U Arheološkom muzeju Osijeka otvorena je vrijedna izložba “Batina–tisućljetni svjetionik na Dunavu” koja predstavlja rezultate istraživanja duljeg od deset godina.
Naime, u jesen 2008. godine Arheološki muzej Osijek, uz sudjelovanje Instituta za arheologiju i Odsjeka za arheologiju HAZU-a, započeo je rad na projektu Arheološka baština Baranje s ciljem evidentiranja arheoloških nalazišta. Tom su prilikom na položaju Sredno pronađeni ulomci keramičkih posuda i spaljenih ljudskih kostiju koji su ukazivali na mjesto groblja, što je potvrdilo i otkriće zemljanih humaka– tumula.
Pokusna istraživanja započela su 2010. godine te se u kontinuitetu provode do danas. U istraživanjima je obuhvaćena površina od 4.350 četvornih metara, a na tom prostoru otkriveni su brojni paljevinski grobovi daljske grupe kao i rimski paljevinski te kosturni grobovi.
– U trenutku kad smo počeli s radom nismo se nadali da će to nalazište dati ovako iznimne rezultate. Pronašli smo groblje daljske grupe s kraja brončanog i početka željeznog doba te velik broj rimskih grobova koji su vezani uz rimsku utvrdu Ad Militare. Ovom izložbom želimo pokazati rezultate naših istraživanja, a uz izložbu objavljen je i opsežan katalog. Nadamo se da će nam ona dati podstrek za nastavak istraživanja kako bismo osječkoj i hrvatskoj publici dodatno približili ova nalazišta– kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek Tomislav Hršak prilikom jučerašnjeg (srijeda) otvorenja izložbe.
Pojasnio je da naziv izložbe “Batina–tisućljetni svjetionik na Dunavu” dolazi zbog izuzetno povoljnog položaja Batine čiji su stanovnici kontrolirali trgovinu ovom velikom europskom rijekom.
Zamjenik župana Josip Miletić čestitao je svima koji su tijekom desetljeća rada na istraživanjima doprinijeli toj vrijednoj izložbi istaknuvši kako je područje na kojem su vršena istraživanja izuzetno važno s obzirom na geografski položaj i trgovinske puteve onoga vremena.
– Siguran sam da će svi zainteresirani građani koji posjete ovu izložbu doznati pregršt zanimljivosti o običaju i načinu života naših predaka o čemu svjedoči prikupljena građa– zaključio je Miletić.
(www.icv.hr, tj)
