Ima tome šest godina… U Somersetu, u Engleskoj je održan Global Cheese Awards. Natjecalo se preko 4.000 sireva iz cijelog svijeta, a u kategoriji Best Hard Mixed milk cheeses, za sir pramenko, nagradu je osvojila Paška sirana. No, jedino što je „u siru“ bilo s Paga je etiketa, jer najvećim dijelom mlijeko je bilo iz Virovitičko-podravske županije od ovaca Dražena Stipančića i njegove farme Ovina.

Naime, pramenko je miješani sir, od ovčjeg i kravljeg mlijeka. Bio je nakon paškog, najnagrađivaniji sir, omiljen kod velikog broja kupaca. Rađen je po istoj recepturi kao paški sir, ali od mlijeka ovaca iz kontinentalnih krajeva Hrvatske. Sadrži 60 posto ovčjeg mlijeka i 40 posto kravljeg mlijeka. Danas je Ovina partner Vindije.

Farma Dražena Stipančića, doktora veterine, nalazi se u Donjim Kusonjama. Kapacitet gospodarstva je proizvodnja 95.000 kilograma ovčjeg mlijeka i 500 janjadi. Nalazi se u općini Voćin, taman na granici grada Slatine, a ovo moderno imanje, koje ima još podosta zanimljivih detalja, posjetio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović u pratnji zamjenika Marija Klementa, načelnika općine Voćin Predraga Filića i direktorice Poduzetničkog inkubatora VPŽ Nede Martić.

Dražen je četvrta generacija u ovčarskoj proizvodnji. 1996. godine kupili su farmu, a Dražen je preuzeo obiteljsku tradiciju. Kroz godine se stručno usavršavao, obišavši pritom Španjolsku, Francusku, Grčku i Njemačku, Englesku, Italiju, Rumunjsku, Mađarsku, Srbiju. I sve to što je vidio, primjenjuje tu, u Virovitičko-podravskoj županiji.

Tako je Stipančić prije gotovo desetak godina, jedini u ovom dijelu Europe imao automatsko izmuzište za ovce. Obišao je najbolje farme ovaca, kako ni nabavio najbolje matično stado. Odlučili su se za francusku lacaune ovcu. Tako su prvi u Hrvatskoj imali i izmuzište i tu genetiku.

Ovdje svaka ovca, svako janje ima svoj karton, svoju markicu. Zna se tko je otac, a tko majka janjeta. Ti se podaci iz matičnih knjiga koriste kao najvažniji alat u selekciji, odnosno kasnijem odabiru roditeljskih parova. Posljedica tog koraka je i pojava proizvoda koji prije nisu imali, a to je genetski materijal koji se prodaje drugim uzgajivačima.

Osim toga, obrađuju oko 100 hektara. Specijalizirali su se za proizvodnju sjena. Sijeno se proizvodi na oranicama koje zasijavaju ili smjesom trava i djetelina ili lucernom, zavisno o bonitetu tla. Krenuli su i u novu investiciju – Projekt izgradnje i opremanja odobren je za sufinanciranje od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju. Ukupna visina ulaganja za obje operacije iznosi cca 9 milijuna kuna dok je iznos odobrene potpore 4,8 milijuna kuna.

– Rijetko se vide ovakve farme, ne ovdje u Slavoniji, već u Hrvatskoj. Vidljivo je da se u gospodarstvo uložilo puno truda i znanja, kako u proizvodnju tako i u prateće objekte. Ono što me raduje je činjenica da je vlasnik imao želje i volje javiti se na mjere ruralnog razvoja, na mjere iz sredstava Europske unije, u čemu mu je pomogla naša razvojna agencija VIDRA, kao i naš Poduzetnički inkubator – kazao je župan Igor Andrović.

I doista, kada ova investicija bude gotova, kada nova farma bude puštena u pogon, bit će to najmodernija farma takvog tipa, ne u Hrvatskoj, već kako kaže vlasnik Dražen Stipančić „najmodernija u Europi“. A evo zbog čega će biti najmodernija i koje će gabarite imati u budućnosti.

