Ostatke hrane pripremljene i konzumirane kod kuće, baca 12 posto ispitanika, dok se u Zagrebu taj postotak penje na 25 posto. Najviše ostatke bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina, njih tek 6 posto.
Iako su preporuke da pripremljenu hranu ne treba držati duže od dva sata na sobnoj temperaturi, više od 30 posto ispitanika ostavlja je duže od preporučenog vremena izvan hladnjaka.
To su samo neki od podataka do kojih je došla Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), istraživanjem navika hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane koje je na području cijele Hrvatske provela tijekom 2022. godine, a čije je rezultate iznijela na konferenciji za novinare, u četvrtak u Osijeku.
Ti rezultati pokazali su kako dio ispitanika nedovoljno obraća pozornost na sigurnost hrane te je potrebna kontinuirana edukacija potrošača o pravilnom postupanju s hranom.
-Cilj kampanje koja se već treću godinu za redom provodi u Republici Hrvatskoj je podizanje svijesti naših potrošača vezano za postupanje s hranom, a rezultati unazad dvije godine pokazuju znatan pomak u raznim postupcima vezanim uz konzumiranje hrane. Ovo istraživanje još je jedan dokaz da je edukacija potrošača kontinuirani proces koji treba prilagoditi nacionalnim specifičnostima kako bi dala što bolji rezultat- izjavila je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a koji je proveo istraživanje.
Pravilno postupanje s hranom u domaćinstvu bila je i tema panel rasprave u kojoj su uz ravnateljicu HAPIH-a Darju Sokolić sudjelovali posebna savjetnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković, stručna savjetnica – specijalistica u HAPIH-u Brigita Hengl, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Sanja Vidaček Filipec i poznati chef Melkior Bašić.
– Prvi doticaj s hranom je u trgovini, prilikom koje najčešću grešku činimo u redoslijedu kupovine, pa tako zamrznutu hranu i hranu koja se čuva u hladnjaku gotovo polovica ispitanika ne kupuje na kraju kupovine, protivno preporukama. Pritom većina ispitanika ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice za zamrznutu (86 posto) i/ili hranu iz hladnjaka (93 posto), a što je potrebno posebice tijekom ljetnih vrućina- upozorila je stručna savjetnica Hapih-a Brigita Hengl.
Osim o navikama kupovine, pripreme i čuvanja hrane i povezanoj temi bacanja hrane, na panelu se razgovaralo i o tzv. novoj hrani na hrvatskom tržištu.
-To se može odnositi na novu vrstu hrane, hranu iz novih izvora, nove sastojke korištene u hrani te nove načine i tehnologije za proizvodnju hrane. Primjerice, u novu hranu ubrajaju se chia sjemenke, kvinoja kao i jestivi insekti. Ministarstvo zdravstva zaduženo je za nadziranje nove hrane u Hrvatskoj, komentirala je doktorica Vera Katalinić-Janković dodavši kako prema njenim saznanjima hrana insekata još nije na policama hrvatskih marketa.
Chef Melkior Bašić ukazao je na zlatna pravila u kuhinji koja garantiraju da će hrana biti sigurna za konzumaciju, ali i pridonijeti smanjenju bacanja hrane. Posebice se osvrnuo na bacanje voća i povrća koje može duže stajati, a i kasnije se upotrijebiti za variva ili zamrznuti.
– Što se pripreme tiče, sve namirnice prvo treba dobro oprati, često brisati radnu površinu i osobito paziti da se koriste odvojene daske i noževi za rezanje sirove i termički obrađene hrane- naglasio je chef Bašić.
Rezultati prvih dviju godina provedbe kampanje pokazali su da ona pozitivno utječe na svijest potrošača i razumijevanje sigurnosti hrane u EU. Čak 70 posto onih koji su bili u doticaju s kampanjom izjavilo je 2022. da vjeruje EU i nacionalnim institucijama kada je riječ o sigurnosti hrane, što je povećanje od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Održani današnji panel tek je uvod u početak ovogodišnje kampanje koja počinje 16. svibnja 2023. na području 16 zemalja članica EU.
foto: T. Jovanović(www.icv.hr, tj, foto: T. Jovanović)
