Treba li Hrvatska vratiti služenje obveznog vojnog roka? Treba li on, prema danskom modelu, trajati četiri mjeseca? Kako bi se u tom slučaju, zbog prigovora savjesti, reguliralo civilno služenje? Kakva nam je nacionalna sigurnost? Tko danas čuva hrvatsko nebo? Neka su od pitanja o kojima se raspravljalo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
“O vojnom roku treba razgovarati”
Mario Kapulica iz HDZ-a kazao je kako je Hrvatska zamrznula vojni rok, a nitko ga nije ukinuo.
– To je bio jedan trend od 1990. do 2013., 25 europskih država ukinulo je obavezni vojni rok – kazao je Kapulica.
Jedanaest država je zadržalo vojni rok, a većina tih država nisu bile članice NATO saveza i nisu imale sustav kolektivne sigurnosti i obrane. Švicarska, primjerice, ima samo pet posto profesionalne vojske, a ostalo nisu profesionalni vojnici. Hrvatska se odlučila za koncept profesionalne vojske.
– Ova nova situacija, agresija na Ukrajinu, potencira razgovor o takvim temama, a svaki razgovor ako je ozbiljan, onda je i legitiman. Ja se nadam da ćemo o tome ozbiljno razgovarati. Sve ono što može povećati bazu ljudi, koji su sutra spremni i sposobni koristiti, barem osnovno oružje, dobro je – dodao je Kapulica.
U Hrvatskoj postoje raspoređene i neraspoređene pričuvne snage.
Kapulica je naglasio kako se Hrvatska sigurno neće vratiti na služenje vojnog roka, ruskog modela, koji će trajati dvanaest mjeseci.
“Vlada i predsjednik ponašaju se neprimjereno”
Miro Bulj iz Mosta rekao je kako se u ovoj situaciji, agresije na Ukrajinu, i Vlada, ali i predsjednik države ponašaju neprimjereno.
– Pričamo o raketi, odnosno o dronu koji je pao kod studentskog doma, članica smo NATO-a, drugi dan se iseljavaju studenti, pričamo je li bilo eksploziva ili ga nije bilo, koliko ga je bilo. Avioni lete tijekom tiskovne konferencije… Da se ovako upravljalo krizom devedesetih godina, i da je dr. Franjo Tuđman sa svojim suradnicima tako upravljao, to bi bila katastrofa. Bio sam u Domovinskom ratu i ovo je za mene razočarenje, s oba brda – poručio je Bulj.
Naglasio je kako obrambeni sustav tako ne funkcionira.
– Ne treba na tome politizirati. Mi moramo govoriti o ugrozi nacionalne sigurnosti, moramo razgovarati kome i gdje je zborno mjesto. Od 2008. do danas mi nemamo obavezni vojni rok. Samo mali broj ljudi su bili dragovoljni ročnici, pa sada se postavlja pitanje – tko sve zna rastaviti pušku? – pita Miro Bulj.
– Ja sam za to da imamo iskusne ljude iz Domovinskog rata, da ih uključimo ne samo u sustav vojnog roka, već da ljudima u srednjoškolskom obrazovanju pokažemo što znači upravljati puškom, da im pokažemo rastaviti pušku – poručio je.
“Za dva mjeseca mladi ljudi se mogu educirati”
Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) istaknuo je kako Klub Hrvatskih suverenista već dulje vrijeme ukazuje na potrebu uvođenja jednog ozbiljnijeg osposobljavanja.
Programsko i sadržajno osmišljenog, ali modernog tipa. Već za dva mjeseca mladi ljudi se mogu educirati. Hrvatska se ne može dovesti u situaciju da bude iznenađena.
– Koga ćemo mi mobilizirati? Ministar Krstičević osposobio je šest pukovnija, a te pukovnije mogu vezati trinaest tisuća ljudi. Glavni stožer ima program za nerazvrstanu pričuvu, ali taj program nije aktiviran. I on traje tridesetak dana – dodao je.
“Trebamo ojačati civilnu zaštitu”
Katarina Peović (Radnička fronta) istaknula je kako u Austriji šezdeset posto obveznika završi u vojsci, ali većinom se svi izvlače, najviše na zdravstveno stanje.
– Većina momaka je išla u civilnu službu i to se nije promijenilo do danas – poručila je.
Naglasila je kako u svijetu, ali i u Hrvatskoj, liberalna opcija zagovara da siromašniji građani završe u vojsci.
– Vrlo je važno da ne potpadnemo pod ovu opasnu militarizaciju društva, gdje se uistinu preko noći neke stvari zaboravljaju, prelaze preko građanskih, odnosno ljudskih prava. Složila bih se da trebamo ojačati civilnu zaštitu – kazala je Peović.
“Hrvatskoj treba pričuva”
Predsjednik saborskog odbora za obranu Franko Vidović (Klub Socijaldemokrata) ponovio je kako je u Hrvatskoj vojni rok zamrznut, ali nije ukinut.
Naglasio je kako to nije učinjeno samo zbog trendova, kao što je kazao Kapulica, već da je od 2005., 2006. sve više građana željelo služiti civilni vojni rok. Stoga se nije mogao postići dovoljan broj osoba koje su htjele služiti vojni rok s oružjem.
– Vojni rok je zamrznut, jer kod mladih ljudi nije bilo interesa za služenjem vojnog roka, a 2007. je došlo do potpunog kolapsa, samo je dvije tisuće osoba služilo “normalni” vojni rok, a sedam, osam tisuća je služilo civilni vojni rok – istaknuo je Vidović.
I danas u Hrvatskoj svaki se muškarac, stariji od 18 godina, dužan evidentirati u vojnu pričuvu.
– Ne idu na služenje vojnog roka, ali pripadaju pod pričuvu. Vjerujem da bi Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske da ima potrebe za ljudima, da bi kroz pričuvu došao do ljudi – naglasio je.
Dodao je kako smatra da Hrvatskoj treba pričuva, te je dodao kako treba educirati mlade kroz civilnu zaštitu.
– Treba vidjeti i s Ministarstvo znanosti i obrazovanja kako približiti mladima ta znanja, možda kroz neki predmet, primjerice građanski odgoj – kazao je.
“U Hrvatskoj se širi histerija”
Sačić je komentirao pad letjelice na zagrebačkom Jarunu. Smatra da je u Hrvatsku poslana letjelica od ruskih paravojnih postrojbi kao upozorenje.
– Ovo je drugačija situacija nego 1991. – rekao je.
Vidović je kazao kako se u Hrvatskoj širi histerija u društvu. Još uvijek se ne zna tko je poslao letjelicu, treba čekati stručnu analizu.
Kapulica je naglasio kako je ponašanje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića neprimjereno.
Bulj je rekao kako se i Milanović, ali i Plenković ponašaju kao djeca.
Peović je dodala kako Hrvatska nije imala zaštitu NATO saveza i to je zabrinjavajuće.
(hrt.hr)