Prije svega kroz novu investiciju kvalitetno će se riješiti pitanje prometa na farmi, gdje neće biti križanja puteva isporuke mlijeka, hrane i stajnjaka, životinja i pokretne opreme, ili će to biti svedeno na minimum. Rezultat će biti, uvjetno rečeno, odvajanje čistog i prljavog dijela farme, s velikim pomakom u smislu komfora pri manipulaciji sirovina na ulazu i stajnjaka i drugih roba na izlazu. Potom će se riješiti pitanje opskrbe vodom spajanjem na novo provedeni sistem vodoopskrbe kao i rezervoar za vodu s kapacitetom za trodnevnu opskrbu vodom u slučaju nekog izvanrednog kvara, u slučaju požara itd. S tim će se osigurati i dvostruko napajanje vodom u slučaju potrebe.

Životinje će biti smještene u novu štalu koja ima idealnu lokaciju s obzirom na strane svijeta i ružu vjetrova. To je bitno zbog savršenog funkcioniranja gravitacione ventilacije, osunčanosti i mikroklime objekta, a to je u direktnoj korelaciji s ekspresijom genskog potencijala koja se uz adekvatnu hranidbu očituje u idealnim uvjetima. Organizacija boksova omogućuje podjelu u nekoliko grupa koje imaju različitu hranidbu, prilagođenu proizvodnosti. Tu se štedi tako da se ne baca krmivo na manje proizvodne životinje više nego što je to optimalno. To do sada nije bio slučaj jer nije postojala mogućnost formiranja proizvodnih grupa.

S obzirom na to da je hrana pojedinačno najveći trošak u funkcioniranju farme uštedu oko potrošnje hrane ovdje je bitno za naglasiti. Hrana dolazi pokretnim trakama. Rasvjeta je dimabilna i može se podešavati i količina luksa i duljina dana, što je bitno u reprodukciji. Hranidbene trake i pojilice omogućavaju da se vrlo brzo hrani, voda se stalno temperira radi pojačanog konzumiranja, a organizacije boksova po dužini uz obilje vrata i prometnu povezanost rezultirat će lakoćom čišćenja duboke stelje i rastiranjem nove na dnevnoj bazi ako je to potrebno. Jedan od najbitnijih efekata nove štale je radikalno ubrzanje procesa hranjenja, kao i barem 30-postotno smanjenje utroška sijena, koje se sad rasipa zbog postojećeg sistema hranjenja. Vrijeme koje se do sada koristilo za hranjenje i napajanje bit će iskorišteno za brigu i promatranje životinja ili nešto produktivno. Još vremena bit će ušteđeno sistemom termo pojilica, a jednako tako uštedjet će se i na količinama vode za piće i pranje postojećeg sistema.

Skladište će smjestiti unutar gabarita na već postojeću mješaonicu, potom s njom povezane silose za žitarice što će doprinijeti boljoj efikasnosti procesuiranja i higijenskoj ispravnosti spravljene hrane i uskladištenih sirovina. Efekt će također biti ušteda radnih sati jer nema nikakve ručne manipulacije sirovinama.

Silosi su međusobno spregnuti pa je moguće žitarice pomicati iz jednog u drugi silos, što je tehnološki normativ, a istodobno se silosi optimalno koriste. Također se može kvalitetno vršiti pročišćavanje i aeracija kao tehnološki imperativ u baratanju i skladištenju žitaricama. Postojati će i prostor za spremanje velikih količina proizvedenog sijena. S pražnjenjem sijena useljavat će se mehanizacija.

Time će se rapidno smanjiti gubitci koji se pojavljuju prilikom skladištenja na otvorenom, a potom se drugi put smanjuje utrošak sijena, energije i vremena pri hranidbi trakom, jer se drastično reducira rasap sijena u odnosu na sadašnju hranidbu u jaslama i skladištenju sijena na vani. Poslije prešanja bale se odmah istovaruju i slažu na mjesto skladištenja, umjesto kao do sada na prelazno skladište, a potom ponovo utovar i dovoz na farmu, pa opet istovar, pa tek onda rezanje i hranjenje. Jednako tako kvalitete sijena će se deponirati odvojeno, odnosno prilagođeno fazama proizvodnosti ili suhostaja.

