Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 19. ožujka 2021. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji, prema očitovanju Hrvatskog odbora za ratne veterane donosi određena poboljšanja radi prilagođavanja potrebama korisnika. Potvrdio nam je to predsjednik odbora, ujedno i predsjednik HVIDRA-e RH, saborski zastupnik Josip Đakić.

-Jedno od istaknutih poboljšanja je vještačenje vezano uz stjecanje statusa HRVI koje bi trebalo pripasti u nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja. Izmjenama bi se promijenili dosadašnji procesi koji su HRVI tretirali istim kriterijima kao i civilne invalide, odnosno osobe s invaliditetom. Po našem mišljenju, rane od metka ili eksplozija zadobivene u ratu ne mogu se jednako vrednovati, a upravo zbog tog što su te kategorije invalida bile svrstane prema istim kriterijima, malo se toga riješilo u korist HRVI. Ovim izmjenama i dopunama Zakona sugerirane su brže i kvalitetnije vrjednovanje onih koji su to i zaslužili. Vjerujemo da ćemo ga u što skorije vrijeme početi i primjenjivati, pa će naši branitelji koji imaju dokumentaciju da su se liječili, neovisno radi li se o fizičkim ranama ili PTSP-u ostvariti svoja zaslužena prava – smatra Josip Đakić ističući pritom da u RH postoji još najmanje 20.000 branitelja sa PTSP-om.

-Smatram da je to ogroman broj onih kod kojih je dijagnosticiran PTSP, a siguran sam da ti ljudi i željno očekuju da se riješi njihov status, pa je to i razlog više što ćemo ustrajati na ovim izmjenama i dopunama zakona koji će im to uistinu i omogućiti – rekao je Josip Đakić.

Promjene Zakona trebale bi tako ubrzati postupak utvrđivanja statusa HRVI, a koji danas, kaže J. Đakić, traje oko tri godine. Izostavit će se i prethodna stručna procjena iz postupka ostvarivanja prava HRVI, a čiji trošak do sad iznosi 13,3 milijuna kuna. Ujedno, Ministarstvo hrvatskih branitelja postaje nadležno za potrebna vještačenja.

Nakon prvog čitanja u Hrvatskom saboru, usvojen je i Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kao dugu države prema nevinim žrtvama, odgovor na potrebu i obavezu rješavanja još uvijek neriješenih pitanja iz Domovinskog rata, kao i zadovoljavanja pravde prema svima čiji su životi ugrađeni u temelje suverene i neovisne Hrvatske.

DUG CIVILNIM ŽRTVAMA RATA

-Razlog tome je i više nego očit, jer ovim zakonom civilni stradalnici iz Domovinskog rata prolaze kroz razna nepotrebna politička i ideološka prepucavanja, te sada kada civili stradalnici napokon očekuju okončanje ovog dugotrajnog postupka, javnost, a posebice hrvatske branitelje, pokušava se dovesti u zabludu kako novi Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata otvara mogućnost da agresori i neprijatelji, kao i njihovi pomagači ostvare prava po ovom Zakonu. Čak štoviše, da se Zakon radi njih i donosi. Podsjećam da u točki 5. Zakona točno stoji da pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, ne mogu ostvariti statuse i prava iz ovoga Zakona. To nije moguće niti prema važećem zakonu, a novim je prijedlogom još jasnije propisano – podsjetio je Josip Đakić.

Osvrnuo se i na skorašnju obljetnicu velike hrvatske pobjede u Domovinskom ratu, operaciju „Bljesak“. Obljetnica je prošle godine na površinu izvukla incident vezan uz majice s natpisom „Za dom spremni“ i opet pokrenula povijesna i ideološka pitanja koja su gotovo zasjenila važnost odavanja pijeteta svim žrtvama i važnosti same operacije.

– Vezano uz to, moram podsjetiti kako je formirano Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima i stvoren poseban Dokument dijaloga koji se odnosi na normativno uređenje simbola, znakovlja i druga obilježja totalitarnih režima i pokreta. Osobnog sam mišljenja da su totalitarni režimi i pokreti iza nas. Ja osobno nisam bio sudionik istih, pa tako i mislim da se nova hrvatska povijest piše od 90-tih godina, kada je stvorena nova Hrvatska država. Držim da su svi oni koji su sudjelovali u tom vremenu, posebice oni koji su oružjem branili Hrvatsku od agresora, zaslužili dužno poštovanje i pijetet, bez obzira pod kojim znakovljem su se borili – iznio je svoj stav Josip Đakić.

OBLJETNICA OPERACIJE “BLJESAK”

Kaže kako smatra da znak HOS-a „za dom spremni“, ako se gleda u kontekstu devedesetih godina u Hrvatskoj, za njega „nije nastavak nikakvog fašizma i ustaštva, nego su hrvatski branitelji organizirani u HSP-u pod tim simbolom uzeli oružje i išli braniti Hrvatsku.“ No i to pitanje ne smije zasjeniti važnost svih obilježavanja i odavanja počasti žrtvama, ističe, pogotovo jer je odgovor na njega dobiven još 1992. godine.

-Podsjetit ću da je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman 1992. godine nakon stabilizacije crte obrane jasno izdao zapovijed, da se sva obilježja HOS skinu. Tada je odlučeno da svi mogu biti pripadnici Hrvatske vojske i policije i ništa drugo. Tako je i učinjeno. Samo je na području Splitsko-dalmatinske županije ostala 9. bojna HOS-a, koja je kao takva djelovala i danas se kao takva pojavljuje. Smatram da je riječ o domoljubima iz Domovinskog rata koji su pokazali svoju hrabrost na bojištima diljem Hrvatske, a ne o primjeru ustaštva.

Podsjetit ću da je, na primjer, znak crvene zvijezde simbol pod kojim su napravljeni strašni zločini, između onih i napad na RH u Domovinskom ratu, a u stvari je nastavak komunističkog režima osuđenog od Vijeća Europe i stavljen je u skupinu totalitarnih režima. Moj stav po tome je jasan. Povijest je uistinu učiteljica života, a kad govorimo u kontekstu stvaranja hrvatske države, ona počinje od 90-tih godina, prvenstveno zahvaljujući hrvatskim braniteljima i svima drugima koji su dali obol njenom stvaranju. U tom kontekstu onda treba gledati i ove simbole – smatra Josip Đakić. (www.icv.hr, bs)