Blaga zima i pčelarima je nametnula drugačiji tempo, a ranije procvala vegetacija ubrzala posao za bar tjedan dana, ističe Željko Vrbos, iskusni pčelar iz Cabune i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza. – Uljana repica obično je počinjala sredinom travnja, no mi ćemo na uljanu repicu seliti već ovaj tjedan. Ako sad i dođe do mraza, pčelari neće osjetiti štetu na voćkama, nego na bagremu i amofri, biljkama koje u ovo doba najviše stradavaju od niskih temperatura – smatra Željko Vrbos.

ŠTETU PODMIRUJU SAMI

Ako se uzme u obzir da na području naše županije bagrem donosi 50 posto prinosa meda od pčelarstva, onda je jasno zašto i pčelari strahuju od neugodnih vremenskih iznenađenja. Razlog više je što za utvrđivanje štete nastale u pčelarstvu još uvijek nije donesena konkretna metodologija.

– Zato pčelari nažalost ne mogu ni procijeniti, a zatim ni tražiti naknadu štete od primjerice Ministarstva poljoprivrede, kao drugi poljoprivredni proizvođači. Kad nam se prije dvije godine dogodilo da je podbacio bagrem, puno su nam pomogli Virovitičko-podravska županija, gradovi i općine, a koji su pčelarima izašli ususret neizravnom pomoći putem podjele šećera. Nije problem ako nema meda od stradalih kultura, nego što pčele tada nemaju što jesti pa pčelari moraju sami nahraniti pčele kako ne bi uginule – ističe Ž. Vrbos koji smatra kako bi metodologiju utvrđivanja šteta u pčelarstvu trebalo vezati za procjenu štete nastale na medonosnim biljkama. Konkretno, ako je bagrem neke godine cvjetao samo 20 posto, logično je da bi pčelare koji o toj biljci ovise, trebalo obeštetiti sa sedamdeset posto prosječnog bagremovog prinosa, objašnjava Ž. Vrbos koji priznaje kako je riječ o osjetljivom pitanju te se nada da će se u skoroj budućnosti zacijelo pronaći model koji će odgovarati i pčelarima, ali i državi prilikom obeštećenja.

POZITIVNI POMACI

Ne pokaže li priroda svoju ćudljivost, pčelari bi i ove godine mogli biti zadovoljni, kaže naš sugovornik, koji ističe kako su lani pčelari s područja Virovitičko-podravske županije proizveli oko 600 tona meda, odnosno između 10 i 15 posto ukupno proizvedenog meda u Hrvatskoj.

– Nakon bagrema i amorfe, pčelari će košnice seliti na lipu, slijedi zatim suncokret pa jesenske livade. Ako nas priroda ne iznenadi, ako ne bude vremenskih ekstrema, po prinosima bi ovo mogla biti solidna godina – kaže Ž. Vrbos. Pčelari na prošlu godinu gledaju sa zadovoljstvom jer su uspjeli važnost meda dići na višu razinu u Hrvatskoj, pričom o gospodarstvu, zdravlju, ali i edukaciji. Uz registriran i zaštićen Slavonski med, ovaj prirodni proizvod dobio je na važnosti i putem programa Školskog mednog dana, a uskoro će se naći i u Shemi školskog voća. Primjer je to izvrsne suradnje s Ministarstvom poljoprivrede, a koje je u posljednjih godinu dana za pčelare napravilo puno, ocjenjuje Ž. Vrbos.

– Prvi certifikati za Slavonski med stigli su u ožujku ove godine. Kontrole i uvjeti za dobivanje certifikata su strogi, ima dosta zainteresiranih pčelara pa vjerujemo da ćemo cijeli proces proširiti i na više medova proizvedenih i ove godine – kaže Ž. Vrbos, jedan od ukupno troje pčelara koji su zasad dobili važan certifikat. Uz njega, Slavonski med proizvodi i pčelar iz Valpova te obitelj pčelara iz Voćina. Vrijedni pčelari, uz borbu protiv meda iz uvoza, spremni su i promijeniti način na koji građani u Hrvatskoj razmišljaju o medu, ponajviše zbog njegovog utjecaja na zdravlje.

– Želja nam je da se u Školsku shemu voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda uvede i med kao zdrava namirnica te da uključi sve učenike svih nižih razreda osnovnih škola. Ujedno, želimo da naš domaći i kvalitetan med u skoroj budućnosti pronađe svoje mjesto i u vrtićima, školama, studentskim domovima i domovima za starije, odnosno u svim važnim odgojnim ili socijalnim ustanovama u zemlji – kaže Ž. Vrbos o važnom cilju Hrvatskog pčelarskog saveza kojim se želi popularizirati domaću proizvodnju meda, ali i upoznati korisnike s blagodatima meda na zdravlje.

APEL PČELARA POLJOPRIVREDNICIMA

Ne tretirajte biljke dok su pčele na njima! Izumiranje pčela na cijelom planetu već je godinama ozbiljno pitanje o kojem promišljanju i znanstvenici i poljoprivrednici. Jedan od uzroka izumiranja je i prevelika količina kemijskih sredstava korištena u proizvodnji hrane. Da je stanje u Hrvatskoj također zabrinjavajuće, upozorava prvi čovjek u hrvatskom pčelarstvu. Apelira na stručne službe da provedu edukaciju samih proizvođača o najboljem vremenu prskanja biljke.

– Zašto se voćke moraju prskati u cvijetu, u pola dana, kada su na tim voćkama pčele? Struka bi trebala sve proizvođače upozoriti i zbog toga nastaju ogromne štete. Kad pčela opraši biljku, primjerice, šljivu, tada je toj voćki povećana rodnost za 90 posto. Ako se tretira u vrijeme dok je pčela na njoj, neće doći do oprašivanja, a pčela može stradati. Hajdemo predložiti da se voćka tretira u 19 sati ili kad već struka kaže da je najbolje vrijeme za taj posao – apelira Ž. Vrbos koji kaže kako će se takvim, racionalnijim, prirodnijim i najučinkovitijim promjenama smanjiti štete, a povećati proizvodnja. Pčelarima je ovih dana problem i tretiranje uljane repice, a koja im je prva jača paša u godini.

– Nepojmljivo je da ne možemo doći na početak cvatnje jer se nakon 25-30 posto cvatnje repica tretira insekticidima protiv sjajnika. Struka kaže da se tretirati mora prije same cvatnje, u fazi pupova, no ne znam zašto to neki rade sada jer nema puno efekta, a prave veliku štetu pčelama – objašnjava Ž. Vrbos. Hrvatska je ipak u odnosu na prošle godine napravila značajan korak, kaže ovaj iskusni pčelar i predsjednik Saveza.
Napokon smo uspjeli zabraniti upotrebu neonikotinoida u zaštitnim sredstvima u Hrvatskoj, za razliku od drugih zemalja, to je mali, ali značajan pomak – smatra naš sugovornik. (www.icv.hr, mlo)