Kako bi pratili zdravstveno stanje naših šuma te mogli na vrijeme reagirati u slučaju pojave neke biljne bolesti ili štetnika, šumari tijekom cijele godine sakupljaju podatke i prate različite parametre koji ukazuju na pojavu ugrožavajućih faktora. Na svakoj podružnici Hrvatskih šuma, pa tako i u Upravi šuma Slatina, u Odjelima za Ekologiju i zaštitu šuma uz pomoć djelatnika sa šumarija prikupljaju se i obrađuju podaci, ovisno o sezoni i vrsti štetnika. Podaci se šalju u Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom, uz čiju se pomoć i planiraju potrebne akcije zaštite šuma.
Sada, tijekom hladnijih mjeseci prati se gustoća populacije ranih štetnika defolijatora – mrazovaca i gubara. Oni, ako se previše namnože, mogu uzrokovati velike štete na najčešće hrastovim sastojinama na način da gusjenice koje izlaze u proljeće djelomično ili potpuno pojedu prvi list. Hrast nakon toga izlista ponovno, a taj je list onda podložniji napadu drugih štetnika (npr. hrastova mrežasta stjenice) i bolesti (npr. hrastova pepelnica). Ako se takvi napadi ponove dvije, tri godine zaredom dolazi do pojačanog sušenja i odumiranja stabala.
REAGIRAJU NA VRIJEME
Zbog toga je izuzetno važno na vrijeme uočiti povećanje brojnosti ovih štetnika kako bi na vrijeme mogli reagirati i organiziranim akcijama smanjiti njihovu brojnost. Na taj način djelujemo na očuvanje vitalnosti stabala koje se ona lakše nose s drugim ugrozama na koje ne možemo utjecati (suša, poplave..)
Populacija gubara utvrđuje se na jesen brojanjem jajnih legala u dijagonalnom prolazu kroz zrele sastojine. Pomoću formula utvrđujemo da li se radi o broju koji bi mogao uzrokovati golobrst i sukladno tome pripremamo akcije tretiranja.
Trenutno je na šumarijama u tijeku utvrđivanje gustoće populacije mrazovaca. To se radi na način da se u sastojine gdje je na proljeće uočeno brštenje lišća postave plohe od po 10 stabala na koje se nanese ljepljivi prsten. Kako ženke mrazovca nemaju krila, one se kod pojave prvih mrazeva penju po kori stabala i dolaskom na ljepljivi prsten ostanu tamo zalijepljene. Svakih par dana sve do kraja siječnja šumari obilaze prstenove i broje ženke koje su se zalijepile na prsten. Uz pomoć formula dobijemo broj koji nam pokazuje da li na proljeće možemo očekivati pojavu većeg broja štetnika.
Još jedan način na koji utvrđujemo pojavu ranih štetnika je uzimanje zimskih izbojaka (grančica) koji se u kontroliranim uvjetima u Hrvatskom šumarskom institutu puštaju da prolistaju pa se na njima utvrđuje pojava i brojnost štetnika.
Osim kontrole brojnosti štetnih insekata na jesen i zimi se vrši i kontrola brojnosti glodavaca. Glodavci mogu napraviti velike štete tijekom pomlađivanja sastojina kada se u sastojine unosi šumsko sjeme ili mlade sadnice. Glodavci kojima su hrana šumski plodovi i korijenje mladih biljaka, ako su u prevelikom broju mogu ugroziti obnovu šuma, ali i ljudsko zdravlje širenjem bolesti (mišja groznica). Zbog toga kada se utvrdi prevelika brojnost šumari postavljaju klopke sa otrovnim mamcima. Klopke su izrađene tako da ostale životinje ne mogu doći do otrova. Nakon upotrebe klopke se sakupljaju iz šume, dezinficiraju i čuvaju za novu primjenu.
Zaštita šuma od velike je važnosti za očuvanje stabilnosti šumskih ekosustava. Zdrave i stabilne šumske zajednice sa velikom bioraznolikošću najlakše se mogu oduprijeti klimatskim promjenama i štetnim pojavama te svima nama još dugo pružati okoliš koji je ugodan i zdrav za život.
GOTOVO POLA HRVATSKE JE POD ŠUMAMA
One su prave ekološke tvornice i čuvari bioraznolikosti
Šume su složene životne zajednice s velikim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta koji zajedno žive na istom prostoru, utječu jedni na druge i ovise jedni o drugima. Volimo reći da su šume savršene ekološke tvornice koje koristeći isključivo prirodne sirovine – ugljični dioksid, vodu i sunčevu energiju proizvode velike količine biomase, a otpad koji nastaje tijekom tog procesa – kisik – omogućuje život svim živim organizmima.
Osim proizvodnje kisika i drvne mase šume pročišćuju zrak, vežu vodu uz tlo, štite tlo od erozija i ublažavaju klimatske krajnosti. Nije zanemariva ni uloga šuma u izgledu krajolika, mogućnosti koje pruža za odmor, rekreaciju te razvoj turizma.
Kao i svi živi organizmi, šuma je podložna negativnim vanjskim utjecajima – napadima različitih biljnih bolesti i štetnika. Klimatske promjene pridonose sve većem pritisku na stabilnost šumskih zajednica. U Hrvatskoj šume i šumsko zemljište zauzimaju gotovo 50% kopnene površine. Većim se dijelom tu radi o prirodnim šumama koje zbog svoje bioraznolikosti pružaju dobar temelj za očuvanje zdravih i stabilnih šumskih ekosustava.
(PROMO)
Izvor: Štetnici.hr
Foto : D. Dvojak
[g-gallery gid=”616417″]
