Donedavno je za banke isključujući uvjet za odobravanje kredita bilo stalno zaposlenje, a u novije vrijeme imaju fleksibilniji pristup u ocjeni kreditne sposobnosti. Tportal je provjerio što bankari provjeravaju prije odluke o kreditu te gledaju li samo plaću ili uvažavaju i druge izvore prihoda.
Kreditna sposobnost je ključan uvjet za odobravanje kredita neke banke, a predstavlja procjenu može li potencijalni dužnik preuzeti obvezu njegove redovite otplate.
Postupak i elementi koji se procjenjuju pri izračunu kreditne sposobnosti u nadležnosti su same banke te se propisuju u njenim internim aktima. Pritom na nju mogu utjecati i odredbe pojedinih zakona i pripadajućih odluka.
Primjerice, Ovršnim zakonom propisan je dio plaće zaštićen od ovrhe jer predstavlja iznos minimalnih životnih troškova, tj. dio plaće koji bi trebao ostati na raspolaganju potrošaču.
No konačna odluka o tome je li klijent kreditno sposoban ili nije isključivo je na banci te je dužna voditi računa o tome da korisnik kredita tim zaduženjem ne dođe u stanje prezaduženosti.
Prilikom procjene kreditne sposobnosti banka provjerava redovna primanja, status zaposlenja, poslodavca kod kojeg je zaposlen potencijalni korisnik kredita, postojeće kreditne obveze (iznos i redovitost njihovog izvršavanja) te potencijalne obveze (sudužništvo, jamstvo i sl.).
Dakle s jedne se strane promatraju prihodi te njihova dugoročnost i sigurnost, a s druge postojeći i potencijalni dugovi.
Kada je riječ o prihodima, glavni uvjet je redovitost mjesečnih primanja iz kojih će se vraćati kredit. Donedavno je za banke isključujući čimbenik za odobravanje kredita bila redovna plaća, a u novije vrijeme promatraju se i drugi oblici prihoda, osobito oni koji imaju redoviti karakter. Primjerice, ako osoba ima druge prihode od honorara ili autorskog djela, oni se pribrajaju u matematičkom izračunu. Također, u igru ulaze prihodi od kapitala, poput najamnina, kamata, dividendi i sl.
Izračun kreditne sposobnosti sukladno Ovršnom zakonu
Izračun matematičke kreditne sposobnosti u bankama provodi se na temelju Ovršnog zakona, a on određuje minimalni iznos plaće koji mora ostati nakon svih zaduženja, uzimajući u obzir prosječnu plaću u Hrvatskoj.
Za primanja do visine prosječne plaće minimalno propisana životna osnovica iznosi tri četvrtine primanja, što znači da je iznos preostale četvrtine primanja iznos koji, sukladno Ovršnom zakonu, predstavlja maksimalni iznos dopuštenih zaduženja s obzirom na iznos primanja. Za plaće iznad prosječne plaće minimalno propisana životna osnovica, sukladno Ovršnom zakonu, iznosi dvije trećine prosječne plaće.
Iz Zagrebačke banke pojašnjavaju za Tportal da se, prilikom procjene kreditne sposobnosti građana, primanja klijenta mogu temeljiti na različitim vrstama dohotka kao što su dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, drugi dohodak itd.
Na sličan način postupaju i u Erste banci, u kojoj svakom kreditnom zahtjevu pristupaju individualno te provode postupak evaluacije kreditne sposobnosti. Pritom promatraju cjelokupnu sliku klijenta, uzimajući u obzir sve parametre, uključujući urednost u dosadašnjem servisiranju obveza, kao i sve redovne primitke.
– U tom smislu, činjenica da klijent redovno ostvaruje dodatne prihode, kao što je primjerice prihod od iznajmljivanja nekretnina, uzima se u obzir prilikom realizacije novog financiranja ako se evaluacijom kreditnog zahtjeva i postupkom procjene kreditne sposobnosti utvrdi da zadovoljava ostale tražene kriterije – pojašnjavaju iz Erste banke.
Prilikom procjene kreditne sposobnosti za poduzetnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, uz podatke o primanjima, uzimaju se u obzir podaci o bonitetu obrta ili tvrtke. Primjerice, poduzetniku koji upravlja vlastitom tvrtkom kreditna sposobnost se procjenjuje na temelju plaće, ali se promatra i poslovanje tvrtke (dobit, zaduženost i sl.).
U novije vrijeme banke imaju fleksibilniji odnos i prema radnopravnom statusu. Kako je u Hrvatskoj velik broj radnika zaposlen na određeno vrijeme, prilagodile su se uvjetima na tržištu te i njima odobravaju kredite uz uvjet da imaju kontinuiran radni staž (minimalno šest mjeseci) i redovitost u izvršavanju postojećih kreditnih obveza.
(tportal.hr)
