Iako jedna od najmanjih, ona je ponosna županija u kojoj su se smjestila dva područja pod zaštitom UNESCO-a, zelena kraljica Drava i tajanstveni Papuk, gdje se mogu vidjeti vulkanske stijene na Rupnici. Ovdje raste najbolja kamilica na svijetu, tu zrije najbolje povrće u Hrvatskoj, uzgaja se prvoklasna jabuka, proizvodi se najbolji med u Europi – Slavonski med zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. Ovdje živi Viroexpo, jedan od tri najbolja sajma u Hrvatskoj. Tu je rođen autor pjesme „Jezik roda moga“, Petar Preradović. Ovdje je i neponovljivi Drago Britvić skladao „Bože, čuvaj Hrvatsku“, ali i „Maslina je neobrana“.
Jesen je vrijeme kada, obično, u Virovitičko-podravskoj županiji beru plodove svoga rada. Ne samo što se 3. rujna obilježava kao Dan Virovitičko-podravske županije, već se tada otvara niz projekata koji su rasli tijekom godine. Ove godine povodom Dana Virovitičko-podravske županije, bilo je realiziranih projekata kao nikada do sada, posebno onih od iznimne važnosti za gospodarski potencijal i budućnost županije. Tim povodom razgovarali smo sa županom Virovitičko-podravske županije, Igorom Androvićem.
Virovitičko-podravska županija u hrvatskim je okvirima redovito ili na vrhu ili među tri županije koje povlače najviše europskih sredstava. Strategija prema EU projektima postavljena je još od vremena kada je župan bio Tomislav Tolušić. No, uvjeti života u županiji se ne povećavaju samo EU sredstvima?
Dug je proces od temeljnog kamena do rezanja vrpce – od ideje, projekta, dobivanja dozvola, do same realizacije. No, najviše nas veseli kada je projekt gotov. Istina, postoje važniji i veći projekti, ali za manje sredine njima je njihov projekt najvažniji. Recimo, idući tjedan ćemo otvoriti školu u Bakiću, u malenom mjestu nedaleko od Slatine. Ondje su stanovnici, jer imaju povećan broj djece, željeli da se umjesto 110 godina stare škole izgradi nova. I uz sredstva Virovitičko-podravske županije, Ministarstva regionalnog razvoja i Grada Slatine, školu će od ove jeseni pohađati 22 učenika.
To je nekima malen projekt, ali to je projekt kojim se omogućava ostanak ljudi na selu jer im se nude uvjeti za školovanje njihove djece, kao što imaju djeca u gradovima. Prošli tjedan smo potpisali ugovor za energetsku obnovu škole u Josipovu i svi mještani su zahvalni na tome. Kada projektima koje gradimo razveselimo marljive i radišne ljude koji žive u tim mjestima, tada smo ispunili svoju svrhu. To je naša uloga.
Foto: K. ToplakPrije nekoliko godina upravo je Virovitičko-podravska županija bila lider u energetskoj obnovi. Koji su projekti u ovom području ulaganja aktivni?
Da, mi smo prvi u Hrvatskoj prepoznali važnost energetskih obnova pa smo u suradnji s VIDRA-om obnovili na desetke škola, zdravstvenih ustanova… Naravno, u početku smo ih obnovili mnogo pa sada obnavljamo ono što nam je ostalo. Tako traju radovi na energetskoj obnovi škola u Suhopolju, Gornjem Bazju, Pitomači, Tehničkoj školi i sportskoj dvorani u Virovitici. Tu je i energetska obnova paviljona IV. u Slatini, zgrade Opće medicine u Virovitici, kao i zgrade dječjeg dispanzera, opće medicine i ginekoloških ordinacija u Općoj bolnici u Virovitici.
Projekti su to kojima ćemo poboljšati uvjete i obrazovanja i zdravstvene zaštite naših stanovnika, ali i uštedjeti značajna sredstva koja ćemo usmjeriti na neko drugo područje. Recimo, ove godine Virovitičko-podravska županija, uz suradnju s općinama i gradovima, svim svojim učenicima od 1. do 8. razreda nabavlja potrebni radni materijal. To je velika pomoć obiteljima za njihovu djecu, posebno onima s više djece, pa je to svakako i demografska mjera.
Foto: K. ToplakČini se da će ove godine proslava Dana županije biti u znaku dovršetka brojnih važnih projekata. Je li tako tempirano ili je slučajnost?
