Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine u vrijeme Ilirskog pokreta kao kulturna ustanova sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Matica je jedan od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj, a osim izdavačke djelatnosti priređuje i brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. Osim Središnjice podjednako su aktivni i Matičini ogranci, a jedan od njih ove godine obilježava 50. obljetnicu od osnivačke skupštine i 30. obljetnicu od obnoviteljske skupštine – Ogranak Matice hrvatske Virovitica.
Prvi spomeni Matičina članstva u Virovitici potječu iz 70-ih godina 19. stoljeća. Povjerenik Matice hrvatske u Virovitici od 1879. do 1891. bio je Tomo Lukačević, ravnajući učitelj, a kao članovi prinosnici spominju se 11 učitelja i učiteljica. Novine Virovitičan, čiji prvi broj izlazi 1899., redovito je donosio popis Matičinih izdanja, a u popisu članova utemeljitelja Matice hrvatske je i Čitaoničko društvo Kasino Virovitica. Početkom 1970. godine, na temelju zaključaka Komisije za kulturu Savjeta za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu općine Virovitica, pokrenuta je inicijativa da se u Virovitici osnuje ogranak Matice hrvatske.
Kako je došlo do ideje o osnivanju jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova u Virovitici, najbolje svjedoči prof. Ivan Zelenbrz, njezin dugogodišnji tajnik i predsjednik.

POLITIČKA OSUDA

– Bilo je to doba Hrvatskoga proljeća, vrijeme nacionalne euforije, zanosa i velikih očekivanja. Književnici su govorili o drugom hrvatskom narodnom preporodu, nakon onog Gajevog ilirskog pokreta, a političari o „masovnom pokretu“. Ondašnja politička zbivanja bila su poprilično složena, pa su i moja sjećanja na te dane istovremeno prožeta s osjećajima ponosa, ali i gorčine jer je naš ondašnji entuzijazam bio grubo ugušen. Naime, svega pola godine nakon osnivanja, Ogranak je ukinut i njegovo djelovanje je onemogućeno. Nakon političke osude uslijedili su tzv. informativni razgovori, milicijske premetačine i oduzimanje dokumentacije. Današnja svjedočenja na to vrijeme oslanjaju se na novinske članke, sačuvane osobne bilješke i kopije dokumenata, a važan izvor podataka je Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, koji je, „samo za internu upotrebu“, sastavio Republički sekretarijat za unutrašnje poslove u travnju 1972. Bio je to tajni dokument koji je kasnije u 90-im godinama pronađen i objavljen u izdanju Matice hrvatske s predgovorom tadašnjeg predsjednika Josipa Bratulića 2001. godine. Tamo nalazimo podatke o osnivanju Matice i inicijatorima – govoreći o počecima osnivanja virovitičkog ogranka istaknuo je prof. Zelenbrz.

Inicijativa za osnivanje Matičina ogranka bilo je i ranije, ali tome su se protivile ondašnje jugoslavenske komunističko-socijalističke političke organizacije. U novinskim izvješćima objavljena su takva nastojanja već 1969. godine kada je prof. Mirko Peti, na poticaj Igora Zidića, urednika u Matici hrvatskoj, inicirao osnivanje OMH. Među inicijatorima bili su i Josip Biškup, ondašnji urednik Virovitičkoga lista, Vladimir Terlecky, tadašnji općinski pročelnik za društvene djelatnosti te Ivan Zelenbrz, profesor hrvatskoga jezika i književnosti u Gimnaziji Petra Preradovića, gdje su se i održavali sastanci inicijatora. Nakon što su Peti i Biškup 1970. godine odselili u Zagreb, Terlecky i Zelenbrz požrtvovno su nastavili promicati ideje Matice hrvatske unatoč nerazumijevanju i otporima, kritikama ondašnjih političkih organizacija, zalagali su se uporno i zdušno za osnivanje OMH u Virovitici. Napokon, početkom 1971. godine oformljen je Inicijativni odbor, prihvaćen je Prijedlog programa djelovanja OMH koji je pod naslovom „Njegovanje tradicije i razvijanje kulture“ objavljen u Virovitičkom listu zajedno s pozivom građanima, posebice  djelatnicima u školama i kulturnim ustanovama da se uključe u djelovanja Matice hrvatske. Prije nego što je donesena odluka o osnivanju OMH u Virovitici, tijekom priprema provedene su i žustre političke rasprave.

VELIKA POTPORA OSNUTKU

– Osnivačka skupština održana je 9. svibnja 1971. godine u svečanom ugođaju u Kazalištu Virovitica. Dvorana je bila dupkom puna, a mnogi građani skupštinu su pratili i ispred kazališta (400-500 osoba, prema podacima Sekretarijata za unutrašnje poslove). Brojni gosti došli su iz Osijeka i drugih slavonskih gradova u automobilskoj koloni s istaknutim hrvatskim zastavama (bez petokrake) i znamenjem Matice hrvatske – istaknuo je prof. Zelenbrz.

