U finišu zakonske izmjene koja će starijima koji nemaju primanja donijeti nacionalnu mirovinu, kreće izrada još jednog modela koji treba spriječiti teško siromaštvo u starosti. U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava počela je s radom Stručna radna skupina za razmatranje mogućnosti uvođenja novog modela obiteljske mirovine, piše Večernji.hr.

Nju prima najčešće supruga čija je mirovina manja od one preminulog supruga, i to odričući se te svoje manje mirovine i preuzevši 70 posto mirovine preminulog. Prosječno te mirovine iznose 2053,70 kn, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dakle znatno su ispod granice siromaštva koja iznosi nešto manje od 2500 kuna za samca. Prvi sastanak radne skupine za izmjenu modela obiteljske mirovine jučer je iznjedrio zajednički prijedlog Sindikata umirovljenika i Matice umirovljenika. Naglasili su rodni aspekt s obzirom na to da 94% obiteljskih mirovina primaju žene, a prijedlog temelje na austrijskom modelu obiteljskih mirovina.

– Kao hitno rješenje tražimo da se dio naslijeđene mirovine prvo poveća sa 70% na barem 85%, a kasnije da se taj postotak zadrži za one koji nemaju svoju mirovinu. Žene koje su zaradile vlastitu mirovinu ne bi trebale ostati bez nje već je trebaju zadržati, a uz nju bi se trebalo dodati 50 posto mirovine preminule partnerice ili partnera, i to tako da se množi staž s aktualnom vrijednosti mirovine – navodi najnoviji prijedlog Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske. Primjerice, pomnoži li se 25 godina staža preminulog partnera sa 67,97 kuna koliko trenutačno iznosi aktualna vrijednost mirovine (AVM) odnosno prosječna vrijednost mirovine za jednu godinu mirovinskog staža, to je 1699, a pola od toga 845,50 kn, iznos je za koji bi se uvećala mirovina udovice. Za 35 godina pokojnikova staža to je uvećanje od 1189 kuna. AVM se, inače, usklađuje dvaput godišnje.

Prijedlog SUH-a i MUH-a osim povećanja predviđa i prihodovni cenzus po uzoru na njemački model, u koji ulazi i prihod od imovine, a gornji limit od dvije prosječne mirovine, kao u Austriji. – Tako da ne možete dobiti svih 50 posto njegove mirovine ako vam je muž bio saborski zastupnik – pojašnjava J. Petrović i naglašava da se taj model odnosi samo na civilne, a ne i na braniteljske obiteljske mirovine.

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu da je zadatak radne skupine da nakon sveobuhvatne analize sustava i usporedbe s nacionalnim modelima zemalja članica EU te financijskih procjena mogućeg opterećenja državnog proračuna iznađe mogućnost za eventualnu reviziju trenutno važećeg modela obiteljskih mirovina. U HZMO-u pripremaju analitičke podloge, a Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe o ovome će raspravljati 6. ožujka.

Je li realno očekivati tu izmjenu modela u trenutku kad je i druga hrvatska županija brojem umirovljenika premašila broj zaposlenih? A opet, izborna je godina. – Bila sam uvjerena da će sigurno proći i nacionalna naknada za umirovljenike, a ona nije nikakav predizborni štos, već stvarna mjera za pomoć najsiromašnijima, prije svega ženama iz ruralnih područja. Također, vjerujem da se moramo izboriti i za najsiromašnije s mirovinama, a to su žene s obiteljskim mirovinama – uvjerena je J. Petrović. (vecernji.hr)