Međunarodni dan borbe protiv raka obilježava se svakog 4. veljače kako bi se podigla svijest o oboljelima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnostici i liječenju. Rak je i dalje jedan od vodećih uzroka smrti, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će bez intervencije smrtnost biti još i veća. Koji su najčešći oblici raka, koji su rizični čimbenici te koliko je važnost ranog otkrivanja raka, u ovotjednom izdanju naše emisije Pričamo o zdravlju otkrio nam je doktor Miodrag Beneš, specijalist javnog zdravstva pri Zavodu za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko-podravske županije.
– Rak je drugi uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, odnosno odmah iza cerebrovaskularnih bolesti tj. moždanih i srčanih udara. Napretkom zdravlja kronične bolesti postaju sve češće. Kako liječimo bolesti od kojih su ljudi nekada umirali, poput dijabetesa, tako sada nastaju nove bolesti od kojih je najčešći rak. Postoji puno oblika raka, vrsta, podtipova, klasifikacija i proširenosti, a to sve prate stručne udruge koje se posebno bave ovom temom. Mi u Zavodu pratimo statistiku karcinoma na području županije, prati se također i preživljavanje, a na razini RH izdaju se godišnja izvješća za sve županije gdje se može vidjeti incidencija i prevalencija određene vrste raka, odnosno možemo pratiti raste li on ili se smanjuje – započeo je Beneš i otkrio koje su najčešće vrste raka.
– Zasigurno je najčešći rak pluća. Na godišnjoj razini oko 3200 ljudi na području RH oboli od te vrste raka, a otprilike ih toliko i umre. Kada spomenemo da raka pluća nekada nije niti bilo, onda je jasno da se radi o preventibilnom raku koji se vrlo lako može spriječiti promjenom navika, a prvenstveno se tu misli na prestanak pušenja. Na drugom mjestu nalazi se rak dojke u žena, kod muškaraca se radi najčešće o raku prostate, dok je jednako u oba spola zastupljen rak debelog crijeva. Moram ovdje napomenuti da Zavod ima preventivne programe na koje se na žalost rijetko tko odazove. Primjerice, rak prostate nastaje relativno kasno, nakon 60-te godine života, tako da imamo dosta vremena da ga otkrijemo i postavimo bolje prognoze, a redovitim pregledom, također kod nas na Zavodu, mogu se spriječiti i ostale spomenute vrste. Važno je isto napomenuti da se kontrola za rak debelog crijeva može obaviti i kod kuće budući da postoji mogućnost da vam se dostavi sve potrebno, uzorci koje uzmete mogu se poslati putem pošte te će vas sa Zavoda obavijestiti kada nalazi budu gotovi, a ista stvar je s rakom dojke, odnosno preporuča se da žene rade samopregled – naglašava Beneš i dodaje na koje je simptome potrebno obratiti pažnju.
– Što se tiče raka dojke, on ima svoje rizične faktore, to su rana prva mjesečnica i kasna menopauza, uzimanje kontracepcije i hormona, a rizik povećava i kasna prva trudnoća, iza 30 godine. Genetske predispozicije također igraju veliku ulogu za većinu vrsta raka, te predispozicije mogu se testirati u nekim poliklinikama, a uz duhanski dim alkohol također predstavlja velik problem za razvoj raka crijeva, raka jednjaka, koji je izuzetno smrtonosan, rak želuca i rak mokrećnog mjehura. Kronične bolesti isto su jedan od rizičnih čimbenika, stoga još jednom naglašavam bitnost zdravog života – dodaje Beneš i zaključuje.
– Mi kao ljudi ne možemo utjecati na neke bolesti, no na neke i možemo. Mišljenjem o svojem zdravlju i cijepljenjem protiv HPV-a možemo spriječiti neke karcinome, stoga pozivam sve da istraže u kojem su riziku te da se odazovu na preglede. Karcinomi su preventivni, nitko ih ne bi morao imati, stoga povedite računa o svom zdravlju – zaključio je.
(www.icv.hr)