Depo za stajnjak bit će prometno povezan sa štalama, a naslonjen na prometnicu za odvoz zreloga stajnjaka na njihove površine, a posebnim putem se izvozi. Omogućit će uskladištenje adekvatnih količina stajnjaka u procesu zrenja, a još bitnije je da će se s lakoćom moći manipulirati s njim prilikom prevrtanja radi bolje fermentacije. Također će se moći održavati vlažnost jer će se neutralizirati dotok vode iz osočare koja je povezana s depoom. Tim će se olakšati manipulacija, ubrzati prerada, smanjiti vrijeme na depou do gotovog proizvoda, a također troškovi i napor prilikom distribucije.

Pod opremom u klasičnom smislu odobren im je traktor od 180 ks s prednjim kardanom i dvosmjernom prednjom hidraulikom koji će raditi s postojećom prednjom kosom s kondicionerom i novonabavljenom stražnjom vučenom kosom s kondicionerom. Zahvat u košnji od 6,5 m dat će vrlo veliku efikasnost u košnji, a vučena kosa odmah širi pokošenu masu pa se ona odmah suši, što štedi vrijeme i novac. I telehandler Manitou koji je nešto jači i bolje opremljen od postojećeg povećat će učinkovitost i zamijeniti pomalo umornog prethodnika koji je već sklon kvarovima.

Prikolica za stajnjak je također većeg kapaciteta u odnosu na postojeću, s boljom distribucijom stajnjaka, manjim pritiskom na tlo radi pneumatika velikih dimenzija. U izmuzište se uvodi ventilacija jer se radi o velikoj frekvenciji životinja na malom prostoru pa je i za ljude i za stoku dobro imati što bolje uvijete za proizvodnju.

Na kraju mogu se izvući još neki zaključci koji su rezultat ulaganja kako bi se povećao kapacitet proizvodnje mlijeka i unaprijedio tehnološki proces. Uštedjet će se oko 30 posto sijena po jedinki zbog hranjenja putem hranidbenih jasli. To znači 30 posto sijena može ići u prodaju ili će se 30 posto površina zasijati nekim drugim kulturama pa će se kupovati manje žitarica.

Krov nove štale biti od panela koji je odličan toplinski izolator, pa će se u potpunosti anulirati toplinski stres koji je glavni uzrok pada mliječnosti u punoj sezoni, što je kod njih slučaj. U praksi se životinje pregrijavaju pa se umjesto na produkciju fokusiraju na rashlađivanje odnosno održavanje tjelesne temperature jer im je prevruće.

Smanjeno vrijeme potrebno za hranjenje, nastiranje i čišćenje štale rezultirat će povećanjem vremena koje se može trošiti za skrb oko životinja. To će znači povećan postotak othranjenih janjadi, uzgojenih i posljedično prodanih bilo za klanje ili rasplod. Što rezultira povećanjem prihoda. Sistem hranidbe u novoj štali u potpunosti anulira socijalni stres koji se sada rutinski javlja pri hranidbi jer sada jače i beskrupuloznije jedinke imaju veći konzum hrane što uopće nije nužno popraćeno većim rezultatima u proizvodnji već samo većim troškovima i konstantnim stresom za produktivnije ali fizički slabije jedinke

Nove tehnologije i novi proizvodni proces omogućava i ranije odbijanje janjadi. Time se umanjuje napor na vime i rapidno anulira mogućnost ireverzibilnih upala mliječne žlijezde. Prilikom izrade investicijske studije koja se morala izradi za potrebe banke koja sudjeluje u financiranju ovog projekta izvedeni su zaključci da će doći do smanjenja oko 30 posto direktnih troškova poslovanja i povećanja prihoda od minimalno od 25 posto.

(vpz.hr, inkubatorivpz.hr, Foto: D. Fišli)

[g-gallery gid=”627110″]