Ministarstvo zdravstva je prepoznalo problem debljine kao prioritetno područje i započelo pripreme za izradu Akcijskog plana za prevenciju debljine. Vjerujem da ćemo implementacijom Akcijskog plana u bliskoj budućnosti doprinijeti zaustavljanju trenda porasta debljine na nacionalnoj razini, istaknuo je ministar zdravstva, prof. dr. sc. Vili Beroš na predstavljanju rezultata istraživanja ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)’, Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, piše 24 sata.
Ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs naglasio je važnost suradnje zdravstvenog i obrazovnog sustava u provedbu CroCOSI istraživanja te priliku za provođenje novih ciljanih aktivnosti u prevenciji debljine u djece.
– Posebno bih istaknuo ulogu osnovnih škola koje su dužne organizirati prehranu učenika u skladu s propisima i normativima koje donosi Ministarstvo zdravstva. Također, s ciljem poticanja zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kroz odgojno-obrazovni sustav nedavno je poreknuta inicijativa Ministarstva turizma i sporta u kojoj se traži povećanje satnice tjelesnog i zdravstvenog odgoja u školama – rekao je.
Predstavnik Europskog Ureda Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Kremlin Wickramasinghe, opisao je napore koje Svjetska zdravstvene organizacija ulaže u prevenciju problema prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece na svim razinama, a voditeljica COSI istraživanja za Republiku Hrvatsku prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović predstavila je najnovije rezultate.
Sudjelovanje RH u COSI istraživanju Europskog ureda SZO-a omogućuje redovito praćenje i razumijevanje položaja hrvatskih osmogodišnjaka prema statusu uhranjenosti u odnosu na njihove vršnjake diljem Europe. Redovita provedba CroCOSI istraživanja također omogućuje da se, na metodološki usporediv način, sa stručnim ispitivačima i dovoljno velikim regionalno reprezentativnim uzorcima dobije uvid u kretanje debljine u djece kao jednog od vodećih i najbrže rastućih javnozdravstvenih problema današnjice. Uz to, informiranje o prehrambenim navikama, navikama tjelesne aktivnosti, obilježjima ranog razvoja, obiteljskim i školskim okruženjima čini složenu sliku razvoja debljine u djece nešto jasnijom, što olakšava planiranje i provedbu usmjerenih intervencija za prevenciju ovog problema.
Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35,0% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina u RH ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka nego u djevojčica te iznosi 17,8% u odnosu na 11,9% u djevojčica.
– Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prvog kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016. u kojem je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9%, šalju dvije poruke. S jedne strane, s gledišta cilja zaustavljanja porasta debljine u djece do 2025. godine, činjenica da u trogodišnjem razdoblju nije zabilježen značajan porast debljine u djece je poželjna i doprinosi ostvarenju ovog globalnog cilja SZO-a (20). S druge strane, činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8,0 do 8,9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB te time očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači i financijske troškove ali i gubitke u ljudskom kapitalu – naglašava prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
Dodala je da ovi rezultati ne pokrivaju razdoblje pandemije, jer su zadnja istraživanja na terenu provedena tijekom travnja 2019. godine, no možemo pretpostaviti da će pandemija donijeti pogoršanje brojki, zbog smanjenog kretanja djece i činjenice da su više bili pred računalima i zbog on-line nastave.
– Plašim se da bi budući rezultati mogli ukazati na pogoršanje stanja – rekla je Musić Milanović.
Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 29,7%, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36,0% i 36,9%. Spolna razlika u učestalosti debljine posebno je izražena u Jadranskoj regiji gdje je debljina prisutna u 19,3% dječaka i 7,9% djevojčica. Nadalje, problem debljine i prekomjerne tjelesne mase, iako sveprisutan, najmanji je u većim gradovima gdje iznosi 32,0%, a raste smanjenjem razine urbanizacije te je najveći u ruralnim područjima gdje iznosi 38,9%, što ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima koja su udaljena od centralnih zdravstvenih i odgojno – obrazovnih ustanova koje najčešće provode preventivne programe. Posebno je zabrinjavajuć podatak o utvrđenoj pogrešnoj percepciji uhranjenosti djeteta od strane roditelja.
