– Svaki dan sam obilazio njive, sve je bilo u redu, čak su mi mnogi i hvalili pšenicu, a onda jedno jutro kada sam išao preko puta pogledati nasad kukuruza, nešto mi je bilo čudno, a kada sam došao – užas – započeo je svoju priču Orahovčanin Mato Orina (70) umirovljeni vatrogasac kojem je taj, kako je rekao ”užas” značio da mu je divljač pojela i povaljala dva hektara pšenice, na dvije lokacije. Od prinosa, kako kaže, neće biti ništa, sve je uništeno.
– S obzirom da sam umirovljenik, a cijeli život ponešto radim u poljoprivredi u ovome sam uživao, tim više što imam svinje i ovce i zato sadim kako bi ih prehranio, dakle kukuruz i pšenicu, naravno nešto dam i u otkup. Ove godine sam očekivao negdje oko 2 tisuće eura dodatnog prihoda, a sada eto, nula – kaže Orina.
Na pitanje je li ipak nešto ostalo, može li se išta vršiti, Mato kaže:
– Ma baš ništa, ono što nije pojedeno je skinuto s klasa i stoji na zemlji. Preostaje mi samo to poorati, kasnije potanjurati jer ne želim da raste korov. Dalje ću vidjeti što i kako, novaca nemam za novu sadnju trenutno, stoku ću nekako prehraniti, a ostalo ne znam. Baš me hoće ove godine, i jedan vinograd mi je poharala bolest tako da niti tu neće biti ništa – priča Mato te dodaje kako je iz nekog razloga, njegova pšenica bila “slađa” od susjedove.
– Odmah do mene susjed na njivi isto ima žitarice, njemu nije ni dirnula, zanimljivo. No, kada je vidio što su meni napravili odmah je požeo sve što je mogao, bez obzira na vlagu i sve, jer želio je spasiti sve što se može – priča Mato, a mnogi su ga pitali kako je siguran da je divljač.
– Neki su mi govorili da su možda nečije ovce zalutale, no to nikako ne mogu biti ovce jer one iza sebe ostave izmet, ovdje nema ništa, a vidi se da je to sila. To je visoka divljač, dakle jeleni i srne koji su u potrazi za hranom jer u šumi ne mogu istu naći. Na mjestima se vidi i puno izrovane zemlje što je jasno da su svoje odradile i divlje svinje. Baš sam ovih dana htio postaviti ogradu prije žetve, da osiguram koliko-toliko, ali uopće ovo nisam očekivao jer svaki dan je sve bilo u redu. Ali niti ograda više nije sigurna, bar kako mi kažu kolege iz ostalih mjesta, jeleni i srne preskoče ogradu, a svinje ju probiju pa makar to bio električni pastir. Ipak, postavit ću ubrzo električnog pastira oko kukuruza jer je prekrasan i samo još treba da mi i to ode – kaže Mato Orina. Na pitanje o mogućoj odšteti, odgovara:
– Jedino od lovozakupnika mogu dobiti nekakvu odštetu, no tu se mora angažirati odvjetnika pa dok to sve platim, kad i ako stigne odšteta, više ću potrošiti novaca za sve nego što ću dobiti natrag. Ne znam, vidjet ću u dogovoru s obitelji što ćemo i kako ćemo – kaže Mato Orina.
Lovozakupnik toga dijela je Lovačka udruga ”Vepar” Orahovica koja, kako nam kaže predsjednik Tomislav Petrušić, redovno pomaže poljoprivrednicima.
– Prije svega moram reći kako ograde i električni pastiri itekako pomažu u zaštiti i preventivi. Evo mi smo ove godine dosta tih ograda podijelili i svi ljudi su jako zadovoljni, štete gotovo da ni nema, jedino tamo kod Nove Jošave je bilo određenih problema. Naravno, kada postaviš ogradu, za visoku divljač žica mora biti malo viša, i prije svega redovno treba obilaziti i pratiti. Kada se uoči i najmanja šteta dovoljno je nama javiti i mi odmah odradimo sve što možemo. Uvijek činimo sve da pomognemo ljudima jer znamo koliko truda, volje i ljubavi, a na kraju krajeva, i novaca ulažu kako bi se bavili poljoprivredom i koliko im dobri i kvalitetni prinosi znače – rekao je Tomislav Petrušić.
(www.icv.hr, vg; foto: V. Grgurić)
