Bez obzira na to što se o njoj ne govori koliko o mjeri za zapošljavanje mladih, potpora za samozapošljavanje postaje uvjerljivo najpopularnija i najbolja mjera za smanjenje nezaposlenosti koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Prema podacima za prvih šest mjeseci 2018. godine broj korisnika potpore za samozapošljavanje povećao se u cijeloj državi za čak 121.4% u odnosu na prvih šest mjeseci 2017. godine. Nemalu ulogu u njenoj popularnosti sigurno je imala i odluka države da poveća iznos potpore na do maksimalnih 55.000 kuna, čemu se pridružio nemali broj županija koje na ovaj ili onaj način također potiču samozapošljavanje.
U razdoblju od 1. siječnja do kraja lipnja 2017. godine u potporu za samozapošljavanje bilo uključilo se 1.255 korisnika dok ih je u istom razdoblju, prvih šest mjeseci 2018. bilo čak 2779. Prema podacima koje su nam poslali iz HZZ-a, najveće povećanje korisnika, od preko 230% vidljivo je u Sisačko-moslavačkoj županiji, a slijede Međimurska županija s povećanjem broja korisnika od 191%, Virovitičko-podravska županija sa 164% više korisnika potpore za samozapošljavanje, Koprivničko-križevačka županija s povećanjem korisnika od 163%, te Zagrebačka s povećanjem od 156 posto.
Valja dodati da su apsolutno sve županije zabilježile porast broja samozaposlenih putem ove mjere, a njih čak 15, plus grad Zagreb, bilježi povećanje broja korisnika od 100 i više posto.
Po apsolutnim brojkama, najviše se građana samozaposlilo u Osječko-baranjskoj županiji, njih čak 320, što je skok od 101 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2017. godine kada ih je mjeru iskoristilo 159. Druga je Zagrebačka županija, s 205 samozaposlenih (skok s 3. mjesta i svega 80 samozaposlenih u 2017.), na trećem je mjestu Splitsko-dalmatinska županija sa 182 građana koji su iskoristili tu mjeru u prvoj polovini ove godine (u istom razdoblju 2017. to ih je učinilo 79), četvrta je Sisačko-moslavačka županija (145 građana iskoristilo je mjeru, za razliku od 44 prošle godine), a peta Istarska sa 139 samozaposlenih uz pomoć ove mjere (prošle godine bilo ih je 78).
Ono što ovu mjeru čini najuspješnijom nije, međutim, samo činjenica da se broj njezinih korisnika povećava već i što gotovo 80 posto korisnika uspješno okonča prvu godinu poslovanja i nastavi s radom. HZZ naime navodi da prema vanjskoj evaluaciji mjera aktivne politike tržišta rada za razdoblje od 2010. do 2013. godine u 79% slučajeva poslovni subjekt je još uvijek aktivan, odnosno nastavlja s radom i 12 mjeseci nakon otvaranja. Zanimljivo je napomenuti i da su 41,4% korisnika samozaposlenih putem ove mjere žene.
Samozapošljavanje su kao dobru mjeru prepoznale i lokalne vlasti, pa su se uključile i županije. Sisačko-moslavačka županija, u kojoj je zabilježeno najveće povećanje, tako je za pomoć novim poduzetnicima u ovoj godini osigurala gotovo 11 milijuna kuna. S 214 tisuća kuna potpomogla je 23 tradicijska i umjetnička obrta, s gotovo 200 tisuća kuna pomogla je 16 obrta koji se bave proizvodnom djelatnošću bespovratnim potporama za sufinanciranje nabavke opreme za rad ili uređenje proizvodnog poslovnog prostora. 80 tisuća kuna otišlo je dvjema tvrtkama za poticanje razvoja i komercijalizacije inovacija, a između ostaloga je u tijeku i natječaj za subvencionirane poduzetničke kredite, s kamatom od 0,25 posto, za što je osigurano 6,86 milijuna kuna.
Splitsko-dalmatinska županija, primjerice, provodi program „Početnici u poduzetništvu“ koji se izravno naslanja na mjere HZZ-a. Potpore koje mogu ići i do 50.000 kuna se odobravaju za nabavu alata, strojeva, postrojenja i opreme, mjernih i kontrolnih uređaja i instrumenata, računalnih programa; nabavu vozila za gospodarske svrhe; ulaganja u razvoj novih proizvoda ili usluga; ulaganja u poboljšanja i prilagodbu poslovnog prostora; poduzetničku izobrazbu i stručno osposobljavanje; pa čak i čuvanje djece poduzetnicama početnicama do 1. godine poslovanja u 75%-tnom iznosu cijene vrtića, troškova odgajateljice i cijene produženog boravka u školi, a najviše do 10.000,00 kuna.
