Najveći grčki i antički liječnik Hipokrat još 400 godina prije naše ere rekao je:
„Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ukoliko se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, sporo stare, ali ukoliko nisu u uporabi postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare“.
Upravo o toj važnost tjelovježbe i kretanja već od najranije dobi bavili smo se u Zdravom kutku ICV radija, a u tome nam je pomogao naš gost koji je od djetinjstva uključen u organizirane sportske aktivnosti. Danas je magistar kineziologije koji svoje znanje stečeno na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu primjenjuje u radu s mladim sportašima i rekreativcima te je dio tima Sportsko-rekreativne udruge „Sve za sport“. Njegovo ime je Vatroslav Golub i otkrio nam je zašto su sport, ali i općenito kretanje i tjelovježba iznimno važni za naše zdravlje, za naše tijelo, ali i naš um.
VAŽNOST BAVLJENJA BILO KOJOM TJELESNOM AKTIVNOŠĆU
Odmah na početku pojasnio nam je što se smatra pod tjelesnom aktivnošću.
– Tjelesna aktivnost je svaki pokret tijela izveden aktivacijom mišića koji rezultira potrošnjom energije i jedan je od najboljih mehanizama u prevenciji bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 150 do 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti ili 75 do 150 žustre tjelesne aktivnosti tjedno. Može se provoditi na bilo kakve načine. Najčešće se preporučuju vježbe za jačanje mišićnih skupina i to dva puta tjedno u bilo kakvim oblicima (hodanje, trčanje, plivanje, vožnja biciklom, planinarenje, nekakvo organizirano vježbanje) – ističe Vatroslav Golub.
U današnje vrijeme ljudi su sve manje kreću, a sve više sjede. Život je općenito postao pasivniji. Isto je i s djecom. Sve manje djece se aktivno kreće, a sve više su u sjedećem i ležećem položaju u zatvorenom prostoru, što ima niz posljedica na njihovo zdravlje. Mnogi roditelji puno rade i nemaju kontrolu nad tjelesnom aktivnošću svoje djece, a ujedno i nisu dovoljno upućeni u važnost i dobrobiti tjelesne aktivnosti od najranije dobi, da ona predstavlja jedan vrlo važan segment ljudskoga života.
VJEŽBANJE KOD DJECE UTJEČE NA ZDRAVI RAST I RAZVOJ
Tjelesno vježbanje kod djece neophodan je preduvjet zdravog rasta i razvoja. Djetetova prirodna potreba za kretanjem put je kojim dijete istražuje svijet, razvija osjetila, uči i stječe kontrolu nad vlastitim tijelom, sigurnost, razvija socijalne odnose i svoje samopouzdanje. A upravo redovito kretanje pridonosi njegovom motoričkom, spoznajnom, socioemocionalnom i govornom razvoju.
Stoga je pozitivan stav prema tjelesnom vježbanju važan za cjelokupni život pojedinca, a stječe se već u ranoj i predškolskoj dobi.
– Preporuka za djecu je da se bave 60 minuta umjerene ili žustre tjelesne aktivnosti dnevno. To im omogućuje dugoročno zdravlje, posebno srčanožilnog i dišnog sustava, stječu bolji osjećaj za ravnotežu i koordinaciju, te troše više energije. Razvojem pozitivnog odnosa prema tjelesnom vježbanju od najranijega djetinjstva stvaramo uvjete za cjeloživotno bavljenjem sportom kao vrsti zabave koji će pojedincu (djetetu) omogućiti bolju kvalitetu života – kaže naš sugovornik.
VJEŽBANJE KAO ZABAVA, A NE NAPOR
No često se postavlja pitanje, kako djecu potaknuti na vježbanje? Kako aktivnosti za djecu organizirati da budu zadovoljstvo i radost, ali i da potiču, razvijaju i njeguju potrebu za suradnjom među djecom?
– Najvažnije uloge u poticanju djeteta na tjelesnu aktivnost imaju odgojitelji, treneri i roditelji, koji bi svojim primjerom trebali utjecati na stvaranje zdravih navika djeteta i stvaranju interesa djece za tjelesnu aktivnost i sport. Upravo oni svojim svojom podrškom i trudom da djeci omoguće što kvalitetnije uvjete, mogu usaditi djetetu ljubav prema kretanju i sportu.