Roditelji ne prepoznaju problem
Od 35,0% djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14,0% roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Sukladno tome, neophodno je pojačano provoditi usmjerene javnozdravstvene intervencije koje će doprinijeti prepoznavanju problema prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece radi prevencije i dugoročnog očuvanja zdravlja.
Uz podatke o uhranjenosti djece, CroCOSI istraživanjem prikupljeno je mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama te navikama tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja. Prema rezultatima ovog istraživanja, hrvatski osmogodišnjaci ne dosežu preporučeni unos voća i povrća, to jest jedno od troje djece svakodnevno konzumira voće dok povrće svakodnevno konzumira tek jedno od njih petoro. S druge strane, zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece četiri i više puta tjedno pije 37,0% djece.
Gledanje televizije
Što se tiče navika tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja, istraživanje je utvrdilo da oko polovice djece odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom, dok ostala djeca u školu dolaze motoriziranim vozilima. Hrvatski osmogodišnjaci svakoga dana provode vrijeme u aktivnoj igri na otvorenom u skladu s preporukama za tjelesnu aktivnost djece. Prema tome, jedan sat ili dulje u aktivnoj igri tijekom radnog tjedna provodi 91,0% djece te vikendom njih 97,5%. S druge strane, 41,2% osmogodišnjaka u Hrvatskoj tijekom radnog tjedna, a vikendom njih gotovo 80%, provede dva sata ili dulje gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje. Sukladno tome, ciljane intervencije usvajanja zdravih navika i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine trebale bi se temeljiti na poticanju utvrđenih pozitivnih navika provedbe slobodnog vremena na otvorenom u aktivnoj igri s ciljem smanjenja vremena provedenog u sjedilačkim aktivnostima, posebno pred ekranima.
Voće i povrće za školarce
Dodatni podaci, oni o školskim okruženjima, ukazuju na to koliko pojedine škole koje djeca polaze i u kojima provode velik dio svog vremena ulažu u stvaranje zdravih navika i provedbu zdravih stilova života. Prema dobivenim podacima 95,2% škola u okviru nastavnog programa, kao zasebni sat ili u sklopu drugih sadržaja učenike educira o zdravim stilovima života uključujući i pravilnu prehranu. Redovita tjelesna aktivnost učenika neophodna je za očuvanje njihova zdravlja. Kako bi ih dodatno motivirali na tjelesnu aktivnost u slobodno vrijeme, nešto više od polovice škola, njih 55,5% nudi organiziranu tjelesnu aktivnost svojim učenicima izvan nastave. Međutim, u tim aktivnostima sudjeluje tek između četvrtine i polovice učenika. Uz to, mogućnosti poticanja redovite tjelesne aktivnosti učenika ograničene su prostornim uvjetima jer 35,8% uključenih škola nema sportsku dvoranu. Svaka bi osnovna škola trebala osigurati prehranu za svoje učenike tijekom njihovog boravka u školi. Radi povećanja unosa svježeg voća i povrća RH provodi Školsku shemu odnosno dodjelu besplatnih obroka voća i povrća za školsku djecu u koju je uključeno 68,3% škola koje su sudjelovale u ovom istraživanju. Dio namirnica učenicima je dostupan uz plaćanje, to su najčešće zaslađeni topli napitci poput kakaa, čaja ili bijele kave u 31,8% osnovnih škola. Ovi podaci, uz podatke o unosu zašećerenih napitaka unutar obiteljskih okruženja govore o važnosti djelovanja na razini svih okruženja, i obiteljskih i školskih, kako bi se smanjio udio unosa napitaka s dodanim šećerima.
