Briga je zajednički problem prevelikom broju ljudi. Da bismo zadržali dobar imunitet, zdrav razum i zdravo tijelo, moramo dati sve od sebe da manje brinemo. U tome za portal SlowAge 365 piše socijalna pedagoginja Tea Bošnjak koja se i sama suočavala s previše briga i odlučila tome stati na kraj!

„Jednostavno ne mogu ne brinuti!“, rečenica je koju često čujem. Štoviše, prečesto sam je i sama koristila kao imperativ ne bih li samoj sebi opravdala ukorijenjeno uvjerenje „brinuti se mora, jer ako ne brineš, nije ti dovoljno stalo do nekoga ili nečega“.

Mislim da nikad neću zaboraviti vrijednu lekciju koju je prije nekoliko godina podijelio moj trener aikida, a vezana je uz brigu. Rekao je da briga puno ne pomaže u životu! Kako to da briga ne pomaže kad naprosto moramo brinuti o budućnosti (ako nam je do iste stalo), o svojim greškama iz prošlosti (ako iz njih želimo učiti) ili o poteškoćama koje nam se nađu na putu?

Zato što nas usmjerava u krivom smjeru, rekao je trener! Kratko, sažeto, jasno i glasno kaže i znanost! Briga nas udaljava od onoga što želimo ostvariti, postići, imati ili postati, a približava svemu onome što želimo izbjeći. Sjećam se, također, da je poznati citat „Don’t worry, be happy!“ izmijenio u „Worry, be happy!“. Izgleda da mu ova teorija drži vodu, ali o tome ćemo korak po korak.

Briga kao mentalna navika

Mi smo navikli brinuti o svemu i svačemu. Briga za nešto (trenutna situacija u kojoj se nalazimo je izrazito neizvjesna i može izazvati strah za budućnost, posao, djecu, egzistenciju…) je mentalna navika koja je stjecana kroz određeno vrijeme i ponavljana nebrojeno puta. Možda za nekog produktivna i zdrava, ali praksa ipak pokazuje da se radi o vrlo štetnoj i po psihofizičko zdravlje opasnoj navici. To bi značilo da je potrebno pronaći i usvojiti nove, produktivnije i zdravije načine za adekvatnijim nošenjem sa stresnim situacijama.

Gotovo sam sigurna da bi većina ljudi (barem oni koji su skloni neprestano brinuti) voljeli razviti zdravije navike nošenja s izvorima stresa. To nije lako, ali je moguće! Najbolje je krenuti polako i sigurno s izrazito malim koracima.

„Što ako“ je tihi ubojica opasniji od svega s čim se trenutno suočavamo? Prirodno je osjetiti strah i brigu za voljene osobe, vlastiti život, djecu, posao, budućnost, ali ne i prepustiti im se.

Briga, ako je po svom trajanju i intenzitetu dugotrajna, može uzrokovati niz neugodnih emotivnih stanja poput anksioznosti, očaja, panike, nesanice, depresije, kao i nekih psihosomatskih poremećaja. Dakle, briga nije dobar saveznik! Stalnim postavljanjem pitanja „što ako“ možete sebe ili bližnje izludjeti, udaljiti se od rješenja i ne biti u sadašnjem trenutku.

Korak po korak u smanjivanju zabrinutosti

Voljeli bismo, kad se dogodi neka neugodna situacija, imati čarobnu kuglu koja će nam pokazati instant rješenje, koja će nam reći da će sve biti u najboljem mogućem redu, zar ne? Tu čaroliju zapravo imate svi, samo ju još niste prepoznali i usvojili. To je ta nova navika koju možete trenirati svaki dan, malo po malo. Čaroliju zvanu moj izbor i kontrola ima svatko od vas sad, baš u ovom trenutku.

Budućnost je, vidimo, neizvjesna. Prošlost je takva kakva jest, svršena i nepromjenjiva. Što je to što sada možete napraviti da biste se osjećali bolje, mirnije i sretnije? Kako možete smanjiti brigu, čak i kada je oko vas totalni kaos? Evo nekoliko važnih i konkretnih smjernica:

Pokušajte osvijestiti činjenicu da postoji velika vjerojatnost da se loši scenariji koje može smisliti vaš um ipak neće dogoditi! Pokušajte prihvatiti činjenicu da se možete odvojiti od vaših misli! Sigurna sam da, iako još nisam majka, većina roditelja prolazi kroz razne negativne scenarije kada im djeca kasne kući iz noćnog izlaska. Ako se neki od loših scenarija i dogodi, tada će vam trebati mir kako biste se što uspješnije nosili s tim. Uvjerenje „što god da mi život donese, uspješno ću se nositi s tim“ može biti od koristi.

Uvjerenje da svojom pretjeranom brigom pokazujete koliko vam je do nekoga ili nečega stalo je potpuno štetno! Umjesto brige, probajte usvojiti riječ skrb. Skrbiti znači brinuti, ali na drugačiji, zdraviji i konstruktivniji način! Način koji vam može donijeti potrebiti mir, a s druge ste strane sigurni da ste napravili sve što je u vašoj moći oko konkretnog izazova.

Odredite svoj krug kontrole! Svijet u kojem živimo sačinjen je od dva faktora: stvari koje možemo kontrolirati i stvari koje ne možemo Tzv. krug kontrole kojeg svi imate, sačinjen je samo od vaših misli, osjećaja i ponašanja! Dakle, ovdje si postavite sljedeća pitanja: što osjećam, što govorim, što učim, u što vjerujem, u što ulažem svoje vrijeme i trud, što kupujem, s kim se družim, što čitam, kako se odnosim prema sebi! Na ovaj ćete način otkriti svoj krug kontrole nad kojim imate potpuni autoritet. Samo vi možete odlučiti da nećete pojesti komad čokoladne torte koji vas vreba iz hladnjaka!

Krugovi kontrole

Van kruga kontrole, koji je isključivo i samo pod vašim utjecajem, nalazi se sljedeći krug. On se sastoji od događaja i ljudi na koje imate više ili manje utjecaja. Primjerice: možete odlučiti ne pojesti onu čokoladnu tortu, ali ne možete isto odlučiti i za svoju sestru! Možete joj reći da je ne bi trebala pojesti i tako utjecati na nju, ali ona će na kraju ipak odluku donijeti sama. Dakle, možete utjecati na nekoga ili nešto, ali ne možete imati garanciju da će biti onako kako biste vi željeli.

Zadnji krug je onaj na koji apsolutno nemate nikakav utjecaj. Čine ga situacije, osobe, događaji i uvjeti koji su van vaše kontrole! Nemate utjecaj na vremenske neprilike, potres, virus, prolaznost vremena, kako se drugi ljudi oblače, u što vjeruju, šefovu namrgođenost ili što govore političari.

Poželjno je ulagati u odnose s drugim ljudima u krugu u kojem imate relativan utjecaj, ali oslanjati se i brinuti zbog događaja i ponašanja ljudi iz kruga koji nikako nije pod vašom kontrolom – nije dobro jer se tada vaš krug kontrole smanjuje! Što je manji krug kojeg možete kontrolirati, odnosno što više brinete o stvarima koje ne možete promijeniti, postajete nesretniji, anksiozniji, nervozniji, zabrinutiji i možete osjećati kao da ste ispustili kormilo iz ruku. Predlažem da zamislite ili nacrtate ova tri kruga i kada počnete osjećati zabrinutost, situaciju pridružite odgovarajućem krugu. Ako je situacija daleko od onoga što samo vi možete kontrolirati, ima li smisla živcirati se i brinuti o istome?

Izdvojite samo 30 minuta u svakom danu za brigu i tada brinite do mile volje! Zvuči ludo, ali istraživanja provedena na ovu temu (koncept Thomasa D. Borkoveca s Pennsylvania State Universityja i suradnika iz 1983. g. u kojem opisuju proces identifikacije vlastitih zabrinjavajućih misli i određivanja 30 minuta u danu za brigu o istima) pokazala su da su se osobe, koje su prakticirale ovu strategiju, nakon otprilike 2-4 tjedna osjećale manje anksiozno i bolje su spavale. Ako bi se pojedinci uhvatili da brinu izvan zadanog vremena, svjesno bi prebacili brigu na sljedeći dan. Tako bi postajali produktivniji oko osmišljavanja strategija za rješavanjem njihovih poteškoća.

Aaron Beck, američki psihijatar, u svom dugogodišnjem terapijskom radu s osobama s razvijenim anksioznim i depresivnim poremećajima, koristi ovu strategiju koja se pokazala učinkovitom (neke primjere možete pronaći u njegovoj knjizi Cognitive Therapy of Anxiety Disorders: Science and Practice).

Odredite vrijeme u danu (pola sata) kada ćete samo brinuti. Sjednite, osvijestite misli, zapišite ih – o čemu brinete, što vas muči, zbog čega se osjećate loše i nastavite to prakticirati! Do kada? Dok ne vidite rezultat, dok ne smanjite brigu! Ovdje crtajte svoje krugove kontrole!

Budite prisutni u trenutku! Ako je meditacija nešto što inače prakticirate i što vas opušta, radite to i dalje. Vježbajte trbušno disanje, jogu, čitajte knjige, slušajte omiljenu glazbu, nazovite prijateljicu ili samo gledajte u nebo. Odredite predmet vaše aktivnosti na kojeg ćete se fokusirati i kada vas napadnu neproduktivne misli (a bit će ih), vratite fokus na taj predmet. Banalno gledanje kroz prozor samo 5 minuta, može vam donijeti potrebiti mir i sačuvati glavu. Prestanite stalno iznova prolaziti kroz događaje koji su se već dogodili ili mislite da tek hoće, a zbog kojih se osjećate loše.

Zapamtite: ako nikako ne ide ili ne možete sami, uvijek možete potražiti pomoć i podršku stručnjaka!

Uz humor manje brinemo

Briga izaziva anksioznost i vodi nas u predviđanje budućnosti. Možda bismo ponekad voljeli znati što nas čeka na putu, ali čini se da takav medij još nismo izumili. Briga nas definitivno udaljava od sadašnjeg trenutka i onoga što možemo sada napraviti kako bismo bili konstruktivniji oko izazova pred kojima se nađemo. Narušava nam mir, a ono što se treba dogoditi, dogodit će se svakako – brinuli vi ili ne!

Otkrit ću vam jedan trik kojeg sam dobila jednom prilikom od tate. U pretjeranoj brizi, osjećala sam se jako tjeskobno i zabrinuto (čak sam imala i povišenu tjelesnu temperaturu) te mi je tata rekao: Ne moraš više uopće brinuti oko toga, platio sam nekom da brine tvoje brige.

Humor je kamen temeljac mentalnog zdravlja! Zašto se onda ne biste ponekad i našalili na vlastiti račun, ako to može pomoći? Budite kreativni, opustite se! Pronađite strategiju, pravi alat koji će vam uistinu pomoći da izađete kao pobjednik iz svoje bitke s neproduktivnim mislima.

Da se napokon vratim na početak priče i trenerov modificirani citat. Zapamtite: ako umjesto brige odaberete bezbrižnost, to ne znači da vam nije stalo. To znači da svjesno birate biti u miru, napraviti sve što je u vašoj moći sada oko situacije u kojoj se nalazite i ostajete zdravog uma i tijela! Zašto onda ne biste sada odabrali skrbiti i biti u miru, recite vi meni?

(slowage365.hr)