– Naravno da nismo pogodovali zakonom. Što se tiče poljoprivrednog zemljišta to je strateško dobro od interesa Republike Hrvatske. Mi smo propisali naše strateške ciljeve programom Vlade RH, nacrtom strategije i sad nacrtom nacionalnog strateškog plana koji ide u detalje. Rekli smo: ne stvaramo dovoljno dodane vrijednosti, izvozimo previše sirovine, ne kontrolira se dovolono agrotehničkih mjera. Mi to ne možemo riješiti samo potporama, rekla je Vučković u središnjem Dnevniku HTV-a odgovarajući na pitanje pogoduje li se izmjenama zakona velikim poslovnim subjektima, piše Tportal.
– Pet milijardi eura koji nas čekaju velike su potpore. Ali ako je 85% potpora vezano za poljoprivredno zemljište, dijeli se po hektaru, a ne po proizvodnji, i ne možemo to značajno to promijeniti onda je potrebno sve te strateške ciljeve povezati s korištenjem hektara. Razumijem strahove hrvatskih poljoprivrednika, s nekima sam razgovarala i prošlog tjedna. Strahovi dolaze najviše iz jednog dijela poljoprivrednih gospodarstava koji su vezani za sektor ratarstva, dakle za proizvodnju žitarica. Riječ je o vrlo vrijednom, potrebnom strateškom, prehrambenom sektoru u Hrvatskoj. Moguće je da je potrebno sagledati naš predloženi sustav bodovanja, ali strateške ciljeve, pravičnost potpora, transparentan i jasan javni natječaj, povećanje dodane vrijednosti ne možemo ostvariti bez sustava bodovanja, dodala je.
Na pitanje na kakve pritiske nailazi rekla je ponovno da razumije strahove poljoprivrednika.
– Shvaćam njihovu vezanost za zemlju, ali ne možemo fingirati najtečaje. Ako je natječaj onda ne možemo nikome jamčiti dodjelu zemlje. Zakon je potpuno usklađen s interesima malih poljoprivrednika. Isto tako vrednujemo dosadašnji uredan posjed s praktičnim prijedlogom 20% bodova, sektorske kriterije i stvaranje dodane vrijednosti vrednujemo s 30% bodova, domicilnost s 10%, status OPG-a s 10%, status mladog poljoprivrednika koji može ostvariti samo fizička osoba s 10% bodova, poljoprivredno obrazovanje s nekoliko bodova, objasnila je Vučković.
Upitana može li mali poljoprivrednik uopće dosegnuti maksimalnih 100% bodova, rekla je da prilično teško, ali i da se mali poljoprivrednik najlakše može priblićiti tom maksimalnom broju bodova.
– Ovaj je sustav predložen po uzoru na sustav kojeg smo mi prilično unaprtijedili, a koristimo ga prilikom objave natječaja iz programa ruralnog razvoja. Program ruralnog razvoja, pokazale su analize, najbolje strukturno mijenja hrvatsku poljoprivredu. Sve ono što govorimo, povećanje dodane vrijednosti, očuvanje zemljišta za buduće generacije, povezivanje sirovine s preradom nastojimo ugraditi ovaj ustav bodovanja, imamo dokaze za to i naravno da dajemo dodatne bodove samo malim poljoprivrednicima, samo OPG-ovima. Je li to dovoljno, mi ćemo to raspraviti. Zato smo i pustili elektronsko savjetovanje i pozvat ćemo i odbor za ratarstvo i cijelu Hrvatsku poljoprivrednu komoru na dodatne dijaloge. Ali ako odustanemo od sustava bodovanja koji na pravičan način vrednuje sve te kriterije naše strateške ciljeve ne možemo ostvariti, smatra Vučković.
Poljoprivrednici u strahu za svoje OPG-ove
Novi prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu početkom je mjeseca pušten u javnu raspravu. Poljoprivrednici na terenu, usred žetve, strahuju za budućnost svojih OPG-ova. Boje se da bi zbog mogli ostati bez zemlje koju su do sada obrađivali u zakupu.
Na visokim temperaturama puna su slavonska polja. Žetva je vrhunac ratarske godine, a novi nacrt zakona pušten je u e-savjetovanje.
– Mi upravo nemamo vremena za to, žetva je u punom jeku, radi se od jutra do mraka, a neki rade i po noći, rekao je Domagoj Sesar iz Đakova.
Mnogi se boje da bi novim zakonom mogli ostati bez zemlje u zakupu. Većina od nje živi godinama.
– Uzgajam duhan začinsku papriku i nešto lubenica tako uglavnom ako ostanem bez te zemlje mogu jednostavno zatvoriti OPG, smatra Ivan Mandić iz Širokog Polja.
– Zašto se bojim? Zato što mislim da je zakon nakaradan i da ide protiv malog čovjeka protiv malog OPG-a, istaknuo je Ivica Bek iz Čepina.
– Meni je osnovna djelatnost poljoprivreda i da ja dobivam na osnovnu djelatnost samo 3 boda strah me da će mi uzeti zemlju, rekao je Zvonimir Marguš iz Čepina.
Članak koji govori o bodovima i prioritetima kojima će se do zakupa zemlje glavne su teme.
– Napravio je takvo bodovanje da je jednostavno doći do max je 100 bodova. Jedan mali OPG koji savršeno radi zemlju, koji savršeno sve ima i rasadničarstvo i voćarstvo i sve on ne može doći do 100 bodova, navodi Stanko Zdravčević iz Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.
U malim su općinama živjeli od dohotka s lokalnih OPG-ova. Sada im se, kažu, za zemlju može natjecati i tvrtka s Jadrana.
– Sav prihod će nestati s područja općine Čepin i direktno će utjecati na proračun općine Čepin. Tu pričamo o milijunima, ali ne samo o milijunima nego i o ljudskim sudbinama, smatra Dražen Tonkovac iz općine Čepin.
Novim nacrtom zakona nisu zadovoljni ni članovi povjerenstva za njegovu izradu. Prije niza godina velike su tvrtke dobivale koncesiju na 50 godina, a sada je broj godina za male OPG-ove smanjen.
– Ako je 25 onda je 25. Zašto je netko dobio koncesiju na 50? Zašto se OPG-u spušta na 15 godina? I ono što nas je jako razljutilo što smo vidjeli da kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta nema ograničenja, rekao je Matija Brlošić, član Povjerenstva za Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Poljoprivrednici žele fiksnu cijenu zemlje.
– Moje je mišljenje da je najbolje da nema licitacije zemlje i da se odredi fiksna cijena na području općina. Tako da se kaže da je to toliko i da mi znamo. A ovo što će doći netko sa strane i kupiti zemlju sa većim kapitalom nije u redu, uvjeren je Josip Nađ iz Čepina.
Poljoprivrednici predlažu da oni koji dobro rade zemlju, koji ne stvaraju dugove, koji žive od poljoprivrede, trebali svakako zadržati zemlju, rekao je Josip Tomičić iz Širokog Polja.
Poljoprivrednici dodaju kako je uzor Europa koja temelji poljoprivredu na malim i srednjim OPG-ovima. Važnost poljoprivrede i dostatnost proizvodnje pokazala je nedavna koronakriza.
(tportal.hr)