U ime središnjice iz Zagreba osnivačku skupštinu pozdravio je prof. dr. Miroslav Brant, u ime Društva hrvatskih književnika Dubravko Horvatić te Stipe Jukić, predstavnik Glavnog odbora MH iz Zagreba zadužen za veze s ograncima. Osobit odjek imao je govor Ivana Šibla. U radnom dijelu skupštine izabrani su Upravni odbor i Nadzorna komisija Ogranka Matice hrvatske u Virovitici. Za predsjednika je izabran ing. Branko Jirouš, za tajnika prof. Ivan Zelenbrz, za blagajnika ing. Tomislav Turudić, a ostali članovi Upravnoga odbora bili su prof. Petar Turčinović, Josip Erpačić, Vladimir Terlecky, Biserka Nežić, Ivo Bosanac, Vladimir Brabec, dr. Josip Hajdin, dr Đuro Savin, Stjepan Reder, prof. Mirjana Vodopić, ing. Franjo Kolar, Stjepan Apfentaler, prof. Tomislav Petrinac, Drago Grubješić, mr. Danica Draganić i dr. Terezija Salaj Rakić. Na skupštini je usvojen program djelatnosti Ogranka MH u Virovitici koji je predložio prof. Ivan Zelenbrz. Težište programa je bilo da se „djeluje na razvitku i unapređenju kulture, nauke, prosvjete, književnosti i umjetnosti“, a samim ime i razvijanju ljubavi prema svom gradu, općini, svojoj domovini. 

Kulturne zadaće OMH i Virovitici, Zavičaj, br. 1, studeni 1991

„NEPOŽELJNI“ INTELEKTUALCI

– Naši članovi sudjelovali su u osnivanju ogranaka u susjednim mjestima, a prednjačili su svojim zalaganjem u akcijama za izgradnju autoceste Zagreb-Split i tunela Učka. U programu je bila predviđena i suradnja s iseljenicima iz našeg zavičaja. Ostvarivanje ambicioznog kulturnog programa zamišljeno je u organizacijskom sklopu aktivnosti strukovnih odjela (sekcija), njih ukupno 14: za povijesna istraživanja, za hrvatski jezik i jezikoslovlje, za prirodoslovlje, odjel za narodno zdravlje i socijalnu skrb, itd. Nažalost zbog nasilnog prekida Matičine djelatnosti ostvareno je malo toga – naglasio je prof. Zelenbrz.
Gušenjem Hrvatskog proljeća ugasio se i rad Ogranka. Iako je Matica bila matična hrvatska ustanova, neovisna, neprofitna, nepolitička, s isključivo kulturnim programom, njezin rad je 11. siječnja 1972. godine bio prekinut te je uslijedilo uhićenje Matičinih djelatnika i članova diljem Hrvatske. Pojedini istaknuti članovi virovitičkog ogranka doživjeli su tako i policijske istrage, stavljeni su na liste nepoželjnih, preslušavani, praćeni i zatvarani, a početkom 1972. godine tadašnja milicija je zaplijenila važniju dokumentaciju, oduzet je uredski inventar i financijska sredstva.

No, sve ono što se nije moglo ostvariti u godini Hrvatskog proljeća 1971. godine, ostvareno je dvadeset godina kasnije nakon obnove rada ogranka Matice hrvatske u Virovitici 1991. godine.

Na inicijativu Borisa Belića i Ivana Zelenbrza 7. studenoga 1990. godine sastao se Upravni odbor izabran 1971. na osnivačkoj skupštini te je pokrenuto obnavljanje i pomlađivanje članstva, uspostavljena je veza sa središnjicom MH u Zagrebu te je 26. svibnja 1991., nakon dvadesetogodišnje stanke, održana obnoviteljska skupština na kojoj je ponovno pokrenut rad tog kulturnog društva koje će djelovati na mnogim područjima. Ono što je započeto 1971. godine moglo se ostvarivati u novim okolnostima uslijed demokratskih promjena, osobito u neovisnoj i slobodnoj državi Hrvatskoj nakon Domovinskog rata.
Na obnoviteljskoj skupštini 26. svibnja 1991. godine u Predsjedništvo OMH su uz mlade izabrani i stari članovi iz 1971. kako bi u novim okolnostima ostvarivali program započet prije 20 godina. Javnim glasovanjem skupštinari su izabrali Upravni odbor od 13 članova, a za predsjednika prof. Ivana Zelenbrza.

