Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru u drugo čitanje poslala konačni prijedlog izmijenjenog Zakona o trgovini koji regulira neradnu nedjelju, a promjene su i više nego značajne u odnosu na prvu verziju.
Naime, Vlada se odlučila skroz zabraniti rad pekarnica nedjeljom i blagdanima. U prvoj verziji koja je prošla saborsku raspravu, specijaliziranim trgovinama kruha i pekarskih proizvoda bilo je dopušteno nedjeljom i blagdanima raditi od sedam do 13 sati, a sada je ta iznimka maknuta iz konačnog prijedloga zakona, pa će i pekarnice u pravilu biti zatvorene nedjeljom. Odnosno, moći će raditi kao i druge trgovine 16 nedjelja u godini po svom izboru, javlja Jutarnji.
Ono što je također značajno za Vladin projekt neradne nedjelje jest i to što će zakon na snagu stupiti tek 1. srpnja, a sve dosadašnje radne nedjelje trgovaca neće se uračunavati u ovih 16 dopuštenih radnih nedjelja.
Tako da će trgovci u ovoj godini imati tek 11 neradnih nedjelja, odnosno moći će raditi cijelu turističku špicu sezone i postsezonu, te za blagdane u povodu Božića.
– Zbog potrebe opskrbe stanovništva predvidjeli smo iznimke, no u drugo čitanje ide zakon gdje su maknute pekarnice jer smo uzeli u obzir sve ono što se raspravljalo na matičnim odborima. Predlaže se i da zakon stupi na snagu 1. srpnja radi prilagodbe poslovnih subjekata, u ovoj godini u 16 radnih nedjelja neće se ubrajati i one koje su do stupanja na snagu zakona bile radne – pojasnio je ministar gospodarstva Davor Filipović.
Iz prve verzije zakona ostale su pak osnovne odredbe. Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, a koje trgovac samostalno raspoređuje.
Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i u dane blagdana, a trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata dodaje 15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje.
Iznimno, neradna nedjelja ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Neradna nedjelja ne primjenjuje se ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Kiosci nedjeljom mogu raditi od sedam do 13 sati, javlja Jutarnji.
(jutarnji.hr)
