Kutija bi mogla poskupjeti 10 kuna zbog nove europske direktive koja traži drastično dizanje minimalnih trošarina. To bi, naravno, najviše pogodilo zemlje gdje su cigarete danas jeftine: kao što je Bugarska gdje je kutija 24 kune.
Zemlja koala, klokana, strogih korona pravila i cigareta od 202 kune. Ne, toliko nije cijena šteke, već jedne kutije u Australiji. Pušača imaju 10,7 posto, piše Danas.hr.
U Kaliforniji cijena kutije 84 kune, a pušača 8,8 posto, ali to je i zbog zakona koji zabranjuju pušenje čak i na brojnim otvorenim javnim mjestima.
Hrvatska ima HZJZ promo spotove za nepušenje, škole odvikavanja, ali i dalje 38 posto građana u dobi od 15 do 64 puši.
– To su velike brojke – poručuje zamjenica ravnatelja HZJZ Dijana Mayer.
Na pitanje zašto nam je toliko teško reći da je gotovo, psihijatar i voditelj dnevne bolnice za ovisnost, Davor Bodor odgovara:
– Pa teško je, ljudi uvijek čekaju neke zdravstvene probleme da prestanu pušiti – kaže.
Čekaju zdravstvene, a dočekali su financijske probleme. Financial Times piše kako europska komisija planira snažno podići duhanske trošarine, što bi za Hrvatsku značilo da bi cijena kutije mogla porasti za deset kuna.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković upitan bi li Hrvatska podržala povećanje cijena cigareta 10 kuna, odgovara:
– Pa ne znam u kojoj smo fazi, to može trajati godinama – kaže i dodaje da je to tema koja dolazi i vraća se, a mogu li pušači biti mirni, kaže:
– Ne znam ja nisam pušač pa nemam takve brige, pitajte Primorca.
Od ministra Primorca i njegova ministarstva, zasad bez komentara, inače država je 2020. zaradila 5 milijardi kuna, 2021. 5,8 milijardi, ove godine dosad već 5,3 milijarde kuna.
U Londonu i Dublinu kutija košta 15 eura, u Parizu 10 eura, Beču i Rimu 6 eura, Hrvatskoj trenutno 4,5 eura, Beogradu i Sarajevu 3 eura. Ali s najavljenim povećanjem mi bi došli na razinu Beča i Rima, na 6 eura po kutiji.
Inače, pravilo je da u bilo kojoj zemlji kada poskupe cigarete za 10 posto broj pušača pada za 4 posto.
– Pada i broj pušača i onih koji planiraju pušiti, čak i među pušačima je veći broj onih koji apstiniraju – poručuje Bodor.
– Sigurno se puši manje jer ipak to znatno utječe na kućni budžet pojedinca – kaže Mayer.
U Europi najmanje puše Šveđani, njih 6 posto, nešto više, Finci, Portugalci i Danci – ovo su podaci za ukupnu populaciju. U Hrvatskoj bi se prizori velikih zapljena prošvercanih cigareta mogli sve češće događati jer na tako nagle promjene u poreznoj politici teško se preko noći naviknuti.
– Kod tako naglih promjena cijena u pravilu svi traže izvore. jeftinije prekogranične dobave – kaže Vlado Brkanić, porezni stručnjak.
No, možda ipak neće biti sve tako naglo, ne bi bilo prvi put da iskoči neka ne baš popularna porezna ideja, pa onda se dogodi promjena, samo ne toliko radikalna, a potrošačima se čini kao uf dobro smo prošli, iako plaćaju više nego prije. Kako je krenulo, kad tad dočekat ćemo i mi te kalifornijske nepušačke razine.
(danas.hr)
