Što je to fantasy roman i zašto se baš u njemu pronašla, otkrila nam je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica prošli tjedan na predstavljanju svog romana književnica Ivanka Ferenčić Martinčić.

„Krv mojih predaka“ prvi je urban fantasy i prvi roman za odrasle ove inače ravnateljice Narodne knjižnice Virje te autorice knjiga i slikovnica za djecu. Riječ je o romanu satkanom od čarolije i neljudskih čarobnjaka, spletki, neobične ljubavne priče i napete utrke za spas Zemlje, a ključ svega je tajna krvi predaka glavne junakinje ove priče.

Kroz razgovor s ovom osebujnom autoricom saznali smo nešto više o tome otkud crpi inspiraciju za svoje priče, kako je veliki obožavatelj podjednako književnog serijala o čarobnjaku Harryju Potteru i epske trilogije Gospodar prstenova, kao i da voli slušati pop glazbu i Beyonce. Također, publiku je, kao majstorica pripovjedačica, počastila kratkim pripovijedanjem priče o Istini i Laži. Prije samog početka predstavljanja knjige „Krv mojih predaka“ naša kolegica Ena Aragović Turkalj razgovarala je s autoricom koja ju je vrlo simpatično i opušteno provela kroz svoj kreativni proces te najavila i izlazak nastavka romana.

– Fantasy je moj žanr koji čitam cijeli život. Odrasla sam u kući ljubitelja SF-a i fantasyja. Urbani fantasy je moja najveća preferencija, a young adult najdraži žanr. S obzirom da smo odrasli, postalo mi je malo naporno čitati o tinejdžericama koje prije nego se posvete spašavanju svijeta, moraju se najprije odlučiti između dva dečka. To je bila i jedna vježba pisanja, moj način da pokušam ispričati jednu fantasy priču bez klišeja koji su inače u tom žanru. Moram biti potpuno iskrena i priznati da je knjiga nastala iz čistog inata – kroz smijeh kaže I. Ferenčić Martinčić te otkriva kako nastavak romana, koji će nositi naziv „Kosti mojih predaka“ izlazi za dva mjeseca.

– Napokon to mogu svima obznaniti, izdavačka kuća Innamorata odlučila je izdati i moj drugi roman. U trenucima kad sam završila prvi roman, odmah sam počela raditi na drugom jer je pisanje za mene proces koji uključuje moje beta čitače, to je nešto što ja radim kontinuirano. Innamorata je iskazala svoju podršku i drugi dio, „Kosti mojih predaka“, samo što nije spreman za odlazak u tisak. Dosta je drukčiji, malo je deblji. Jedna čitateljica mi je rekla da je to fantasy, ako ne može stisnuti jedne oblatne, onda nije dosta debela knjiga – kroz smijeh zaključila je naš razgovor Ivanka Ferenčić Martinčić.

ZDRAVKO VAMPOVCA O UKRAJINI, HRVATIMA I KARPATIMA TE ISELJAVANJU

Još jedna zanimljiva književna večer prošlog je tjedna održana u Gradskoj knjižnici, i to zavičajna. Zdravko Vampovac, rođeni Virovitičanin s bivšim adresama u Sloveniji i Švicarskoj, a posljednjih 25 godina u Vodicama predstavio je svoje dvije knjige „Ukrajina, Hrvati i Karpati“ i „Slavonac“.

Obje knjige izdane su prošle godine i najnovija su izdanja u bibliografiji tog svestranog čovjeka, koji, osim što piše, bavi se i slikarstvom.

Tom prigodom poznati virovitički glumac Mijo Pavelko koji je moderirao književnu večer rekao je okupljenima nešto više o životu, radu i djelu Zdravka Vampovca, a autor je kroz zanimljivo predavanje predstavio svoju knjigu „Ukrajina, Hrvati i Karpati“ koju je pokojni dr. Jevgenij Paščenko, ukrajinski povjesničar i diplomat, nazvao mini enciklopedijom znanja o povijesti Ukrajine i njenih odnosa s Hrvatskom. Autor je predstavio pritom i svoj prvi roman „Slavonac“, koji se bavi aktualnom tematikom iseljavanja.

Za sam kraj, Zdravko Vampovac, koji iza sebe ima 14 izdanih naslova, otkrio nam je kada dolazi jubilarni 15. i koje će biti tematike.

– Iduća knjiga koju spremam bit će o megalitima Balkana i ranim civilizacijama na balkanskom prostoru. To se isto „kosi“ sa službenom znanošću koja kaže da su izvori civilizacija na Zemlji Mezopotamija i taj dio. Međutim, nova otkrića govore da je to ovaj naš kraj, uključujući i Slavoniju, naročito slivovi rijeka Drave, Save i Dunava. To je ono što je najaktualnije, a proći će desetljeća prije nego to dođe u službene medije. Također, pošto se moj Mata, glavni lik romana „Slavonac“, na kraju vratio u rodni kraj, možda bi mu trebalo dati nastavak priče – nastavak romana nagovijestio je njegov autor Zdravko Vampovac.

