Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Iako se često doima u javnosti da ih je više nego što ih ima, istraživanje je pokazalo da je kod nas tek 13% antimaskera i među njima njih 2,7% koji misle da korona ne postoji.
Sociolozi Branko Ančić sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru proveli su istraživanje pod nazivom “Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istraživanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj” objavljeno u znanstvenom časopisu Sociologija i prostor, piše Večernji.hr.
Članovi online grupa
Od početka pandemije vlasti posvuda uvode mjere karantene, obavezu poštivanja epidemioloških mjera, lockdown, što dovodi do tzv. antimaskerskih prosvjeda protiv mjera u nizu svjetskih gradova, pa i u Zagrebu. U Hrvatskoj su dva takva prosvjeda organizirana pod nazivom Festival slobode. Sociolozi su se pozabavili društvenim fenomenom antimaskera te su istraživanje lani proveli na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1512 građana. Pandemija je tumačena različitim teorijama zavjere, od interpretacija da je riječ o virusu kreiranom u kineskom laboratoriju, preko toga kako se prenosi kroz 5G mrežu do toga kako Gates želi masovno procijepiti svjetsku populaciju s namjerom da ubije većinu ljudi.
Prosvjedi protiv mjera su, ističu, širi fenomen koji se pored protesta sastoji i od članstva u online grupama, komentiranja ispod medijskih objava, dijeljenja materijala po društvenim mrežama… No, velika većina u hrvatskom društvu (87%) smatra da je korona opasna i da bi posljedice mogle biti kobne, dok 13% ispitanika umanjuje opasnost od korone i drži da su mjere prestroge.
Najviše antimaskera je u dobi od 30 do 39 godina (23,7%) te u dobi od 18 do 29 godina (17,8%), a najmanje ih je u dobi od 65 i više godina (3,3%). Najviše je antimaskera među onima koji u kućanstvu nemaju starije od 65 i više godina!
Hrvatske regije ne razlikuju se po udjelu antimaskera. Kad se gleda klasna pripadnost antimaskera bez umirovljenika, najviše ih je u radničkoj klasi (25,2%) te u višoj klasi (13,6%), a najmanje u srednjoj klasi (11,9%). Antimaskeri su u najvećoj mjeri prisutni među radno aktivnom populacijom, među nezaposlenima ih je 20%, zaposlenima 18%, a u općoj populaciji 13%. Dvostruko ih je više među ispitanicima u privatnom sektoru (22,2%) nego u javnom (12,2%).
Među onima kojima su se prihodi znatno ili nešto smanjivali zbog pandemije antimaskera je više. Dvostruko ih je više među onima koji su iskusili gubitak posla zbog pandemije od onih koji to nisu.
Nepovjerenje prema Vladi
Najveće nepovjerenje antimaskeri gaje prema Stožeru, Vladi i medijima. Više ih je među biračima Mosta i Domovinskog pokreta, no ima ih i među biračima Pametno, Fokusa, Stranke s imenom i prezimenom, a najmanje među biračima HDZ-a.
– Iako je antimaskerska reakcija kojom se umanjuje opasnost od virusa ili čak i negira, a epidemiološke mjere percipiraju se kao pretjerane, prisutna u hrvatskom društvu, ona je manjinska društvena pojava. Podaci pokazuju kako je riječ o marginalnoj pojavnosti koja se ne smije u pandemijskim uvjetima zanemarivati jer može imati negativne posljedice po zdravlje stanovništva – zaključuju Ančić i Cepić. Da viša razina obrazovanja znači manju sklonost teorijama zavjere, to ovo istraživanje nije potvrdilo.
(vecernji.hr)
