Virovitica će se tijekom ove i sljedeće godine „zazelenjeti“ i to s više od 1300 stabala kojima će se na području grada i prigradskih naselja stvoriti nove zelene površine, a urbanoj sredini, osim hlada, omogućiti i prekrasan živi ukras u ulicama, trgovima, parkovima.
Najavio je to gradonačelnik Ivica Kirin nakon potpisanog ugovora s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lukom Balenom za projekt „Grad koji diše“.
Gradonačelnik objašnjava da je riječ o projektu koji je izradila Razvojna agencija VTA, da je vrijedan 443.646 eura te da će se sufinanciranjem Fonda pokriti 80 posto troškova. Razlika je osigurana u gradskom proračunu, dodao je.
– U sklopu projekta tijekom ove i sljedeće godine bit će posađeno 1329 stabala. Želimo iskoristiti sve mogućnosti fondova kako bismo Virovitici osigurali pravu zelenu transformaciju. S jednim drugim natječajem u okviru projekta „Hrvatska prirodno tvoja“ (Croatia naturally yours) u suradnji s Turističkom zajednicom grada Virovitice i tvrtkom Flora Vtc već smo početkom veljače posadili 24 stabla javora i lipe uz pumptrack poligon na terenima VeGeŠKe u neposrednoj blizini hale Viroexpo, a dio na dječjem igralištu pored Državnog arhiva u Virovitici. Želja nam je stvoriti što više zelenih površina u gradu i okolici zbog brojnih dobrobiti zelene infrastrukture za cijelo naše područje – objašnjava I. Kirin.
OTPORNE I KORISNE
Kroz novi projekt Grad će posaditi nove drvorede i popuniti postojeće s onim sadnicama koje će, kaže I. Kirin, biti sigurnija, više ekološka i zdravija varijanta postojećima.
– Posadit ćemo one sadnice, isključivo iz rasadnika, koje ne izazivaju štetu na našoj komunalnoj infrastrukturi, osobito vodovodu i kanalizaciji, ali ni objektima koji se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini. Sadnice će biti otpornije i na bolesti i izazove koje donose klimatske promjene kako bismo šteta i intervencija nakon sadnje imali što manje – ističe gradonačelnik.
Njegova zamjenica Vlasta Honjek-Golinac objašnjava da je riječ o sadnicama različitih vrsta koje će se saditi na području cijeloga grada.
– Na novim lokacijama u sklopu projekta sadit će se javor, žestija, hrast cer, javor klen, crni javor, javor mliječ, srebrnolisna lipa, malolisna lipa, obični grab, obična bukva, nizinski brijest i druge vrste – kaže V. Honjek-Golinac, te naglašava da je u posljednje tri godine na području grada Virovitice i okolice posađeno oko 700 stabala.
NOVI PARKOVI I JAPANSKI VRT
– Samo je na igralištima zasađeno njih 70, dok su ostala svoje mjesto našla u gradskim ulicama Pejačevićevoj, Strossmayerovoj, Aleji maturanata, Vrazovoj, Berislavićevoj, Pupekovoj, Gundulićevoj, trgu ispred Osnovne škole Vladimira Nazora i brojnim drugima – ističe zamjenica Honjek-Golinac.
Ove i sljedeće godine na redu su i novi parkovi koji će nastati u Južnom bloku, uz Spojnu cestu, ispred OŠ Ivane Brlić-Mažuranić u Virovitici, uz biciklističke staze… Doznajemo i kako će Virovitica imati i pravi japanski vrt, kao i druge zelene površine na mjestima na kojima su danas građevinske ili poduzetničke parcele.
– Gdje god postoje zelene površine i gdje su ostvareni uvjeti, u budućnosti će se ondje posaditi stabla. Suradnjom s našim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima planiramo zazeleniti i naše zone, ali i poljske puteve – najavljuje gradonačelnik, koji kaže kako su iznimka oni dijelovi grada koje za godinu-dvije čekaju određeni radovi. Čim ti radovi završe, i ondje će biti posađeni drvoredi i uredit će se zelene površine.
Atrakcija u Strossmayerovoj ulici u Virovitici: Stupasti grabovi rastu u velikim – teglama!
Ondje gdje je zbog infrastrukture nemoguće posaditi drvo u tlo, ono može rasti iz – tegle! Pokazuje to zanimljiv drvored od osam stabala stupastog graba (Carpinus betulus Frans Fontaine) posađenih prošle godine u velike posude u Strossmayerovoj ulici u Virovitici.
– Ideju za ovakvu vrstu drvoreda dobili smo u Osijeku. Čekamo da stabla polako rastu i dosegnu svoju punu ljepotu. Pružat će hlad prolaznicima i biti mala zelena oaza u ovoj ulici. Na njihovom primjeru odlučit ćemo i o drugim površinama koje ćemo na ovaj način zazeleniti, u teglama, ondje gdje se drveće ne može posaditi u tlo – najavila je V. Honjek-Golinac.
(www.icv.hr, mlo)
