Teška i zahtjevna poljoprivredna godina uzrokovala je i slabiju proizvodnju žitarica i uljarica. No sudeći po evidenciji uroda, suncokret je, ovisno o području na kojem je sađen, imao solidan urod. Kako napominje stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede Siniša Hrgović, uvjet za to bila je vrsta tla, primjena agrotehnike i ostali faktori za razvoj ove biljke.
– Sretna okolnost je ta što je suncokret nešto otporniji na vremenske neprilike praćene sušom, kakvim je obilovala ova godina, tako da je on pokazao malo bolji uspjeh nego ostale biljke, iako je urodio lošije nego prošle godine. Kao i kod drugih poljoprivrednih kultura i kod suncokreta je bilo važna vrsta tla i primjena agrotehničkih mjera, tako da je ovisno od OPG-a do OPG-a on urodio s više ili manje uspjeha. Ono što u svakom slučaju pogoduje poljoprivrednicima je da je otkupna cijena žitarica i uljarica narasla. Tako je i sa suncokretom kojemu je otkupna cijena znatno porasla pa poljoprivrednici za kilogram suncokreta dobiju oko 3,80 kuna, što je znatni porast u odnosu na prošlu godinu kada je otkupna cijena bila 2,20. Iako je to svakako izmamilo osmijeh na licima proizvođača, nikako se ne smije zaboraviti značajno povećanje cijena repromaterijala, tako da će i ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju biti veća i veliki dio ovogodišnje zarade otići će na ulaganje za iduće razdoblje – rekao nam je Siniša Hrgović.
Jedan od najuspješnijih proizvođača suncokreta na području VPŽ je Željko Šebalj iz Kapinaca koji svake godine sadi suncokret na oko 15,5 hektara površine, a s obzirom na loše vremenske prilike ove godine, urod, iako je manji od prošlih godina, smatra zadovoljavajućim.
– Prinos nam je bio oko 3,5 tone suncokreta po hektaru, a predali smo 5,49 vagona ove uljarice. Istina da je to manje nego nekih prošlih godina kada je bilo i 5 tona suncokreta po hektaru, ali kao što znamo godina je bila loša i zadovoljni smo s ovim što smo dobili. Suncokret sadimo na nešto lošijem terenu nego neke žitarice jer znamo da je on malo otporniji. Primjenjujemo agrotehničke mjere koliko je to potrebno i za njega, zbog njegove otpornosti na sušu ne primjenjujemo sistem navodnjavanja, za razliku od nekih drugih biljaka za koje primjenjujemo – rekao nam je Ž. Šebalj koji osim suncokreta sadi i soju na 32 hektara, kukuruz na oko 25 hektara, oko 15 hektara pšenice, uljane repice na 10,5 hektara i 3,5 hektara ječma.
To je ukupna brojka za dva OPG-a, OPG Željko Šebalj i OPG njegovog sina Gorana Šebalja, a ukupno sade na oko 50 hektara vlastite zemlje i isto toliko zemlje u zakupu, sve u Kapincima.
– Rodom sam iz ovog mjesta i tu sam napravio prve korake jer i moji roditelji su se bavili poljoprivredom. Izvjesno vrijeme sam radio i na drugim poslovima, a bavio sam se čak i ugostiteljstvom. No uvidio sam da mi poljoprivreda najviše leži, a i najviše volim taj posao u prirodi i na svježem zraku – priča Željko te dodaje da on, sin Goran i supruga Jasna sami odrađuju poslove na oba OPG-a i tako nemaju potrebu za zapošljavanje radnika.
– Imamo dovoljno strojeva, znanja, volje i što je najvažnije ljubavi prema tom poslu tako da ćemo s optimizmom nastaviti i dalje – ističe Željko, kojeg kao i njegovog sina Gorana znamo i kao vrlo uspješne natjecatelje u oranju, predstavnike Udruge orača VPŽ, pobjednike Županijskih i državnih prvenstava i sudionike svjetskih prvenstava u oranju.
– Pandemija koronavirusa onemogućila je Županijsko natjecanje u oranju prošle i ove godine, tako da je tu nastala pauza, no ostalo je više vremena za bavljenje OPG-om, tako da ćemo sa oračkim vježbama nastaviti kad se za to ukaže prilika – rekao nam je Željko Šebalj, koji iako je napunio 62 godine, još uvijek ima isti optimizam kao i na svojim počecima bavljenja poljoprivredom, što je u svakom slučaju dobar primjer da je dobra volja i ljubav prema zemlji najvažnija u bavljenju ovim časnim poslom.
(www.icv.hr, bs)
