Godina ima 365 dana, ali samo je jedan dan čokolade i obilježava se upravo na današnji dan (7. srpnja) još od davne 1550. godine kada je čokolada prvi puta došla na europsko tlo. Danas tako možemo slobodno i bez grižnje savjesti pojesti i pokoji komadić čokolade više.

Inače, ime za drvo kakaovca, Theobroma cacao, znači “hrana za bogove” i malo je ljudi koji se s tim ne bi složili. Čokolada ima dugu povijest koja seže sve do Maja i Asteca koji su kakao zrna koristili kao novčanu valutu. Uz to su od zrna spravljali ukusan napitak kojeg su nazivali chokolatl – zrna kakaa su kuhali i mljeli te potom miješali u vodi sa sojom, vanilijom i čilijem, starog naroda središnje Amerike.

Prva kuća čokolade otvorena je u središtu Londona sredinom 17. stoljeća i od tada čokolada ubrzo postaje moderno piće diljem Europe. Smatra se hranjivim i ljekovitim pićem, pripisuju mu se i afrodizijačka svojstva, ali u velikoj mjeri ostaje privilegija bogatih. Kruta čokolada, najsličnija onoj kakvu danas poznajemo nastaje u Belgiji tek sredinom 19. stoljeća.

Znamo da postoji puno različitih okusa, punjenja i oblika čokolade, no “registrirane” su samo četiri vrste čokolade:

1. Tamna čokolada – bila je prva vrsta čokolade poznata od 1900. g. pr. Krista. Konzumirali su je kao napitak, a od 1828. tamna se čokolada prvi put pojavljuje u krutom obliku. Također, tamna čokolada smatra se i najzdravijom čokoladom.

2. Mliječna čokolada – napravljena je prvi put 1876. godine, a zasluge idu tvornici Nestle iako je izumitelj Švicarac Daniel Peter. Početkom 20. stoljeća u Belgiji nastaju prve punjene čokolade za koje je zaslužan Jean Neuhaus (danas jedan od najpoznatijih belgijskih brendova fine čokolade).

3. Bijela čokolada – većina izvora tvrdi da su 1930. bijelu čokoladu prvi na svijetu izradili Švicarci, i danas poznati majstori u proizvodnji ovakvih i onakvih vrsta čokolada. Godinu dana kasnije je poduzeće M&M postalo prvo poduzeće u SAD-u koje je proizvodilo i prodavalo bijelu čokoladu u toj državi. Bijela čokolada je tako postala pravi hit posebice zbog svoje boje te okusa i kod kupaca je postala vrlo brzo omiljena. Proizvođači su brzo shvatili da bijeloj čokoladi mogu dodati razne dodatke te tako povećati njenu raznolikost. Tako je poduzeće Nestlé već 1948. proizvelo prvu bijelu čokoladu s dodacima.

4. Ruby čokolada – čak 81 godinu kasnije, 2017. dobivamo novu vrstu čokolade, a proizveo ju je Barry Callebaut. Riječ je o čokoladi ružičaste boje bez umjetnih aroma, boja i aditiva kojoj se prirodna boja zadržava posebnim procesom tzv. ruby kakaovca. Barry Callebaut je inače jedan od vodećih prerađivača kakaovca i proizvođač čokolade. Tvrtka je nastala spajanjem belgijske tvornice čokolade Callebaut i francuske kompanije Cacao Barry. Sjedište im je u Švicarskoj.

Nije bitno volite li tamnu, mliječnu, bijelu ili bilo koju drugu čokoladu jer sve one od povijesti pa do danas pričaju slatke priče o moći i ljubavi. Čokolada je prirodni antidepresiv, sadržava triptofan koji stvara serotonin ili, kako ga zovu, hormon sreće, zato danas počastite sebe i svoje najdraže omiljenom čokoladom i uživajte.

(www.icv.hr, ib, foto: ilustracija)