Matica je bila i ostat će kulturna ustanova koja će okupljati umne, časne, razborite i radne ljude različitih zvanja i zanimanja, sve koji su spremni ostvarivati svrhu i zadatke Matice hrvatske.

– Kao novi predsjednik, tada pedesetogodišnjak, u nastojanju da Maticu približim mladima, predlagao sam već devedesetih godina za predsjednike mlade kolege, svoje učenike Josipa Strmečkog i Višnju Romaj, ali ubrzo su odustali. Ustrajnija je bila Jasna Razlog Grlica, koja je tu dužnost obnašala od 1999. do 2007. godine. U vrijeme gospodarske krize od 2007. do 2015. godine, kada su neki ogranci MH prekidali rad i članstvo se osipalo, založio sam se za održavanje kontinuiteta djelovanja – istaknuo je prof. Zelenbrz. 

PRIVUĆI MLADE U ISTRAŽIVANJE I PROMOVIRANJE ZNANOSTI I KULTURE

Od 2016. godine predsjednica Ogranka Matice hrvatske Virovitica je prof. Dubravka Sabolić. Govoreći o današnjem radu Matice izdvojila je prije svega njenu kulturnu djelatnost vezanu uz organizaciju raznih tribina, predavanja različite tematike, od hrvatske povijesti i jezika, prirodoslovlja, sporta, glazbe i dr., ali i o kulturnoj baštini lokalne ili regionalne zajednice.

– Na predstavljanjima knjiga, izložbama, tribinama, koncertima govorili su o hrvatskoj kulturnoj baštini, između ostalih, Josip Bratulić, Nedjeljko Fabrio, Stjepan Damjanović, Nives Opačić, Ivan Supek, Stipe Kutleša, Stanislav Marjanović, Zvonimir Kujunđić. Ogranak se bavio i humanitarnim radom u vrijeme Domovinskog rata, u čemu se posebno istaknula dr. Terezija Salaj Rakić koja je vodila  Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb. Posebno mjesto ima izdavačka djelatnost Ogranak Matice hrvatske u Virovitici koja je započela 1991. izdavanjem časopisa „Zavičaj“. Izašla su 33 broja i danas je to županijski časopis za kulturu koji nastaje u suradnji s Ogrankom u Slatini i Orahovici. Osim toga, naš veliki kulturni pothvat je i izdavanje knjiga u Virovitičkoj zavičajnoj knjižnici. Od 1995. tiskano je 19 knjiga podijeljenih u kola.  U proteklih trideset godina uspješno djelovanje Matice u Virovitici bilo je povezano s radom Gradske knjižnice i čitaonice, Gradskog muzeja, HPD „Rodoljub“, Gradske glazbe, Gimnazije Petra Preradovića i drugih škola, Župom, a uvijek važna bila je i suradnja sa Središnjicom u Zagrebu i Matičinim ograncima u Slatini i Orahovici.  Nezaobilazna je i vrlo uspješna suradnja s Društvom Virovitičana u Zagrebu – istaknula je aktualna predsjednica Matice.

Kulturna djelatnost Matice nastavlja se i u novije vrijeme, možda u nekom trenutku malo skromnije, ali ona ne prestaje. I dalje organiziraju popularno-znanstvena predavanja, prateći i novija događaja i trendove u tom području. Danas u vrijeme korone tih predavanje nema, ali aktivni su putem internetske stranice i Facebooka.

– Danas Matica ima 30-ak članova, a želja nam je privući i mlađe članove koji žele istraživati kulturnu baštinu ovoga kraja i na taj način pridonijeti radu našeg ogranka – kaže prof. Sabolić.

U tome svakako pridonosi i prof. Marina Mađarević, tajnica Ogranka Matice hrvatske Virovitica.  

– Odlučili smo se malo okrenuti digitalnim alatima i tehnologiji te  u ovom razdoblju koje je poprilično teško za kulturu osmislili smo dva natječaja – „Kristalna pepeljara“, međunarodni natječaj za najbolju kriminalističku priču i fotonatječaj „Virka voli knjige“.
Odaziv je bio iznenađujući. Javilo nam se uistinu puno autora, bilo je izvrsnih  priča. Nadamo se da smo ohrabrili autore i da ćemo nastaviti s tim natječajima i u narednim godinama. Veliku podršku u tome pružili su nam gradska i županijska Turistička zajednica, Gradska knjižnica i Grafoprojekt, a i u svim ostalim programima imamo financijsku podršku Grada, gradskih tvrtki i Županije – istaknula je prof. Mađarević.
Nadamo se da će Matica i dalje djelovati i raditi na izdavačkim i kulturnim projektima te biti važan dio povijesti hrvatskoga  naroda i hrvatske kulture, te privući što više mladih u istraživanje i promoviranje znanosti i kulture.

(www.icv.hr, rtk)