Prošlotjedna posjeta Kanadi i SAD-u predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave te gospodarstvenika, iskorištena je za niz sastanaka s predstavnicima institucija s ciljem približavanja najboljih praksi u području javne uprave, komunalne infrastrukture, digitalizacije i smart city rješenja. Ujedno, bila je to prilika za mnogobrojne uspješne susrete s brojnom hrvatskom dijasporom. U delegaciji su sudjelovali predstavnici Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije, Grada Daruvara te predstavnici poslovnog sektora. Iseljenici su iznijeli svoja stajališta oko ulagačke klime u Hrvatskoj te iskustva u investiranju tijekom proteklih 30 godina, s preporukom smanjenja birokratskih procedura.
Osim predstavljanja ulagačkih projekata u Slavoniji, a samim time i mogućnosti za aktivno uključivanje dijaspore u gospodarski život krajeva koji su proteklih godina bili značajno pogođeni negativnim demografskim trendovima, ponovljeni su pozivi tvrtkama i pojedincima da se sa svim financijskim i kadrovskim resursima uključe u gospodarski život RH i da prilikom narednog posjeta Hrvatskoj posjete Slavoniju te da na licu mjesta dobiju dodatne informacije oko uvjeta investiranja, ali i za druge mogućnosti konkretne suradnje dijaspore s područnom i regionalnom samoupravom. Vrlo korisnim mogu se ocijeniti mnogobrojni sastanci s poslovnim ljudima hrvatskog porijekla u Kanadi, a Kanadsko-hrvatska gospodarska komora organizirala je zajednički susret svojih članova te razmjenu iskustva s hrvatskim izaslanstvom, s napomenom kako iseljenici očekuju dodatno pojednostavljenje i digitalizaciju svih ulagačkih procedura.
Predsjednik komore Ivan Grbešić, ugledni kanadski odvjetnik iz područja investicija koji vrlo dobro poznaje hrvatsko poslovno okruženje preporučio je jednostavne modele za pripremu i promociju lokalnih investicija jer smatra da treba dobro komunicirati prednosti pojedinih lokacija u Hrvatskoj te dobro procijeniti strateški trenutak za investiranje kapitala u RH. U uvjetima postojanja još uvijek visokih ulagačkih profita u Sjevernoj Americi naši poslovni ljudi se vjerojatno neće voditi emocijama prema domovini, nego Hrvatsku promatraju kao i druge ulagačke destinacije sa svim prednostima i nedostacima, zaključeno je u Mississaugi na sastanku na kojem su prisustvovali članovi upravnog odbora komore Robert Hudaj i Joe Draganjac, kao i tajnica komore Wanita Kelava. Prilike za poslovnu suradnju postoje i u SAD-u, a delegacija se u Washingtonu susrela s predstavnicima ACAP-a (Association of Croatian American Professionals) – poslovne udruge koja je proteklih godina organizirala niz skupova s poslovnim sadržajem diljem SAD-a, a njihov posljednji gost iz Hrvatske je bio Mate Rimac na velikom poslovnom skupu u New Yorku.
Hrvatska više ne nudi samo sirovinske mogućnosti, nego sve češće i vrlo sofisticirane projekte, poput ulaganja u Centar za umjetnu inteligenciju u Lipiku, a kao dobar međunarodni primjer istaknut je slučaj razvoja gaming industrije u Novskoj koji je postao globalno prepoznatljiv. Osim ulagačkih projekata, glavne teme brojnih susreta s dijasporom odnosile su se na pokretanje mogućih zajedničkih projekata u području publicistike i sustavnog istraživanja iseljavanja u Sjevernu Ameriku, a čemu je pomogla posjeta Nacionalnom muzeju imigracije koji se nalazi na poznatom Ellis otoku u New Yorku i gdje je na vrlo moderan način prikazan useljenički proces u SAD, a većina hrvatskih iseljenika je registrirana kao državljani Austro-Ugarske, s rjeđim isticanjem njihove zavičajnosti što otežava pretrage i potrebna su iscrpnija istraživanja stotina tisuća migranata koji su krajem 19. i početkom 20. stoljeća napustili Hrvatsku.
Većina građe je digitalizirana i dostupna za istraživanje, a zanimljivo je kako su očuvane izvorne prostorije u kojima su živjeli useljenici te obližnja bolnica. U komunikaciji s dijasporom ocijenjeno je kako je ovaj muzej izuzetno važan za iseljenike, ali je i iznimno dobar primjer kako obnoviti kulturnu baštinu iz tog razdoblja i kako istu približiti potencijalnim turistima i korisnicima povijesne građe, kao što je to slučaj s obnovom kulturne baštine u Slavoniji, najčešće starih kurija i dvoraca koji postaju važan dio turističke ponude i revitalizacije ruralnih prostora.
