Gorka dinja i bamija (okra) egzotične su biljke. Iako prva potječe iz Azije, točnije Indije, a druga izravno s Arapskog poluotoka, one rastu i u našoj sredini. U gorčini se krije zdravlje, otkriva nam gorka dinja, poznata po svojoj sposobnosti snižavanja šećera u krvi i to kao – najgorči plod na svijetu! Jeste li znali da prirodno ekstrahiran botoks dobivamo upravo iz bamije i da ju je koristila čak i Kleopatra?!

Sve to zna Bojan Jurić, vlasnik obrta „AgroBatat“ iz Suhopolja, koji sa suprugom Ivanom uzgaja upravo ove egzotične biljke.

– S uzgojem gorke dinje počeli smo 2018. godine nakon razgovara s kolegom koji je tražio da mu proizvedemo tu biljku za vlastite potrebe, a već iduće godine proširili smo uzgoj na vlastitim površinama koje imamo i danas. Zbog gastroenteroloških problema u obitelji iste godine uveli smo u proizvodnju i bamiju (okru) – istaknuo je B. Jurić te se osvrnuo na najvažnije prednosti gorke dinje.

JEDINI NA ŽUPANIJI

– Koliko je nama poznato, jedini smo proizvođači bamije i gorke dinje na veliko na području naše županije. Ove proizvode koristimo prvenstveno zbog vlastitog zdravlja. Istina, mnogima su ove biljke još uvijek dosta nepoznate pa nas kupci zasad kontaktiraju samo putem stranice na društvenim mrežama – rekao je B. Jurić.

Govoreći o načinu proizvodnje bamije, ističe kako ona počinje klijanjem sjemena u ožujku. Krajem travnja već je riječ o presadnici. U svibnju, nakon što prođe opasnost od mraza, sadi se na otvorenom. Bamija se sadi na razmaku od 40 do 50 centimetara u redu, a između redova ostavlja se razmak od jednog metra. U vegetativnoj godini uzimaju plod i list te ga dehidriraju.

– Bamija mora imati mrežu za potporu po kojoj će se penjati, a temperatura za uzgoj ne smije biti niža od 10 Celzijevih stupnjeva. Ova biljka ne podnosi kiselo tlo, za razvoj joj treba isključivo neutralno tlo. Cvatnja počinje 7 tjedana nakon sjetve, a ubrzo nakon tog kreće i berba. Plodovi se beru ručno tako da se plod malo zaokrene i otkine, a nakon berbe potrebno ih je ohladiti jer brzo gube vodu. Nakon toga kreće rezanje. Zbog sluzi režemo je ručno, zatim je dehidriramo, kao i gorku dinju, a potom slijedi postupak mljevenja i vaganja. Nakon toga se pakira u staklene bočice od 100 grama, u kojima dolazi do kupaca – objašnjava B. Jurić.

Gorka dinja pak za uzgoj treba toplinu. Posadili su je u plantažama i uzgaja se nakon što prođe opasnost od mraza. Pripada porodici tikvi pa se tako i uzgaja: navlaženo sjeme uzgaja se na potpornju. Moguće ju je, kaže Jurić, sijati na dva načina: u posude ili kao puzajući usjev po tlu.

– Kada se sije u posudice, onda je to na dubini od 1 do 2 centimetra. Kada niknu i dosegnu visinu od 10 centimetara, moraju se presaditi na otvoreno, na udaljenosti od oko 50 cm. Kada se siju kao puzajući usjev, kako bi kvaliteta bila što bolja, potporanj se mora malo ukositi, čime se postiže da listovi slobodno rastu prema izvoru svjetla. Na tim mladim biljkama krajem lipnja dozrijevaju plodovi. Nakon berbe peru se, čiste i rezalicom režu na tanke ploške te odlaze u dehidrator.

– Dehidracija traje 50-60 sati na temperaturi od 40 stupnjeva. Nakon dehidracije ostaju suhi plodovi koji se melju na dva stupnja: grubo i fino te tako dobivamo sitni prah. Prah gorke dinje zatim odlazi na vaganje te pakiranje u staklene bočice po 100 g. Prah bamije se koristi u kulinarstvu radi želučanih problema, isključivo kao prirodni pripravak, a list biljke koristi se isključivo kao čaj – objasnio je Bojan Jurić, te kroz smijeh kazao kako je bamija mnogo ukusnija od gorke dinje.

UKUSNO I ZDRAVO

Bamija je, naime, vrlo ukusna i mnogi je stavljaju u juhe i variva, ali konzumira se i pečena, pirjana, pohana, na roštilju ili se svježa stavlja u različite salate. Pobornici prirodnih rješenja hvale bogatstvo vitamina kojima bamija obiluje – najbogatija je vitaminom C, sadrži vitamin A, B6, folnu kiselinu, željezo i kalcij.

Gorka dinja nije toliko ukusna, no također je zdrava namirnica. Njezin sok, voće i suhi prah mogu se koristiti za oponašanje učinaka inzulina i liječenje dijabetesa, koristi se i za smanjenje respiratornih infekcija kao što je upala pluća, podizanje imuniteta, povećanje zaštite od karcinoma, smanjenje vrućice i kašlja te menstrualnih tegoba. Ima antivirusna i antibakterijska svojstva. Poznata je po obilju vitamina A, C, željezu i fosforu.

– Potpomaže u reguliranju apetita, sprječavanja pretilosti, sprječavanju rasta tumora i još mnogo toga – nabrojao je B. Jurić.

Unatoč svemu pozitivnom moramo napomenuti kako trudnice, dojilje i žene koje žele zatrudnjeti ne smiju konzumirati gorku dinju jer su istraživanja pokazala da ima neka abortivna svojstva. Uz ovu biljku povezuje se i priča da ju je koristila čak i Kleopatra kako bi održala mladolik izgled i ljepotu po kojoj je bila poznata, a danas se u kozmetici koristi prirodno ekstrahiran botoks dobiven iz ove biljke. Koži pomaže zadržati glatkoću i zategnutost, a blagotvorna je i kod upalnih procesa i crvenila. Uglavnom, sve ovo poticaj je supružnicima da i u budućnosti nastave s proizvodnjom.

– U skorijoj budućnosti planiramo proširiti našu proizvodnju bamije i gorke dinje. Potražnja je sve veća i naše plantaže sve više rastu, stoga će uskoro ove egzotične biljke postati naši svakodnevni prehrambeni dodatci i još dugo ostati narodni lijek – smatra Bojan Jurić.

(www.icv.hr, ak)