Lovačka udruga „Fazan“ Špišić Bukovica zasigurno spada u najbolje organizirane i opremljene udruge te vrste u našoj županiji. Da je to tako govori i podatak da imaju dva lovačka doma, u Špišić Bukovici i Bušetini, s time da je oko samog doma u Bušetini izgrađeno moderno strelište gdje se uz vježbu gađanja lovačkim oružjem organiziraju i natjecanja u tehnikama gađanja Trapu i Parkuru. Osim toga tu je i teren za razne lovačke demonstracije, a za opuštanje se svi mogu družiti uz ribolov na jezeru koje je također u sastavu ovog lovačkog objekta.

S tim razlog put nas je odveo upravo u Lovački dom udruge u Bušetini gdje su nas dočekali predsjednik udruge Alojz Ferlindeš i lovnik Željko Rešetar s kojima smo, s obzirom da je bio lijep sunčani dan, obišli prostor strelišta i drugih pratećih objekata.

– Zadovoljni smo što imamo nešto s čim se ne može podičiti puno udruga, a ako to bude moguće nećemo tu stati i nastavljamo dalje. Želja nam je u krugu Lovačkog doma izgraditi još jedno strelište i to za gađanje pokretne mete, odnosno divljači u trku. Ideja za to došla je sama po sebi jer vidjeli smo koliko se lovaca okuplja na našim natjecanjima, a interes za to je sve veći i veći, ali isto tako smatramo da su vježbe upotrebe i gađanja lovačkim oružjem vrlo važne za svakog lovca, posebno one mlađe koji stažiraju i nemaju dovoljno znanja i iskustva za kretanje u lov – napomenuo je predsjednik Aloz Ferlindeš kojeg smo zamolili da nas upozna i s povijesti ove vrijedne udruge. 

– Lovačka udruga „Fazan“ Špišić Bukovica nastala je odmah nakon Domovinskog rata 1996. godine kada je VPŽ ustanovila lovišta po općinama. Prije toga smo djelovali kao Lovačka udruga „Fazan“ Bušetina u sastavu dvije lovne jedinice Bušetina i Gornje Bazje, a nakon toga udruga djeluje u dvije lovne jedinice, Špišić Bukovica i Bušetina. Danas okupljamo 69 aktivnih članova, 7 zaslužnih i četiri pridružena člana koji djeluju i u drugim Lovačkim udrugama. Djelujemo na lovištu u općini Špišić Bukovica, površine 8563 hektara i može se reći da se prostiremo na prostoru od rijeke Drave pa sve do Bilogore. To je zanimljivo iz tog razloga što lovimo i u ravničarskim, ali isto tako i u šumskim i brdskim dijelovima naše općine – rekao nam je A. Ferlindeš te odmah potom napomenuo da je lov samo manji dio aktivnosti koje provode lovci, a da je najveći dio njihovih aktivnosti briga o divljači i lovištu.

– Da bi netko krenuo u lov, mora skupiti dovoljan broj bodova, a da bi skupio dovoljan broj bodova, mora sudjelovati na radnim akcijama koje redovno organiziramo svake nedjelje, a po potrebi i češće. Uz uređivanje terena i lovačkih objekata, poput čeka, pojilišta i ostalog, treba voditi brigu da divljač bude adekvatno zbrinuta i što se tiče ishrane te namjenskog skloništa. Također im se treba omogućiti normalni uvjeti za parenje, okot i sveg ostalog što ulazi u životni ciklus. Za te potrebe mora se nabaviti velika količina hrane za životinje – rekao je A. Ferlindeš

To je potvrdio i lovnik u udruzi Željko Rešetar koji je napomenuo samo neke od brojki s kojima mora “baratati” lovačka udruga.