Predstavnici dijaspore ponovili su potrebu za dodatnim obrazovanjem na hrvatskom jeziku kroz mogućnost za online učenje hrvatskog jezika za polaznike dopunske nastave te za istovremeno učenje engleskog jezika za učenike u RH, a što je uslijed razvoja digitalnih platformi znatno olakšano. Značajan dio komunikacije odnosio se na razmjenu iskustva u području organiziranja folklornih i literarnih skupina, gdje prevladava potreba za aktivnom podrškom mnogobrojnim tamburaškim skupinama u Americi koje okupljanju mlade u 5.-6. generaciji i koji uobičajeno ne govore hrvatski jezik, ali poznaju riječi i pjevaju brojne pjesme na jeziku svojih predaka. Gotovo 130 godina Hrvatska bratska zajednica sa sjedištem u Pittsburghu predstavlja središnju organizaciju u dijaspori koja intenzivno provodi niz aktivnosti za više generacija iseljenika, a delegacija se susrela s predsjednikom Edwardom Pezom, potpredsjednikom Franjom Bertovićem te tajnicom Bernadette M. Luketic Sikaras tijekom njihovog prvog postpandemijskog okupljanja u gradu Londonu u Ontariju.
HBZ više od jednog stoljeća izdaje svoje glasilo Zajedničar te raspolaže s impozantnom knjižnicom, ali i s jednom od najvećih zbirki hrvatske glazbe izvan Hrvatske. S više od tisuću kompozicija i glazbenih djela, Glazbeni muzej HBZ stoji na raspolaganju svim članovima Zajednice te brojnim folklornim društvima koja njeguju domaću riječ i pjesmu u Americi. Posebno je istaknuta mogućnost dodatnog prikupljanja glazbene građe, a što je ocijenjeno mogućim upravo u Slavoniji koja njeguje specifični glazbeni izričaj, dok je tamburica prepoznatljiv identitetski simbol Slavonije i dijaspore. Delegacija se susrela i s Jeanne Valetić, članicom nadzornog odbora Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza, te također članicom Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske.
Zaključeno je kako, osim nastupa dijaspore na središnjim smotrama folklora u Zagrebu, treba planirati i sudjelovanje folklornih i glazbenih skupina iseljenika na etabliranim domaćim manifestacijama poput Vinkovačkih jeseni, Zlatnih žica Slavonije u Požegi ili Glazbenog festivala Podravine i Podravlja u Pitomači. Zanimljivi susreti s nizom iseljenika ostvareni su tijekom njihovih nedjeljnih druženja, a bilo je prilika i da se iseljenici iz pojedinih dijelova Slavonije direktno obraćaju članovima delegacije s konkretnim pitanjima o životu i događajima u domovini. Važne informacije o potrebama i životu iseljenika dali su župnici fra Robert Kavelj iz Norvala i Božidar Tenšek iz Mississauge. Umirovljenici svoje vrijeme često provode u hrvatskim klubovima i u župama koje osim na misama redovito okupljaju hrvatsku zajednicu kroz niz socijalnih i društvenih događanja, emitiraju se i posebne emisije na radiju i televiziji.
Župe i klubovi stoga posjeduju i pripadajuću infrastrukturu, dvorane i otvorene prostore za druženja i folklorne nastupe u kojima još uvijek sudjeluje i značajan dio mladih, iako se osjeća brza integracija mladih u lokalne američke i kanadske zajednice koje se ponose činjenicom kako su sazdane upravo od useljenika koji lako prihvaćaju identitet nove domovine. Unatoč brojnim izazovima s kojima se susreće hrvatska dijaspora u Sjevernoj Americi, i dalje postoji velika želja za uspostavom još čvršćih veza s Hrvatskom, a osim moguće suradnje na području investicija potrebno je nastaviti i kulturnu te znanstveno-istraživačku razmjenu. Aktivnu podršku delegaciji pružila je mreža diplomatskih predstavništva RH, a održani su i sastanci u Generalnom konzulatu RH u Mississaugi te u Veleposlanstvu RH u Washingtonu.
Istodobno, delegacija je u jednodnevnom posjeti bila i na Kubi gdje se posjet koncipirao na obilasku kulturne baštine koja je pod UNESCO-vom zaštitom, budući da Kuba svoj turizam razvija upravo na kulturnoj baštini, digitalizaciji muzeja i Centara za posjetitelje i gdje je upravo UNESCO uložio velika sredstva. Poveznica je to sa Virovitičko-podravskom županijom koja je u obnovu kulturne i prirodne baštine u proteklih nekoliko godina, kroz sredstva EU uložila gotovo 300 mil kn obnavljajući ruševne dvorce i Centre za posjetitelje, a također u VPŽ se nalaze i dva parka prirode koji su pod zaštitom UNESCO-a, odnosno područja rijeke Drave i Papuka.
(komunal.hr, vpz.hr)
