Svaki drugi četvrtak u mjesecu ožujku posvećen je bubrezima. Navoditi njihovu važnost i ulogu koju imaju u ljudskom tijelu gotovo je nepotrebno. Svjesni smo njihove višestruke funkcije u organizmu poput stvaranja urina, pročišćivanja krvi čime iz nas izbacuju štetne tvari i višak tekućine, tako da se njima ne možemo baviti samo određenim danima i upravo iz tog razloga naše minute novog izdanja emisije Zdravi kutak posvetili smo upravo njima, odnosno bolesti bubrega. Što je narušeno kod kronične bubrežne bolesti, kao i brojne druge zanimljive stvari, otkrila nam je Gordana Kotur, pročelnica Službe internističkih djelatnosti OB Virovitica.
– Kod kronične bubrežne bolesti uvelike je narušena hormonska ravnoteža, osobito kalcija, fosfora, vitamina D, tako da sekundarno dolazi do pojačane aktivnosti paratireoidne žlijezde i razvija se takozvani sekundarni hiperparatireoidizam. Ti pacijenti razvijaju koštanu bolest te su kosti krhke, fragilne, odnosno sklone frakturama. Sada imamo moderne lijekove koji spriječavaju te pojave poput novih izmjenjivača fosfora koji su dosta učinkoviti. Prije otprilike 20 ili 30 godina, imali smo aluminijske izmjenjivače fosfata što smo koristili kao oficijalnu terapiju, no pokazalo se da je taj aluminij toksičan i to je sada praktički zabranjena terapija. Novi izmjenjivači fosfata puno se bolje podnose i nemaju to toksično djelovanje. Porblem je što su oni nešto teži za želudac, što može izazvati gastrične smetnje, pa je preporuka uzimati ih uz obrok kako bi se manje osjetili. Također, imamo i nove lijekove kojima se suprimira sekundarni hiperparatireoidizam, lijekove nove generacije koji blokiraju njegovo izlučivanje i smanjuju njegovu koncentraciju- istaknula je i dodala što je karakteristično u nefrologiji, kao i o načinima liječenja te o novim mogućnostima.
– Ono što je u nefrologiji karakteristično, to je povećan broj starijih pacijenata. To su bolesnici koji imaju dosta komorbiditeta, mogu imati dijabetes, hipertenziju, mogu imati nekakve srčane bolesti, jetrene bolesti i zapravo bubrezi često sekundarno stradaju kao posljedica tih drugih bolesti. Kod starijih je liječenje specifično, imaju sporiji metabolizam tako da su dosta ugrožena populacija, no i njihovo je liječenje olakšano uvođenjem novih modaliteta dijalize. Prije smo imali samo klasičnu dijalizu koja je trajala četiri sata, a sada imamo mogućnost hemodijafiltracije, odnosno kontinuiranih dijaliza koje traju od 12 do 24 sata. One su puno blaže i lakše se podnose i malo duže mogu trajati, ali mi recimo kod starih bolesnika možemo bez velikog stresa omogućiti odstranjenje velikih količina tekućine i kompenzirati ih. Stariji to puno lakše podnose i vrlo se brzo mogu oporaviti- rekla je između ostalog Gordana.
Za kraj je otkrila nešto o preddijaliznoj edukaciji, što se obavlja na odjelu te koliko traje dijaliza i koliko se često provodi.
– Predijaliznu edukaciju organiziramo sporadično, odnosno kada nam se skupi određen broj pacijenata. To su pacijenti koji su u predijaliznoj fazi, odnosno u četvrtom stupnju zatajenja bubrežne funkcije gdje se očekuje da će to zatajenje napredovati do petog stupnja. Oni se ambulantno kontroliraju, pratimo ih mjesečno ili svaka dva do tri mjeseca, tj. individualno prema tome koja je patologija i kakvi su im nalazi. Kod nas na odjelu organiziramo predavanje hemodijalize s videosnimkom gdje se pacijente upoznaje s njihovom bolešću, isto tako im se predoči i pismeno i u obliku filma i, na temelju predavanja, modaliteti liječenja. Peritonejska dijaliza je zapravo malo zahtjevnija metoda i ona zahtjeva aktivno sudjelovanje bolesnika za razliku od klasične dijalize. Kod klasične dijalize pacijent pruži ruku, sestra ga uključi i on odsjedi četiri sata i dijalizira se, dok kod peritonejske dijalize on sam radi izmjene. S obzirom da je ona malo zahtjevnija pacijenti se tako lako ne odlučuju za tu vrstu dijalize iako ona ima svoje prednosti- rekla je, te se u nastavku osvrnula na transplantaciju.
– Pacijentu treba transplantacija u roku četiri godine, jer nakon tog roka dijalize neće biti tako uspješne. S obzirom na naše transplantacije, mi smo među najboljima u svijetu jer su liste za transplantaciju relativno kratke- zaključila je.
A u novom izdanju emisije pozabavili smo se i jednom aktualnom temom. Naime, u ponedjeljak (17. listopada) započelo je cijepljenje protiv gripe. Uoči ovogodišnje sezone nabavljeno je 600.000 doza cjepiva, kao i dosadašnjih godina cjepivo će biti besplatno za osobe koje imaju povećani rizik od teškog oblika gripe i njezinih komplikacija, dok je više o svemu rekao ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok VPŽ Miroslav Venus.
– Dobili smo dovoljan broj cjepiva koja su distribuirana liječnicima obiteljske medicine tako da se svi koji ulaze u rizičnu kategoriju mogu javiti i cijepiti u dogovoru s izabranim liječnikom. Također, Zavod cijepi u istim terminima kao i protiv Covida, u Virovitici utorkom i četvrtkom od 8 do 11, te u Slatini srijedom od 8 do 11 sati. Budući da se velik broj ljudi koji dolazi po drugu docjepnu dozu protiv Covida nalazi u rizičnoj skupini i zainteresirani su za cijepljenje protiv gripe, ovom prilikom želim istaknuti kako se to može obaviti istovremeno. Kao i prijašnjih godina, cijepe se prvenstveno osobe starije životne dobi za koje je cijepljene besplatno, preporuča se trudnicama i zdravstvenim djelatnicima, ali i svima onima koji u svojoj okolini imaju nekoga tko se treba cijepiti, a ima medicinsku kontraindikaciju. Pozivam sve da se cijepe što prije jer potrebno je 10-tak dana da se razvije imunitet, a prema podacima koje pratimo sezona gripe može biti intenzivnija nego u prethodne dvije godine, budući da zbog mjera nismo bili toliko u kontaktu s virusom- rekao je Venus.
(www.icv.hr)
