Jeste li znali da vrlo jednostavno sami možete izraditi kremu za sunčanje od prirodnih sastojaka? Glavni sastojak domaćih krema za sunčanje su prirodna ulja koja imaju visok zaštitni faktor. Među najpoznatijima su ulja marelice, sjemenki mrkve, maline, avokada, lješnjaka i makadamije, jojobino, maslinovo, kokosovo i bademovo ulje te karite maslac.
Napomena: Ne koristite citrusna ulja jer ona privlače sunčeve zrake.
Dobrobiti pčelinjeg voska i cinkovog oksida
Kreme za sunčanje domaće radinosti sadrže pčelinji vosak koji im daje gustoću, a usto ima velika vodootporna svojstva. To znači da ćete kremu morati često nanositi, osobito ako se puno znojite ili plivate.
Ako tijekom izrade primijetite da je krema rijetka, dodajte još malo pčelinjeg voska.
Čest sastojak prirodnih homemade krema za sunčanje je i cinkov oksid – mineral dobiven od cinka koji pruža zaštitu i od UVA i od UVB zraka.
Obično se dodaje od 5 do 20 posto cinkovog oksida, pri čemu 20 posto pruža najveću zaštitu od sunca. Imajte na umu da ne koristite cinkov oksid u nanočesticama poput onog koji se nalazi u kupovnim kremama za sunčanje, a koji dokazano prodire u stanice pri čemu ometa i oštećuje vašu DNK. Nabavite ga u nekom krupnijem obliku. I pazite da tijekom dodavanja u kremu ne udišete njegov prah.
Recepti za prirodne kreme iz kućne radinosti
Ove kreme za sunčanje čuvajte u hladnjaku.
Krema za sunčanje s kokosovim uljem (SPF 30)
⅛ šalice pčelinjeg voska
¼ šalice karite maslaca
¼ šalice kokosovog ulja
2 jušne žlice cinkovog oksida u prahu
U srednji lonac ulijte vodu i zakuhajte. Stavite drugu posudu na lonac pa na pari otopite pčelinji vosak, maslac i ulje.
Maknite s vatre pa dodajte cinkov oksid. Izmiksajte smjesu u blenderu ili običnim mikserom kako bi se cinkov oksid lijepo stopio. Kada dobijete glatku smjesu, prelijte u staklenku ili neku posudu.
Po želji, u kremu dodajte i malo ulja čileanskog lješnjaka, koji prirodno ima visoki faktor zaštite od UV zračenja, brzo se upija u kožu te pogoduje svim tipovima kože.
Krema za sunčanje s uljem marelice (SPF 20)
90 g kokosovog ulja
65 g ulja marelice, badema ili jojobe
28 g pčelinjeg voska
27 g karite maslaca
40 g cinkovog oksida
½ čajne žlice uljnog vitamina E
U staklenu zdjelu stavite sve sastojke osim cinkovog oksida.
Zdjelu stavite iznad lonca sa zagrijanom vodom. Na laganoj vatri otopite sastojke u zdjeli lagano ih miješajući pjenjačom. Kad se otope, maknite s vatre.
Na kraju dodajte i cinkov oksid pazeći da ga pritom ne udišete. Miješajte dok ne dobijete jednoličnu, glatku smjesu.
Ostavite da odstoji, a zatim prelijte u staklenku ili neku drugu posudu. Iako je ova krema malo gušća, dobro se razmazuje.
Ako je sunce jako, trebali biste je što češće nanositi, otprilike svakih sat vremena, osobito nakon većeg znojenja ili kupanja. