U malom mjestu Noskovcima, smještenim svega nekoliko kilometara od Slatine uz samu rijeku Dravu, nalazi se pravi mali raj. Obilje zelenila, mala nastamba roda, pažljivo zasađeni nasadi cvijeća raznih vrsta od kojih svaki ima svoju priču, prekrasna drvena šetnica koja će vas provesti ispod krošnji drveća koje u ovo doba godine obiluju raznim bojama i na jedan poseban način uljepšavaju cjelokupni prostor, u trenutku će vas rasteretiti svakodnevnih briga i pobrinuti se da barem na nekoliko sati uključite sva svoja osjetila i uživate u posebnom doživljaju prirode koji vam nudi Posjetiteljski centar „Dravska priča“.
Kada bismo se malo vratili u prošlost i posjetili isto mjesto prije desetak godina, pronašli bismo zapuštenu i oronulu zgradu u ruševnom zdanju išaranu grafitima kojoj zasigurno ne bismo posvetili veliku pažnju. Zahvaljujući brojnim projektima, ali i samostalnim investicijama danas taj prostor sjaji u potpuno novom ruhu i pruža posjetiteljima brojne mogućnosti za što bolje upoznavanje našega krajolika.
Jedan od trenutnih projekata koji je poslužio za još veći razvoj Centra je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, konkretno operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Projekt pod nazivom „Posjetiteljski centar Dravska priča – interaktivan, inovativan i svima pristupačan doživljaj prirode“ u realizaciji je već više od četiri godine, a uskoro se približava kraju. Vrijednost projekta je više od 13 milijuna kuna, a namijenjen je za dodatno uređenje posjetiteljskih centara u zaštićenim dijelovima prirode. Partneri u provedbi projekta su Virovitičko-podravska županija, Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije i Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije Vidra.
NOVI SADRŽAJI I EDUKACIJE
– Najveće aktivnosti provode se u posljednje dvije godine. Naime, 2019. godine obavljeni su svi građevinski radovi, napravljena je prilagodba podrumskog dijela za multimediju, a izradili smo i zimski vrt na krovu kao interpolaciju zgrade. Izgrađeni su i nova spremišta za bicikle i kanue, nova drvena šetnica, vidikovac, suvenirnica, vrt mirisnih doživljaja, voćnjak, a uređeno je i dječje igralište. Imamo i više od sedamdeset bicikala koje naši posjetitelji mogu koristiti, deset kanua za ukupno četrdeset osoba te čamce za djelatnike Javne ustanove, ali i za korištenje tijekom rada sa znanstvenicima ili posjetiteljima – istaknula je ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije Tatjana Arnold Sabo.
U okviru projekt provedene su edukacije djelatnika Javne ustanove i vanjskih suradnika. Tijekom 43 dana provedene su edukacije hrvatskog znakovnog jezika za pet osoba u trajanju od 23 dana, edukacija za cikloturističke vodiče u trajanju od šest dana te edukacija za vođenje osoba s poteškoćama u kretanju i slijepim osobama kroz sadržaje centra. S Turističkom zajednicom Virovitičko-podravske županije provedena je i edukacija djelatnika za interpretatore prirode, a kao rezultat toga tiskan je i priručnik za vođenje posjetitelja Centrom „Dravska priča“ koji će služiti sadašnjim i budućim djelatnicima. U suradnji s Odjelom za biologiju osječkog PMF-a dodatno je opremljena bioistraživačka stanica, nabavljena je meteorološka stanica te mnoštvo stručne literature koju djelatnici i posjetitelji mogu koristiti.
MULTIMEDIJSKI POSTAV ZA SVE GENERACIJE
– Najveći i financijski najzahtjevniji dio ovog projekta je multimedijski postav u podrumskom dijelu objekta kojim smo posjetiteljima na jedan interaktivan i inovativan način željeli prezentirati izuzetnu biološku raznolikost područja. U uvodnom dijelu nastojimo upoznati posjetitelje sa zaštićenim područjima u kojima se nalaze, gdje smo se odlučili prezentirati regionalni park Mura-Drava, rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav i Natura 2000 područja. Kroz prostor hodnika prezentiramo suživot čovjeka i rijeke tijekom povijest, zatim ih kroz „portal“ uvodimo u glavni dio multimedije gdje ih upoznajemo s jednom ugroženom zaštićenom vrstom ptica, najmanjom europskom lastavicom bregunicom.
U nastavku obilaska prikazujemo hidrodinamičke procese rijeka, nastanak rukavaca, meandara, strmih dravskih obala, ali i kanaliziranje rijeka te gradnju brana i hidroelektrana. Sljedeća interpretacijska točka je život u vodi, gdje posjetiteljima pružamo pogled iznutra te se stječe dojam kao da se hoda po dnu bare, a može se vidjeti sve što se krije ispod površine, kao i sve ono što se zapravo krije u jednoj kapljici vode.
Nadalje prikazujemo prijelaz života iz vode na kopno ili zrak. Izabrano je i prezentirano pet vrsta, a svaka kroz šest segmenata životnih faza. Nakon dabrove nastambe, sljedeća je plovidba Murom, Dravom i Dunavom koja se nalazi središnjem dijelu postava. Tamo naši posjetitelji uživaju u dvadesetominutnom filmu putem kojeg se upoznaju s biološkom raznolikošću prostora, ali i predivnim krajolicima.
Na sljedećoj točki prezentiramo sedam vrsta ptica. Napravljeni su predimenzionirani kljunovi, a svojim izborom posjetitelji mogu pozvati jednu od vrsta ptica u kadar koja im pokazuje kako ona u mulju traži hranu pa smo stoga taj dio nazvali „Tko to tamo mulja“. Posljednja točka obilaženja multimedije je interaktivni akvarij. Prezentiramo endeme dunavskog slijeva s pet vrsta riba, vodenjakom i žabom, a isto kao i kod ptica, posjetitelj bira jednu od vrsta o kojoj želi saznati više novih informacija – dodala je Tatjana Arnold Sabo.
BRIGA O PRIRODI I ULAGANJE U BUDUĆNOST
Područje u kojemu se Centar nalazi pod mnogostrukim je oblicima zaštite. Zaštita je počela prije više od 50 godina kada je perivoj koji se ondje nalazi zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture u kategoriji Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi, a nastavljeno je 2007. godine proglašenjem nacionalne ekonomske mreže. Godine 2011. Vlada Republike Hrvatske proglašava prvi regionalni park Mura-Drava koji se proteže na 5 hrvatskih županija, od Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke preko Virovitičko-podravske do Osječko-baranjske županije, što je poslužilo kao preduvjet da bi UNESCO-ov program „Čovjek i biosfera“ proglasio 2012. prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav koji se proteže na području Mađarske i Hrvatske, te za koji je 2019. godine napravljena nominacija s partnerima iz Slovenije, Srbije, Mađarske i Austrije za prvi pentalateralni UNESCO-ov rezerervat biosfere na svijetu, a čije se proglašenje očekuje tijekom sljedeće godine.
Centar se koristi od prve rekonstrukcije 2012. godine, koja je financirana sredstvima Svjetske banke kroz program „Integracija u EU Natura 2000“, kada se uspjelo obnoviti prizemlje i dvije trećine objekta.
– Nakon prve s rekonstrukcijom smo nastavili 2014. godine uz pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i Virovitičko-podravske županije. Tada smo uspjeli rekonstruirati preostali dio potkrovlja te dvije dodatne spavaonice i dvije sobe kako bismo u budućnosti mogli provoditi programe škole u prirodi. Godine 2014. i 2015. rekonstrukcija je nastavljena kroz dva projekta. Prvi od njih bio je projekt „Tri rijeke = Jedan cilj“ u kojem je naša ustanova bila vodeći partner uz još pet partnera iz Hrvatske, a zahvaljujući kojemu smo uz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uspjeli rekonstruirati i preostali dio objekta, dok su godinu poslije vraćene sve vrste koje su bile pod zaštitom u perivoju nakon 1969. godine, točnije 27 vrsta drveća i grmlja, a iste godine počela je i prilagodba samog perivoja za posjetitelje.
Godine 2016., kada smo postali i hostel, vlastitim sredstvima nastavili smo uređivati objekt da bismo mogli provoditi višednevne programe škole u prirodi, a ovim projektom završena je nabava opreme za promatranje ptica, tako da sada možemo opremiti i do 40 posjetitelja adekvatnom opremom. Moram pritom također naglasiti kako se u našim prostorijama nalaze i koso podizne platforme koje omogućavaju nesmetano kretanje djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom – dodala je.
UČENJE NA MODERAN I ZABAVAN NAČIN
Od bioistraživačke stanice, preko holograma do zaplijenjenih cipela od zmijske kože
Kroz projekte uvedene su inovacije u edukativnim dijelovima rada. Nabavljena je pametna ploča smještena u konferencijskoj dvorani koja je isto tako dostupna posjetiteljima za korištenje, prostor Centra opremljen je „Vodenom učionicom“ kao dio mreže riječnih škola uz suradnju s partnerima iz pet zemalja: Austrije, Mađarske, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Svaka riječna škola ima svoju temu, a u Dravskoj priči to je riba crnka. Ta je riba izabrana upravo iz razloga što je područje Virovitičko-podravske županije jedno od rijetkih područja u Europi u kojima je ona opstala.
U okviru multimedijskog podruma posebno mjesto ima i već spomenuta bioistraživačka stanica.
– Uređenje bioistraživačke stanice započelo je 2015. godine projektom „Three rivers one name – Tri rijeke = Jedan cilj“ kada su nabavljena prva tri mikroskopa. Projektom „Drava Life“ 2017. godine dodatno smo opremili stanicu, a kompletirali je upravo zahvaljujući ovom trenutnom projektu pa sada imamo sve i možemo bilo kojem fakultetu pružiti mogućnost terenske nastave – izjavila je Tatjana.
SVAKA PROSTORIJA KRIJE SVOJU PRIČU
Unutrašnje prostorije pomno su osmišljene i svaka od njih krije svoju priču. U dnevnom boravku, u kojem posjetitelji mogu naučiti nešto više o sovama, nalazi se i jedna naizgled neobična, prazna kutija. Ta kutija u sebi krije holograme, odnosno hologramske priče koje će zasigurno zainteresirati svakog posjetitelja. Legenda o Janu i Bugi ili priča o šišmišima – izbor je na posjetitelju. Kutak leptira namijenjen je za kraće sastanke i radionice, a u njemu se nalazi i nešto neobično, CITES kutak. Jedan je od svega tri koji se nalaze u Republici Hrvatskoj, a u njemu možete vidjeti dio zaplijenjenih stvari s graničnih prijelaza, poput cipela od zmijske kože ili morskog konjica.
Ptičja pjevaonica predstavlja i konferencijsku dvoranu, a u njoj se može čuti i 15 vrsta ptica s područja naše županije te ih se pobliže upoznaje putem fotografija, crteža i pjeva. U potkrovlju objekta smještene su spavaonice te zimski vrt u koji se posjetitelji mogu smjestiti za lošeg vremena. Uz ugodan ambijent koji on pruža, omogućen je i pogled na rijeku Dravu, pogotovo u kasnu jesen te u zimskom razdoblju kada lišće ne skriva pogled.
Od početka studenog „Dravska priča“ ponovo je otvorena za posjetitelje, ali samo uz najavu posjeta. Radno vrijeme bit će prilagođeno kako bi svi zainteresirani mogli uživati u zasigurno najboljem doživljaju prirode u našoj županiji. Posjetitelji će se, zasigurno, ovdje puno puta vraćati. (www.icv.hr, mra; foto: I. Bedeković)
[g-gallery gid=”610710″]
