U zagrebačkom Hotelu Westin održana je peta u nizu i posljednja konferencija Hanza Medije povodom 30. obljetnice hrvatske samostalnosti pod nazivom ‘Podvucimo crtu – okrenimo se budućnosti’. Na konferenciji su održane dvije panel rasprave, ‘Novac EU fondova za lansiranje oporavka i održivog razvoja’ i ‘Digitalna budućnost Hrvatske’ uz sudjelovanje ministrice regionalnog razvoja i EU fondova Nataše Tramišak, savjetnika predsjednika Vlade i glavnog ekonomista HGK Zvonimira Savića, virovitičko-podravskog župana Igora Androvića, a konferenciji je nazočio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, kao i predsjednici uprava vodećih hrvatskih kompanija u javnom i privatnom vlasništvu u IT sektoru, čelnici lokalne samouprave i stručnjaci za povlačenje novca iz EU fondova i IT sektor. Skup je uvodnim govorom otvorio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, piše Jutarnji list.

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak u svom je izlaganju sudionicima skupa u Westinu podsjetila kako je u Hrvatskoj dosad uloženo 50 milijardi kuna iz fondova Europske unije najviše, istaknula je, u infrastrukturu, lokalni razvoj i gospodarstvo.

– Čeka nas nastavak ulaganja iz fondova EU s oko 25 milijardi eura osiguranih iz tog izvora. Projekti su spremni, a u njihovoj pripremi vodili smo računa o zelenoj tranziciji, borbi za zaštitu okoliša i očuvanju prirodne raznolikosti. Ipak, ključni u svemu su ljudi i ulaganje u naše stručnjake i djelatnike – istaknula je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova.

Izlažući trenutno stanje nacionalnog povlačenja novca iz fondova Europske unije, ministrica Tramišak pošla je od podatka da resor kojem je na čelu za iduće proračunsko razdoblje EU od 2021. do 2027. programira oko devet milijardi eura ukupno raspoloživog novca.

– Najveći dio od spomenutog iznosa, 5,3 milijardi eura, odnosi se na investicije kroz Europski fond za regionalni razvoj, a 1,6 milijardi ide kroz Kohezijski fond za, primjerice, prometnu infrastrukturu. Iako je 2021. već na izmaku, programiranje teče sukladno pravilima Europske komisije jer su pripadajuće uredbe EK za programiranje stupile na snagu tek 1. srpnja ove godine – podsjetila je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, naznačivši kako je sada u tijeku usklađivanje Vladinih operativnih programa i planova s Komisijom.

Prvi javni pozivi države za dodjelu novca iz spomenutog budžeta od devet milijardi eura, prema riječima ministrice Tramišak, mogu se očekivati sredinom iduće godine.

– Ovdje govorimo o projektima javnog sektora i gospodarstva koji idu za digitalnom i zelenom tranzicijom, jačanja zdravstvenog sustava, istraživanja, razvoja i inovacija, ulaganja u školstvo i znanost – rekla je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova u osvrtu na novu financijsku perspektivu EU za razdoblje do 2027.

Osvrnuvši se na dinamiku isplaćenog novca iz programa EU obuhvaćenih financijskom perspektivom EU od 2014. do 2020., navela je da ugovorenost za to razdoblje iznosi 13,5 milijardi eura, što je, istaknula je, za 2,5 milijardi eura više od onoga što nam je bilo odobreno.

– Imamo jedan dio velikih investicija koje će kao dovršetak trebati dulji rok od očekivane 2023. – navela je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, upozorivši kako je Hrvatska u prošlih godinu i pol dana podigla iskorištenost novca iz europskih fondova za 25 posto.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić sudionike skupa pozvao je da u raspravama koje će uslijediti na skupu, ali i na ostalim mjestima, analiziraju i eventualne propuste u privlačenju novca iz EU fondova kako bi se ti postupci unaprijedili i učinili učinkovitijeg.