Osim navedenog, Splitsko-dalmatinska županija pomaže poduzetnicima početnicima i indirektno tako da sufinancira djelovanje poduzetničkih centara i inkubatora, čija je osnovna zadaća pružanje pomoći poduzetnicima prilikom osnivanja tvrtki, pružanje informacija, usluga korištenja prostora inkubatora i slično, kazali su nam iz Županije.
foto: K. ToplakVirovitičko-podravska županija, kako nam je odgovoreno iz ureda tamošnjeg župana Igora Androvića, kontinuirano nadopunjuje mjere za samozapošljavanje kroz subvencioniranje prostora u Poduzetničkom inkubatoru u Virovitici.
– Trenutno imamo poduzetnički inkubator samo u Virovitici, no u idućih godinu dana izgradit ćemo tri nova Poduzetnička inkubatora, u Pitomači, Slatini i Orahovici. Radi se o 47 kompletno uređenih poslovnih prostora koji će biti na raspolaganju novim poduzetnicima i to – potpuno besplatno – kazao nam je župan Andrović.
Županija radi i na edukaciji i informiranju zainteresiranih osoba za samozapošljavanje. Edukacije se održavaju u Virovitici i Slatini jednom mjesečno, te u Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici, strukovnim, tehničkim i obrtničkim školama, jednom u semestru.
– Od 2018. godine uvedeno je i stipendiranje za srednjoškolska obrtnička i deficitarna zanimanja, a županijska Razvojna agencija VIDRA svim je poduzetnicima na raspolaganju za pisanje poslovnih planova i projekata za bespovratna sredstva ili povoljne kreditne linije i jedna je od najuspješnijih u Hrvatskoj – istaknuo je župan Andrović.
Poticaje za samozapošljavanje je najavila i Međimurska županija, putem programa “Empowering for Growth 3”, a malo gospodarstvo potiče i Šibensko-kninska županija putem sufinanciranja kamatne stope, sufinanciranja marketinških aktivnosti, troškova nabave dugotrajne imovine, ali i kroz ulaganja u podržavajuću obrazovnu, prometnu i poduzetničku infrastrukturu.
Ličko-senjska županija putem svoje razvojne agencije planira plasirati gotovo dva milijuna kuna za zapošljavanje 50 nezaposlenih pripadnika ranjivih skupina dodjelom 20 potpora male vrijednosti u pojedinačnom iznosu od 50.000 kn, pružanjem savjetodavne podrške te organiziranjem 15 edukacija o poduzetništvu. Karlovačka županija subvencionira kamatne stope za kapitalna ulaganja za razvojne projekte koje poduzetnici ne bi mogli sami financirati uz tržišne kamatne stope.
foto: K. ToplakI Koprivničko-križevačka županija uvodi program za samozapošljavanje – tijekom 2019. godine planira dodijeliti 13 potpora za samozapošljavanje u iznosu od po 30.000 kn. Osim toga subvencionira i polaganje stručnih ispita i edukacija za obrtnike te ima niz drugih aktivnosti za nezaposlene. Primorsko-goranska županija pak daje bespovratne potpore i subvencionira kamate na poduzetničke kredite, osobito na ruralnim područjima županije, te razvija poduzetničku infrastrukturu.
Vlastite poticaje daje i grad Zagreb, putem svog ureda za poduzetnike, Plavog ureda. Plavi ured preuzima korisnike HZZ-a i samostalno daje poticaje, no za sve buduće i one tek samozaposlene organizira besplatne radionice i savjetovanja. Kako navode u Plavom uredu, korisnicima najveće probleme stvaraju nedostatak informacija, kompliciran administrativni aparat te nedostatak financijskih sredstava na početku poslovanja, što ova mjera barem donekle rješava. Najčešće se otvaraju paušalni obrti i j.d.o.o. poduzeća, a Plavi ured Grada Zagreba pohvalio se da od oko 600 poduzetnika koji su korisnici gradske potpore za samozapošljavanje koje prate, njih 96 posto i dalje radi. Inače, na području grada Zagreba HZZ bilježi i ukupno najveće povećanje broja korisnika, s 238 u prvoj polovini 2017. godine na 614 u prvoj polovini ove godine.
Napomenimo još da je potpora za samozapošljavanje namijenjena svim osobama koje se nalaze u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a bez obzira na dob, radni staž, zanimanje ili područje na kojem žive te na to koliko su dugo prijavljene u evidenciju. Svaka osoba koja želi ostvariti ovu potporu mora proći aktivnosti savjetovanja sa savjetnikom za samozapošljavanje u nadležnom Područnom uredu Zavoda te predati zahtjev i poslovni plan s jasno definiranim troškovima koji bi se financirali iz potpore. Originalan tekst možete vidjeti ovdje. (zupan.hr)
