Informiranje o financijskom položaju i uspješnosti te novčanim tokovima, u sklopu ciljeva financijskog izvještavanja, ni na početku četvrtog desetljeća od tranzicije ka tržišnom gospodarstvu nije postao modus operandi s kojim bi se gotovo svi subjekti mogli pohvaliti. Štoviše, unatoč višekratnim pozivima Fine, ujedno i kampanji koja redovito kreće početkom svake poslovne godine vezano za poštivanje obveze dostavljanja godišnjih financijskih izvještaja za 2020., za statističke i druge potrebe i/ili u svrhu javne objave, u zakonskom roku koji je predviđen zaključno s 30. lipnja, i ove godine čini se da se u ne baš malom dijelu poslovne zajednice ponavlja tendencija nepoštivanja ove obveze. Prema njihovoj zadnjoj objavi na dan 29. lipnja, u 8 sati, u Registar godišnjih financijskih izvještaja zaprimljenih je bilo 101.362, tako da je od ukupno 171.200 obveznika predaje, praktički dva dana prije isteka roka svoju obvezu ispunilo njih 59%, piše Poslovni dnevnik.

Koliko ih je to još dodatno učinilo, praktički u zadnji tren što je karakteristična pojava moguće i na planu ispunjavanja konkretne obveze, bit će uskoro poznato, no izgleda da problem onih koji je ne poštuju nikako nije mali, kao ni novčane kazne koje su zakonski zapriječene, što ukazuje na potrebu za razradom dopunskih mogućnosti, kao što su primjerice eventualno više kazne za tzv. ‘recidiviste’.

Za obveznike koji ne dostave godišnji financijski izvještaj i svu propisanu dokumentaciju za statističke i druge potrebe i/ili u svrhu javne objave, iz Fine navode da je propisana novčana kazna u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna, a odgovornoj osobi u iznosu od 5.000 do 20.000 kuna, kao I da je ova institucija u tim slučajevima ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv poduzetnika i odgovorne osobe poduzetnika.

Od 2018., otkada je Fina započela s izdavanjem prekršajnih naloga s osnove nepredaje GFI-a, dakle u prve dvije godine, na naš upit se doznaje da je izdano ukupno 118.709 prekršajnih naloga, koji se odnose na 63.367 pravnih subjekata. No, izgleda da postoji velika vjerojatnost nemogućnosti izvršenja naloga, uglavnom zbog nelikvidnosti subjekata. I to pored činjenice da prekršajni nalozi uobičajeno glase na minimalni iznos, jer cilj pritom niti nije kažnjavanje, nego privoljeti sve obveznike na poštivanje ove obveze.

U pogledu konkretnih učinaka, proizlazi preostaje još nešto posla na uvođenju reda u financijskome izvještavanju, ali uz zanimljiv aspekt postojanja odgovornosti odgovornih osoba koje vode poslovanja društava čak i u slučaju pokretanja postupaka brisanja dugotrajno neaktivnih društava.

Naime, temeljem Finine obavijesti trgovačkom sudstvu, kroz popis na kojem su oni poduzetnici koji ispunjavaju uvjete za brisanje po čl. 70. Zakona o sudskom registru iz 2010. (tri godine za redom nepredaje GFI-ja), na desetke tisuća subjekata tako je brisano. Prema podacima sudskoga registra, počevši od 2012. ukupno je brisano 59.117 društava, a u prvih pet mjeseci 2021. njih ukupno 449. No, za sve obuhvaćene navedenim sankcijama vezano za neispunjavanje obveze dostave GFI, činjenica da je društvo brisano iz sudskog registra, ne utječe na odgovornost odgovorne osobe koja nije dostavila godišnja financijska izvješća. Drugim riječima, ona ostaje na snazi po prekršajnom nalogu i onda kad se subjekt briše, te se po Prekršajnom zakonu 2 godine nakon neispunjavanja obveze, novčana kazna koja nije plaćena pretvara u rad za opće dobro, uz daljnju mogućnost da se u konačnici, u slučaju da se to odbija, zamijeni i s kaznom zatvora.

S druge strane, što se aktivnih poduzetnika tiče, onih koji uredno dostavljaju svoja financijska izvješća, za dobar dio njih korisnim se pokazuje novi alat koji je Fina izradila – COVID score, scoring sustav za ocjenu ugroženosti poslovnih subjekata, kako bi se mogla procijeniti potreba za dodatnim financiranjem. Izračunati COVID score je jedan od elemenata koje financijske institucije koriste u procesu procjene opravdanosti odobravanja dodatnog financiranja, odgode ili reprograma postojećih kreditnih obveza ugroženih poslovnih subjekata. Likvidnost je samo jedan od elemenata za izračun COVID scorea.

Ovaj sustav, ključno je, prepoznaje poduzetnike koji su se zaista našli u problemima zbog nemogućnosti poslovanja tijekom pandemije, od onih čije je poslovanje bilo loše i prije pandemije. Takvim alatom, ističu iz Fine, omogućuje se dodjeljivanje mjera stvarno potrebitima, kako bi opstali te ‘ozdravili’ svoje poslovanje ugroženo zbog pandemije.

Prema zadnjem kvartalnom reobračunu svih podnijetih zahtjeva, stanje sredinom travnja ove godine je sljedeće: od ukupno 11.539 subjekata, njih 6527 ili 56,6% spada u COVID score kategoriju kritično, što znači da imaju problema s likvidnošću i da je njihovo poslovanje značajno ugroženo Covidom, 1888 subjekata ili 16,4% spada u CS kategoriju neophodno, prema kojoj imaju problem s likvidnošću i njihovo poslovanje je ugroženo COVID-om, a 1580 subjekata ili 13,7% spada u kategoriju potrebno, prema kojoj poduzetnici imaju problem s likvidnošću, ali postoji srednji rizik u opravdanost zahtjeva.

(poslovni.hr)