Hoće li se i kada mijenjati zakonska odredba da država stavlja zabilježbu na sve nekretnine koje posjeduju primatelji socijalne pomoći, pa i na onu jedinu? Što zabilježba znači za korisnika socijalne pomoći, a što za njegove nasljednike?
O tome su u emisiji U mreži prvog govorile ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada Marija Barilić i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je najavio izmjene Zakona u kojem bi se zabilježba na nekretninu maknula iz Zakona.
Barilić je rekla da su promjene planirane putem Nacionalnog programa oporavka u četvrtom kvartalu 2024.
– Međutim, mi ćemo svakako unutar Ministarstva sjesti i dogovoriti se kada će to biti. U ovom trenutku ne mogu vam reći točan datum – dodala je.
Kaže da, što se tiče same zabilježbe, ona postoji više od trideset godina.
– Do 2014. godine zabilježba se stavljala na sve nekretnine korisnika zajamčene minimalne naknade. Od 2014. pa do veljače 2022. godine stavljala se na druge nekretnine, znači ne na jedinu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade, nego na druge – rekla je.
530 ljudi odustalo je od pomoći jer se boje zabilježbe na nekretnini
– Pučka pravobraniteljica je u e-savjetovanju već ukazivala da ovakva odredba nije jasnije uređena i mogla je rezultirati time da će smanjivati broj korisnika zajamčene minimalne naknade. Pri tome korisnici zajamčene minimalne naknade su zapravo najugroženiji građani i to je podrška koju bi oni trebali dobiti u trenutku kada su u najranjivijem položaju – rekla je Vlašić.
Kaže da su, kada su donesene izmjene Zakona, prikupljali podatke iz područnih ureda hrvatskih centara za socijalni rad.
– Prema podacima koje su nam oni dostavili, oni su identificirali 530 korisnika koji su odustali od ove naknade upravo iz ovog razloga – dodala je.
Barilić je rekla da je broj korisnika socijalne pomoći padao krajem prošle godine, ali da je krajem veljače zabilježen rast.
Što znači zabilježba za nasljednike?
Barilić kaže da, što se tiče korisnika zajamčene minimalne naknade, država ne postaje vlasnik njihove nekretnine na koju je stavila zabilježbu.
– Upisuje se zabilježba samo u slučaju da se radi o određenom korisniku zajamčene minimalne naknade koji je u vrijeme svoje smrti još uvijek korisnik. Kada se provodi ostavinski postupak, u situacijama kad postoji zabilježba na nekretnini javni bilježnik poziva područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad da se vidi točno s koje osnove je ta zabilježba i koliko iznosi taj dug – objasnila je.
Što se tiče duga, to je iznos primljene zajamčene naknade. Kaže da ne mora imati kamate, ovisi od situacije do situacije.
– To se odnosi na nasljednike, povrat duga. S tim da ako nasljednici jesu u situaciji da oni taj dug ne mogu vratiti pod zakonskim propisom uređeno je na koji način se provodi otpis duga. Kada njihova sredstva za život jesu niska, propisano je u pravilniku, postoji mogućnost otpisa duga – objasnila je.
Rekla je da nasljednik, ako se otpiše dug, samostalno raspolaže nekretninom. S druge strane, ako mora platiti dug, Barilić kaže da ga može, ako želi, platiti mirnim putem.
Vlašić kaže da su ljudi zbunjeni te da ne razumiju detaljno pravnu normu. Također, ističe da im je to potrebno to detaljno objasniti.
– Ja vjerujem da Ministarstvo može čuti strah građana i korisnika oko ovog instituta i na neki način adekvatno reagirati – rekla je.
(vijesti.hrt.hr)