– Svjesni činjenice da je debljina preventabilna bolest te da je neophodno ulagati napore u očuvanje zdravlja, ovim detaljnim prikazom uhranjenosti, okruženja i navika hrvatskih osmogodišnjaka apeliramo na stvaratelje nacionalnih politika da iste budu što sveobuhvatnije, multisektorne i usmjerene na očuvanje zdravlja od najranije dobi. Uz to, pozivamo roditelje, djedove, bake, rođake, učitelje i ravnatelje da djeci pružimo pozitivan primjer, poučimo ih zdravim navikama te iskoristimo razvojni period djetinjstva za osiguravanje temelja zdravlja i prevenciju nastanka prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece i, posljedično, u odraslih. Time ćemo ne samo odgajati zdrave generacije i rasteretiti zdravstveni sustav, veći spriječiti skraćivanje očekivanog trajanja života uslijed problema debljine, što će doprinijeti opstanku i razvoju društva u cjelini – istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
Urbanizacija donosi bolju liniju
– Debljina je socijalno uvjetovana, utvrdili smo već da su svi poboli i pomori socijalno determinirani. Svaki viši stupanj urbanizacije nosi značajno manji rizik za debljinu. Ako je i barem jedan roditelj s višom razinom obrazovanja, to također nosi manji rizik da će dijete biti pretilo, u odnosu na roditelje s nižim obrazovanjem. Kod zaposlenih roditelja manji je rizik za razvoj debljine, nego ako roditelji nisu zaposleni – rekla je dr. Sanja Musić Milanović.
Školsko okruženje
Živimo u obesogenom društvu i jasno je da se onda debljamo.
– Čak 84,1% naših škola koje imaju igralište, nudi ih na korištenje i izvan nastave, a samo 0,01% škola nudi mogućnost korištenja dvorane izvan nastave, to je jedna od onih stvari na koje treba sustavno djelovati. Djeca se trebaju u školi osjećati kao doma, da se u školi mogu igrati kada su vani na igralištu oni odrasli ili ako je vani loše vrijeme. Prilikom ulaska u osnovnu školu 88% posto prvašića je dostatno tjelesno aktivno, a na izlasku iz škole tek 17%, a s toga onda broj padne na 16% i tako ostaje do starosti – upozorila je dr. Musić Milanović.
– Dijete kada dođe u osnovnu školu, sustavno ga se uči sjedilačkom načinu života. Oko 16% naših učenika nemaju pristup dvorani u svojoj školi. Osmislili smo poligone i sve naše područne škole bi ih trebale dobiti i to će bit neko rješenje za vježbanje u školama gdje nema dvorana. Ukoliko se ostvari i obećanje ministra Fuchsa da će povećati broj sati tjelesnog odgoja, tada ćemo biti na dobrom putu – dodala je.
U Hrvatskoj 70,3% škola ima školsku kuhinju, a 5,6 % škola ima automat za hranu, u kojem je obično nezdrava hrana. Prije nekoliko godina u školama je bilo moguće kupiti energetske napitke, sada toga više nema, a jako smo smanjili i ponudu zaslađenih sokova. U isto vrijeme pala je i ponuda povrća i mliječnih proizvoda, a povećala se dostupnost slatkih grickalica.
Dječaci su nam u periodu Od 1980. do 2019. 10,8 cm viši, a 7,6 kg teži , dok su djevojčice 7,5 kg teže i 10,5 cm više.
– Od 2003. do danas broj pretile djece porastao nam je s oko 20% na oko 35%, ali dobra je vijest što smo zaustavili rast. Problem smo smanjili kod dječaka, ali problem raste kod djevojčica i to pogotovo s Mediterana. Zadnji je trenutak da svi ujedinimo snage i da napravimo ozbiljnu mrežu s kojom ćemo se suprotstaviti ovom ozbiljnom problemu – zaključila je dr. Musić Milanović.
Na predstavljanju rezultata sudjelovali su zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, službenica za vezu Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj dr. sc. Iva Pejnović Franelić, predstavnici Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije: dr. Kremlin Wickramasinghe i dr. João Breda, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu prof. dr. sc. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Željko Krznarić, ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš, ministar znanosti i obrazovanja prof.dr.sc. Radovan Fuchs.
(24sata.hr)