– Ako sagledamo proteklih 30 godina, moramo istaknuti činjenicu da je Hrvatska doživjela deindustrijalizaciju, da smo postali ekonomija koja u značajnoj mjeri svoj dohodak ostvaruje u sektoru usluga, posebno turizma. U uvjetima nove ekonomske i razvojne paradigme niskougljične strategije koju je zacrtala Europska unija nama se otvaraju velike prigode za daljnji razvoj i napredak hrvatske ekonomije. Imamo priliku iz male i otvorene ekonomije postati mala i fleksibilna ekonomija, otvorena za sve prilike – naznačio je ministar Ćorić.

Za pet do deset godina, dodao je ministar gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatska treba zaokružiti što veću energetsku i samodostatnost u ključnim resursima kao i, upozorio je, održivost te samodostatnosti.

– Moramo otvoriti perspektivu za našu prerađivačku industriju koja jedina može pokriti jaz koji trenutno imamo u trgovačkoj bilanci. Potrebno je dignuti razinu IT vještina u našem gospodarstvu, razviti mogućnosti za primjenu umjetne inteligencije i, kao što je već ovdje rečeno, ulaganja u ljude – apelirao je ministar Ćorić, te kao osnovne preduvjete osiguranja boljih poslovnih uvjeta u našoj zemlji označio je ulazak u Schengen i eurozonu.

– Procjene su da će ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pod pretpostavkom provedbe svih investicija koje smo zacrtali, ostvariti učinak od 1,4 posto rasta BDP-a u 2022., 1,4 posto rasta BDP-a u 2023. te 0,9 rasta BDP-a u 2024.. Riječ je o dodatnim učincima na projicirane stope rasta BDP-a za našu zemlju u narednim godinama, a za iduću godinu projicirana je stopa rasta našeg BDP-a od 5,2 posto koja, kada dodamo učinak NPOO-a, skače na 6,6 posto – naznačio je Savić u uvodnome izlaganju konferencije Hanza Medije, pete i posljednje u nizu posvećenih 30. obljetnici hrvatske samostalnosti pod nazivom ‘Podvucimo crtu – okrenimo se budućnosti’.

Upozorio je kako nas je među tri najbrže rastuće ekonomije u EU u 2022. i 2023. uvrstila u svojim procjenama Europska komisija.

– Nije samo Nacionalni plan oporavka i otpornosti čimbenik koji će nas svrstati u najbrže rastuće ekonomije, tu su i drugi izvori i iz proračuna Europske unije, ali svakako je NPOO najvažniji čimbenik – naznačio je Savić, podsjetivši kako Hrvatska u sljedećem razdoblju može računati na 23 milijardi eura novca iz fondova i programa EU.

Nakon izlaganja Zvonimira Savića, uslijedio je na konferenciji u Westinu prvi od dva panela na kojem sudjeluju ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak uz moderiranje direktorice tvrtke Avelant i predsjednice Upravnog vijeća Učilišta EU projekti Ariane Vele.

Župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, predstavljajući projekte koje ta županija financira iz fondova EU, kazao je kako najveći dio novca odobrenog iz Bruxellesa u Virovitičko-podravskoj županiji idu za investicije u aglomeraciju, odnosno projekte vodoopskrbe i odvodnje, turističke infrastrukturne investicije u dvorce Pejačević i Janković u Virovitici i Suhopolju te obrazovnu infrastrukturu.

– Osobno su mi najdraži brojni projekti koji su osigurali sufinanciranje EU obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva u županiji, projekti naših poljoprivrednika kojima će se osigurati poljoprivredna proizvodnja u županiji – naglasio je Adrović. Vidimo, dodao je Andrović, da porast povučenih sredstava iz fondova EU na razini županiji doveo i do porasta županijskog BDP-a, poboljšanja demografskih trendova i zaposlenosti.

Župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović izrazio je uvjerenje kako je Virovitičko-podravska županija spremna za specifičnosti koje će donijeti primjena Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u povlačenju novca iz EU fondova.

– Kada govorimo prioritetnim projektima županije, naš je prioritet brza cesta Zagreb-Virovitica, mi smo jedina županija u zemlji koja nema ni kilometar autocesta – upozorio je Andrović.

(jutarnji.hr, Foto: K. Toplak)

no images were found