LJEPOTE I ČARI PLANINARENJA

Živjeti u zemlji koja nam nudi toliko prirodnih ljepota pravo je bogatstvo. Ljubiteljima planinarenja Hrvatska je neiscrpan izvor lokacija i odredišta koja oduzimaju dah, ne samo Hrvatima nego i turistima željnima avanture. Stoga ako ste poklonik aktivnog odmora, ovog ljeta razmislite o planinarenju na nekoj od prekrasnih domaćih lokacija. Naravno, uzmite u obzir da planiranje nije bezazlena šetnja parkom te ga ne treba shvatiti olako. Za ovu aktivnost potrebno se pripremiti, kako fizički, tako i psihički, a nužno je imati i adekvatnu opremu i niz drugih detalja. A da je tomu tako, posvjedočili su otac i sin, Mario i Denis Župan, koji su u Gradskoj knjižnici Virovitica održali zanimljivo predavanje na temu „Velebitski planinarski put“. Govorili su o svojim dionicama, planinarenju i prikazali svoje dogodovštine i prekrasne uspone i krajolike naše najveće planine – Velebit.

Mario i Denis dvojica su Virovitičana koji su ujedno i članovi Hrvatskog planinskog društva „Papuk“, a svoja razna planinarenja obilježili su ne samo slikama ili pričama, već i raznim videozapisima. Osim toga, Denis je student Kineziološkog fakulteta u Zagrebu koji se uz planinarenje redovito bavi i raznim ostalim sportskim aktivnostima i sportovima. Krenuo je u planinske pute 2017. godine, a sve to uspješno odrađuje i uživa u aktivnostima uz dijabetes.

Njihovi filmovi, odnosno videozapisi, služe drugima kao uvid za ono što ih tamo čeka. Imaju i snimke Dinare i Triglava i raznih drugih planina tako da ljudi mogu pogledati i koristiti to za svoja buduća planinarenje i što ih očekuje. Postoje i upute i vodiči, ali najbolje se sve vidi u videozapisima.

– Videozapise i rute osmislili smo sami, a snimanje je krenulo iz zabave i zbog stvaranja uspomena kako bismo nešto ostalo u vidljivom i kvalitetnom tragu.

Najprije smo krenuli s fotografijama, ali budući da je preko njih teško prenijeti doživljaj, pozabavili smo se snimanjem, od raznih sportskih kamera pa sve do mobitela – kaže Mario.
Idući put kada vas netko pošalje u šetnju, toj biste osobi mogli zahvaliti jer se brine za vaše zdravlje. Naime, odlazak u prirodu, pješačenje, penjanje na brda, planinarenje… sve su to aktivnosti koje imaju ogromne prednosti za vaše fizičko i mentalno zdravlje. A s time su se složili i otac i sin Mario i Denis Župan.

VRIJEDNOST ČITANJA OD NAJRANIJE DOBI

Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica sudjeluje u nacionalnom programu „Rođeni za čitanje”. Tim povodom djelatnice Gradske knjižnice Sonja Markotić Blažević i Silvija Perić prisustvovale su predstavljanju nacionalnog programa poticanja čitanja od najranije dobi „Rođeni za čitanje” u Narodnoj knjižnici Petar Preradović u Bjelovaru. O važnosti čitanja djeci od najranije dobi s ciljem razvoja rane pismenosti govorile su stručna suradnica programa Marija Radonić, idejna začetnica programa u Hrvatskoj i Anita Peti-Stantić, redovna profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Tom prigodom istaknuto je da je jedan od ciljeva programa razviti nacionalnu mrežu pedijatara koji će uputiti svakog roditelja/skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece na važnost čitanja djeci, na važnost čitanja za razvoj djetetovih čitalačkih navika te na važnost razvoja čitateljskog mozga u digitalnom svijetu. Ministarstvo kulture i medija osigurat će 40 tisuća slikovnica godišnje za svu djecu koje će im pedijatri tijekom pregleda pokloniti.

Brojna su istraživanja pokazala da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, zainteresiranija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitačke vještine, spremnija su za samostalno čitanje… Slušajući priče i bajke, te razgledavajući slikovnice od najranije dobi djeca stvaraju podlogu za savladavanje nekih bitnih vještina, kao što su govor, čitanje i pisanje. Čitajući djeci te aktivnim uključivanjem djece u proces čitanja utječemo na njihov kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj.

Stoga neka čitanje djetetu postane dio i vašeg svakodnevnog ugodnog druženja s djecom.  

(www.icv.hr, rtk)