Svi oni koji bi išli u npr. skupljanje kestena ili branje gljiva moraju imati dozvolu koju izdaju Hrvatske šume. Bez dozvole, skupljanje ovih šumskih plodova je kažnjivo.
Uz dozvolu je dopušteno prikupiti do deset kilograma kestena i do tri kilograma gljiva dnevno. Oni koji nemaju dozvolu, a koje uhvate djelatnici Hrvatskih šuma, morat će platiti od 133 do 933 eura.
Ako je više punoljetnih članova obitelji u skupljanju kestena, svatko od njih mora imati dozvolu ako količina koju zajedno prikupe prelazi dopuštenih deset kilograma – prenosi Index
Pravila drugačija ako se plodovi sakupljaju u komercijalne svrhe
Dozvolu se može dobiti online. Treba popuniti zahtjev i potom skinuti dozvolu na mobitel ili je isprintati. Besplatna je i vrijedi do 31. prosinca. Index je pitao Hrvatske šume zbog čega su uvedene ove dozvole, pogotovo jer su ionako besplatne.
-Dozvola za sakupljanje šumskih plodova potrebna je za sve nedrvne šumske proizvode koji se sakupljaju ili beru u državnoj šumi, što je propisano odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šume i šumskog zemljišta. Sve fizičke osobe i udruge koje za osobne potrebe sakupljaju nedrvne šumske proizvode dozvolu si mogu samostalno izraditi putem web-aplikacije na portalu Hrvatskih šuma i to baš za područje na kojem planiraju sakupljanje. Apeliramo na građane da je naprave početkom godine jer vrijedi za cijelu godinu, a time bi se izbjegle i sezonalne “gužve” prilikom velikog broja istovremenih logiranja u aplikaciju – naveli su.
Ističu kako su pravila drugačija ako se plodovi sakupljaju u komercijalne svrhe.
-Tad je potrebno sklopiti Ugovor s Podružnicom Hrvatskih šuma na čijem se području plodovi sakupljaju. Hrvatske šume d.o.o. tada izdaju popratnicu za transport sakupljenih plodova. U tom slučaju Ugovorom je određena količina koja se sakuplja i za koju je potrebno na račun Podružnice, na čijem se području kesten sabire, uplatiti 0.27 eura po kilogramu kestena – navode.
Hrvatske šume: Kesten nam je dragocjen
Objasnili su zašto sve to.
-Zato što su nam šumski plodovi, a u ovom slučaju kesten, vrlo dragocjeni i određena količina kestena bi trebala ostati u šumi zbog obnove kestenovih sastojina. Većina kestenovih sastojina su niskog uzgojnog oblika – panjače, što znači da iz jednog panja kestenovog stabla tjera puno novih izbojaka. A mi želimo u budućnosti uzgojiti sastojine visokog uzgojnog oblika – sjemenjače – gdje će mlada stabla rasti iz sjemena, a ne iz izbojaka iz panja.
Ako iznesemo sav kesten iz šume, šanse za rast stabala iz sjemena postaju sve manje. Opet će se uzgajati panjače, a izbojna moć panjeva slabi iz godine u godinu, te tako dodatno iscrpljuje stabla i pridonosi lošem zdravstvenom stanju kestenovih sastojina.
Pretjeranim iznošenjem kestenovih plodova iz šume utječemo i na šumsku divljač koja migrira i traži hranu sve bliže naseljima. Bolešću kestenove kore ionako su već narušeni odnosi u šumskom ekosustavu.
Izdanim Dozvolama pratimo broj i kretanje stanovništva na području šuma i šumskog zemljišta kojim gospodarimo. Ljudi trebaju biti svjesni da je šuma dragocjen i raznolik ekosustav, svjesni rizika kojima su izloženi prilikom kretanja šumom, a također nema potrebe da ih prilikom skupljanja nedrvnih šumskih proizvoda bez dozvole zatekne djelatnik Hrvatskih šuma i prijavi inspekciji za nedozvoljeno sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda.
Proteklih godina takvih slučajeva nije bilo. Ujedno napominjemo da kazne, ukoliko do toga dođe, ne ispisuju djelatnici Hrvatskih šuma, nego šumarskog inspektorata koji djeluje pri Državnom inspektoratu – odgovor je Hrvatskih šuma.
(index.hr)