Želi li se pravilno raditi (vježbati) s djecom predškolske dobi, jedan od temeljnih uvjeta jest taj da radimo u skladu s karakteristikama njihova rasta i razvoja. Stoga su u najranijoj dobi vježbe koncipirane prema prirodnim oblicima kretanja koje djeca prvo usvajaju, pa se tako naglašava puzanje, hodanje, trčanje, bacanja, hvatanja, penjanja, skakanja. Uz to, razvijaju se i motoričke sposobnosti i vještine koje su zapravo potrebne za djecu predškolske dobi.
Kineziolozi uvijek ističu igru kao najvažniji oblik aktivnosti i najbolju metodu rada s djecom pa od toga treba i polaziti, da sva motorička gibanja s djecom učimo kroz igru (imitacije životinja, zadavanje uloga) – napomenuo je Vatroslav Golub.
Dokazano je da zdrava, okretna, spretna i vješta djeca mogu lakše „nositi“ sve nedaće i teškoće života te mogu lakše obavljati svoje radne i društvene zadaće. Stoga osim na razvoju tijela, na mogućnosti poticanja tjelesnog rasta i razvoja, psihomotoričkog sustava i opće funkcionalne sposobnosti organizma, tjelesna aktivnost je dobra i za osobnost. Sport izgrađuje djetetovu volju, karakter, uči ga poštenoj igri, razvijaju se socijalne vještine, komunikativnost, samopouzdanje, a na kraju naravno i ono što je najvažnije – zdravija.
ODLIČAN TIM PROJEKTA „ACTIVE FOR SLAVONIA“
Jedan više nego odličan projekt koji se provodi na našem području i u koji je uključeno puno mladih, ali i ostalih dobnih skupina je „Active for Slavonia“. Riječ je o besplatnoj sportskoj školi za djecu, ali i programima i treninzima za roditelje, studente i umirovljenike. Projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda te iz hrvatskog proračuna, provodi se u višenamjenskoj hali Viroexpa, a obuhvaća sportsku gimnastiku za djecu od 4 do 6 godina te od 7 do 10 godina, elementarnu sportsku školu od 4 do 6 i od 7 do 10 godina, tjelovježbe za djecu s teškoćama u razvoju, kamp za pretile, funkcionalni treninzi za roditelje i studente, tjelovježbe za umirovljenike, nordijsko hodanje i korektivna gimnastika.
Dio tog tima je i naš sugovornik, Vatroslav Golub, koji je također pozvao sve željne neke sportske aktivnosti da im se pridruže.
– Trenutno sam projekt broji najviše članova od njegova početka. Tome je zasigurno pridonijelo popuštanje epidemioloških mjera, ali i ljudi su se dolaskom ljepšeg vremena odlučili više na treniranje, što je svakako za svaku pohvalu. Tjelovježba čini dobro svima, ona održava tijelo jakim, potiče opuštanje i jača sposobnost prevladavanja mentalnih stresova. Također, suzbija pretilost i, ne samo što produžuje život, nego i njegov aktivni dio, odnosno vrijeme u kojem je život zadovoljstvo, a ne bolno breme. Vježbati se može na mnogo načina, od laganog trčanja do žestokog postizanja kondicije. No, bez obzira na vrstu važno je da bude redovita. Naravno uz tjelovježbu važno je i paziti na zdravu prehranu. Naš tim i tu je svima na raspolaganju korisnim savjetima, edukacijama, naučiti vas da se riješite loših životnih i prehrambenih navika – naglasio je Vatroslav Golub.
KRETANJE – PREDUVJET ZDRAVLJA
Našu emisiju završili smo porukom svima da imaju na umu da je tjelovježba bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja, a u prilogu tomu idu i nebrojena znanstvena istraživanja koja su potvrdila da redovita tjelesna aktivnost poboljšava zdravlje i sprječava nastanak mnogih bolesti.
A kada su djeca u pitanju, tjelesno vježbanje treba provoditi tako da se tim vježbanjem formira zdravo, tjelesno dobro i skladno razvijeno dijete koje će slobodno i efikasno vladati svojom motorikom, da se razvija i oplemenjuje osjetilna osjetljivost djeteta te treba poticati razvoj zdravstvene kulture radi čuvanja i unapređivanja zdravlja djece predškolske dobi.
Zapamtite, kretanje nije izbor nego osnovni preduvjet zdravlja, stoga krećite se što više.
(www.icv.hr, rkt)