Da, čini se kao da smo tempirali, ali nismo. Neke ćemo sad otvoriti, neke smo započeli, a neke ćemo tek započeti. Kod nas nema pauze. Nekad mi se čini da smo kao Japanci, koji kao da nikad ne idu na godišnji, već stalno nešto rade. Recimo, započeli smo s radovima na Centru za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici, najvažnijem razvojnom projektu Virovitičko-podravske županije. Vrijedan je više od 36 milijuna kuna, a provodi se u sklopu Razvojnog projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na ovome puno hvala Vladi RH. Ovo je bila želja naših mljekara, ali i mljekara susjednih nam županija, kako bi se u budućnosti pomoglo mljekarskoj industriji te kako bi oni ostali konkurentni na tržištu. Osim toga, kroz isti sporazum, izgrađena je i hala Međunarodnog sajma Viroexpo, sajma koji predstavlja gospodarskog pokretača naše županije.
Još jedan važan projekt koji povezuje gospodarstvo, poljoprivredu i znanost je Tehnološko-inovacijski centar. Što će se sve u njemu nalaziti i kome je namijenjen?
I na to smo posebno ponosni. I on će, poput Centra za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, stanovnicima ovog područja davati novu dodanu vrijednost, uz korištenje naše stručnosti i znanja. Bit će opremljen najsuvremenijom laboratorijskom opremom, a provodit će istraživačko-razvojne projekte u znanstvenim poljima poljoprivrede, biotehnologije i prehrambene tehnologije od strane znanstvenih institucija. Ovaj projekt potreban je našoj županiji kako bi unaprijedili konkurentnost u poljoprivredi, ali i proizvodnji. Ključne aktivnosti su izgradnja same infrastrukture, zatim opremanje sofisticiranom opremom koju će kasnije koristiti znanstvenici.
Znanstvena zajednica će u Tehnološko-inovacijskom centru provoditi istraživanja koja će biti primjenjiva u poljoprivredi na našem području, ali i na području cijele Slavonije. Istraživat će kulture koje se sade na našem području, ali i dio prehrambene tehnologije i proizvodnje te pomagati njihovom unaprjeđenju. U okviru TIC-a nalazit će se odsjeci za med, ljekovito bilje, mlijeko, prostor za spektrometriju i mikroskopiju, kao i za pripremu uzoraka za analizu. Ovo je jedini projekt ove vrste u županiji i predstavlja značajan iskorak u ulaganju u istraživačku infrastrukturu. Projektni partneri, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i Poljoprivredni fakultet u Osijeku, iznimno su važni zbog specifičnih znanja iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti te su uključivanjem u projekt pristali dati doprinos u jačanju konkurentnosti poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije kroz istraživanje, razvoj i inovacije.
Foto: K. ToplakŽupanija je ovo koja po glavi stanovnika povlači najviše europskih sredstava u Hrvatskoj, a velik dio tih sredstava uložen je u obnovu kulturne baštine. Što se po tom pitanju napravilo, a što će se još napraviti?
Jedan dvorac je već zablistao, to je Dvorac Pejačević u Virovitici. Projekt je to Grada Virovitice, a dvorac je danas promijenio i vizuru središta naše županije i promijenio navike ljudi. Nikad toliko ljudi nije bilo u središtu Virovitice, bilo to radni dan ili vikend. Kako Virovitičani, tako i drugi posjetitelji dolaze ovdje. Time razvijamo turizam. Recimo, izgradili smo i asfaltirali cestu prema Jankovcu i on danas bilježi gotovo 50-postotno povećanje broja dolazaka. Uz dobrobit za društvenu zajednicu, razvijaju se i maleni OPG-ovi koji nude svoje proizvode i usluge. Završili smo s gradnjom dodatnih sadržaja našeg Heritage hotela Kurije Janković u Kapela Dvoru.
Oni na godišnjoj razini bilježe 4000 noćenja, ove godine će ih, zbog novih sadržaja, wellnesa, sauna, novih biciklističkih ruta, biti još i više. Tu je i posjetiteljski centar Dravska priča u Noskovcima sa sadržajem koji će modernistički biti sličan Aquaparku u Karlovcu. Iako smo očekivali da će već biti dan posjetiteljima na korištenje, naš Dvorac Janković u Suhopolju s obnovljenim parkom otvorit ćemo do kraja ove godine. Uz virovitički Dvorac Pejačević bit će jedan od najljepših dvoraca u Slavoniji. Uz sredstva Vlade RH, kroz Razvojni projekt za Slavoniju, Baranju i Srijem, obnovit ćemo i Dvorac Janković u Cabuni, a u Orahovici će se izgraditi rekreacijski centar, uz niz novih sadržaja. To je, doduše, projekt Grada Orahovice, ali ga je pripremila naša razvojna agencija VIDRA. Špišić Bukovica će dobiti „Kuću čaja“, Križnica kod Pitomače Centar za posjetitelje. Nama je svaka sredina važna, i ono maleno naselje kao što je Bakić, ili Virovitica, Orahovica i Slatina.
Završili ste i gradnju Aneksa B1 nove Dnevne bolnice u Virovitici. Što ona sve uključuje i što će to značiti za pacijente?
Završena je i gradnja Aneksa B1 nove Dnevne bolnice. Riječ je o projektu „Dogradnja i opremanje dnevnih bolnica Opće bolnice Virovitica“ vrijednom 50 milijuna bespovratnih kuna, odobrenih u stopostotnom iznosu što predstavlja jedan od najvećih ostvarenih europskih projekata Razvojne agencije VIDRA i Virovitičko-podravske županije. U novom krilu bolnice smjestit će se tri bolnička laboratorija, patohistološki, citološki i medicinsko-biokemijski, što će omogućiti bržu i bolju analizu. Osim toga u novoj zgradi će biti i dnevna internistička bolnica. U novim prostorima će se uvesti novi dijagnostički postupci kao što su imunohistokemijska analiza tumorskih biljega, što će uvelike povećati kvalitetu liječenja pacijenata koji dolaze iz Virovitičko-podravske, ali i susjednih županija.
Istodobno je za 26 milijuna kuna nabavljena prijeko potrebna oprema kojom su opremljene operacijske sale, središnja sterilizacija, jedinica za intenzivno liječenje, dnevna bolnica. Dobivenim medicinskim aparatima pacijenti više ne moraju ići u Zagreb i veća mjesta jer će zahvaljujući modernoj tehnologiji istu kvalitetu usluge imati i u Virovitici. Time se smanjuju liste čekanja. Zanimljivo, do sada se u Općoj bolnici Virovitica moglo raditi 375 različitih operativnih postupaka dok će se sada, nabavkom ove opreme, taj broj podići na 450. Osim toga, u prošloj godini uz podršku Vlade RH nabavljen je novi CT uređaj kao i magnetska rezonanca, a županija sufinancira liječnicima kreditne linije ili njihovo podstanarstvo. I za jedno i drugo smo imali veliki interes liječnika jer nam je cilj njihov ostanak i rad u našoj sredini.
Jedno od važnih ulaganja je Mreža poduzetničkih inkubatora. Što će oni značiti za gospodarstvo u županiji?
Virovitičko-podravskoj županiji je prema odluci Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, pripalo bespovratnih 20 milijuna kuna. Ukupna vrijednost projekta je oko 30 milijuna kuna. Projekt je napisala VIDRA – Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, Poduzetničkim inkubatorom Virovitičko-podravske županije, Gradskom razvojnom agencijom Slatina, a uz pomoć grada Orahovice i Općine Pitomača. Projektom Mreža inkubatora Virovitičko-podravske županije, s izgradnjom i obnovom, imamo tri nova poduzetnička inkubatora, u Orahovici, Slatini i Pitomači.
U navedena tri inkubatora predviđeno je da će u punom kapacitetu biti omogućen besplatan smještaj za 48 poduzetnika jer im Virovitičko-podravska županija plaća prostor. Uz poduzetnički inkubator u Virovitici, time će Virovitičko-podravska županija imati četiri inkubatora kojima će se omogućiti daljnji razvoj poduzetništva na području Virovitičko-podravske županije, a kako bi poduzetnici s ovog područja postali konkurentniji na tržištu rada. Ova četiri poduzetnička inkubatora, uz naš gospodarski sajam Viroexpo, koji je zahvaljujući Vladi i Ministarstvu poljoprivrede dobio svoj prostor, bit će gospodarski pokretači Virovitičko-podravske županije.
Foto: K. ToplakPO NAVODNJAVANIM POVRŠINAMA BIT ĆEMO PRVI U HRVATSKOJ
Želimo poljoprivrednicima osigurati da se bave visoko dohodovnim kulturama
Za poljoprivredu su iznimno važni i projekti navodnjavanja po kojima je upravo Virovitičko-podravska županija u hrvatskom vrhu. Koliko će, kada projekti završe, županija imati navodnjavanih površina?
Prije dvije godine smo otvorili sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška na 1260 hektara, a ovih smo dana dobili odluku za drugu fazu ovog istog sustava kojim će se iz rijeke Drave natapati novih gotovo 600 hektara plodne zemlje. Završeni su radovi na sustavu navodnjavanja Đolta, a oko 90 posto radova je gotovo na sustavu Novi Gradac – Detkovac. U skoroj budućnosti planiramo i sustave Lukač, Čađavica, Đolta II. faza. Time ćemo imati oko 6000 hektara navodnjavanih površina. Na ovaj način mi našim stanovnicima dajemo infrastrukturu i mogućnost bavljenja visokodohodovnim kulturama, većoj i sigurnijoj zaradi i time ostanak u ruralnim sredinama. (www.icv.hr)
