje preventivno djeluju na smanjenje broja žrtava (Justice Initiative, lovci na pedofile Stop pedofiliji), stranice i programe koji smanjuju i uklanjanju pedofilski sadržaj i pomažu žrtvama (Internet Watch Foundation, Stop NCII; Take it Down).

Za pohvalu je i svaka inicijativa, radionica, edukacija, akcija i upozorenje koju provode Centar za sigurniji internet, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, druge udruge i škole, odnosno svaki razgovor o problemima online okruženja koji će djeci i mladima približiti opasnosti koje na njih vrebaju na Internetu i pružiti im modele zaštite.

Izgraditi odnose povjerenja da se na prvu problematičnu situaciju dijete odmah nekome povjeri prioritet je kojemu se cijelo društvo, počevši od obitelji, teba posvetiti već danas, poruka je prezentacije ICV-a s konferencije.

-Ono što predatori pišu u online okruženju napravili bi djetetu i uživo. Ta rečenica svima nam mora biti alarm da se već danas pokrenemo – rekla je M. Lovrenc.

Uvodno predavanje održao je Bruno Moslavac, zamjenik DO ŽDO Bjelovar, koji je govorio o procesu prijave i tijeku sudskog postupka vezanog uz kazneno djelo počinjeno putem Interneta, a tiče se zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kao i o nužnosti korištenja većih zakonskih mogućnosti (kazni) za počinitelje ovih kaznenih djela, a što se dosad u pravosudnom sustavu ne čini. Upozorio je i kako je važno ovim slučajevima pristupiti modernijim zakonima jer su postojeće zakonodavne prakse u nekim procesima zastarjele.

Zlatan Morić iz Algebre, sudionike je proveo kroz stvarnost umjetne inteligencije, naprednim tehnološkim prijetnjama sigurnosti djece na Internetu te deepfake izazovima. O odrastanju u digitalnom dobu i ulozi roditelja kod digitalne otpornosti, aktualnim rezultatima istraživanja među roditeljima i djecom o korištenju interneta i društvenih mreža govorila je Lucija Vejmelka s pravnog fakulteta Zagreb. Iva Aničić iz A1 Hrvatska predstavila je sve aktivnosti vezane uz kampanju #bolji online, a koji potiče, između ostalog, i odgovorno influensiranje.

Saša Petrović, inspektor za borbu protiv kompjutorskog kriminala iz Sarajeva predstavio je  proces kroz koji prolazi osumnjičeni pedofil zbog seksualnog zlostavljanja djece posredstvom Interneta, koristeći se snimkama ispitivanja, kao i crtežima zlostavljane djece koja su na taj način jedino mogla prikazati strahotu kroz koju prolaze.

Marijana Hinek i Martina Nikolić iz Centra su kao stručnjakinje podijelile svoje iskustvo vezano uz izazove odrastanja u digitalnom dobu i predstavile niz aktivnosti koje Centar diljem Hrvatske provodi u radu s mladima, roditeljima i cijelom zajednicom.

ICV

Nakon predavanja, na panel-raspravi „S mladima o mladima“, sudionici su imali priliku čuti i njihova iskustva. O važnosti volontiranja i činjenice da mladi traže da ih se pita o onome što im je važno, kao i to da im se pruži prilika da pokažu što mogu, govorila je Lejla Jerab. Tea Čičić, socijalna radnica, govorila je o istraživanju videoigrica i njihovim pozitivnim, kao i negativnim učincima na igrače, dok je Marija Roksandić podijelila svoje iskustvo istraživanja podteksta i poruka koje donosi glazba iz domene tzv. trap-cajki.

-Djeca su danas ispred odraslih, što se tiče domene korištenja društvenih mreža, no iskustvo nas odraslih ima svoju veliku težinu. Na nama ja da im ponudimo mehanizme zaštite na mreži. Mi moramo biti svjesni opasnosti koje vrebaju u online okruženju jer je odgovornost na nama, ne na djeci. Ujedno, djeca i odrasle mogu puno toga naučiti o digitalnom svijetu koji im je puno bliži nego nama, pa s djecom treba razgovarati o tome što gledaju, prate, s kim se i zašto dopisuju, kao i podučiti ih da prepoznaju sve one znakove koji ukazuju na prevaru i opasnost u digitalnom svijetu – rekla je Martina Nikolić iz Centra.

Centar je nadaleko poznat po svom radu, dobitnik je niza priznanja za svoje aktivnosti u zajednici, a nedavno su dobili i nagradu Hrvatske udruge menadžera za svoj preventivni projekt “Bajke u digitalnom svijetu”. Premisa rada Centra je prevencija, kako bi djeca, mladi, ali i odrasli uživali u sigurnom svijetu, ne samo u realnosti, već i online okruženju, zaključuje ravnatelj T. Ramljak.

(www.icv.hr, foto: S. Smojver)