– Prema zakonu moramo godišnje osigurati 18 tona zrnate hrane, 1500 kilograma voluminozne hrane, 6350 kilograma sočiva, 4600 kilograma soli i minerala. Osim toga moramo imati zasijanu dovoljnu količinu kukuruza, zobi, ječma, stočne repe, odnosno minimalno 2 hektara što sijemo na rubovima šume da na taj način spriječimo divljač da odlazi u polja i tamo pravi štetu poljoprivrednicima. Također moramo imati dovoljne količine lucerne, djetelinske trave, čičoka, košnje pašnih površina oko 2 hektara. Osim toga moramo imati oko stotinjak hranilišta za raznu divljač, oko 500 solišta, čeke i ostalo. Dakle to su uvjeti koje mi moramo zakonski osigurati da bi mogli otpočeti s lovnom godinom i na kraju krajeva opstati kao Lovačka udruga – rekao nam je lovnik Ž. Rešetar, ali tu nije kraj troškovima, jer postoji i vrlo značajna stavka, nadoknada zbog štete na poljoprivrednim površinama, što nam je objasnio predsjednik udruge Alojz Ferlindeš.

– Koliko se god mi trudili da divljač ne krene u tuđe posjede, često puta to ne uspijemo, a onda slijedi namirivanje štete vlasniku zemljišta koje se nalazi na našem lovnom području. U tom smislu redovno ih obilazimo i dostavljamo obavjesti o ograđivanju usjeva, korištenju repelenata i svemu onome što bi odagnalo divljač od njihovih nasada jer ovisno o vrsti divljači, dijapazon je biljki koje mogu poslužiti za hranu je uistinu velik – objašnjava A. Ferlindeš, a mi smo se odmah potom pitali, je li, nakon svega što smo čuli, lovačka upisnina i članarina koja je u rangu jedne inženjerske plaće odista visoka, jer kako podmiriti sve te dadžbine.

– Naravno da treba namirite sva dugovanja prema Lovačkom savezu RH, a onda slijedi i nabava sveg potrebnog, plaćanje troškova, šteta i svega što slijede. Izvjesnim dijelom nam tu u pomoć uskače Virovitičko-podravska županija i Općina Špišić Bukovica, pa onda razne donacije. S tim ciljem onaj naš član koji donira nešto od poljoprivrednih proizvoda, dobiva bodove koji mu se pripisuju za sudjelovanje u lovu, a ima tu i drugih donacija, no davanja su odista velika i lovačke udruge su što se tog tiče često u gabulama. Sve to napominjem iz tog razloga što još uvijek veliki dio ljudi misli da su lovci neka raskalašena grupa koja tamani divljač. No to je daleko od istine. Prema našem „svetom pismu“ odnosno Lovno gospodarskoj osnovi zna se točno koliko se i kakve divljači može odstrijeliti. Tu su i lovostaje na sve vrste divljači u našem lovištu, osim na divlju svinju koja se može loviti tijekom cijele godine, prvenstveno iz razloga sprječavanja širenja svinjske kuge, što je donio Zakon. Osim toga, da bi netko krenuo u lov, potrebno je da prođe svu potrebnu obuku, te potom stažira kao promatrač u lovu. Nakon tog dobiva mentora, a tek poslije ide sam u lov. I sami smo ustanovili da su financijska izdvajanja da bi postao i nastavio biti lovac vrlo visoka, kao i cijena oružja koje se koristi u lovu, tako da lovaca nema puno, a interes za lovom je po prilici isti kao i prije. Osim toga krivolov, a svi znamo što je to, se strogo kažnjava. Lovnik uočava prekršaj, prijavljuje policija a ona i intervenira u tom slučaju. Kazne su velike, a često prekršitelji završavaju i u zatvoru. Dakle ništa nije bezazleno, a svi oni koji se žele uvjeriti u to što su u stvari lovci, dobro došli su nam gosti, bilo kao budući članovi, bilo kao posjetitelji – rekao nam je na kraju razgovora predsjednik udruge Alojz Ferlindeš.

(www.icv.hr, bs)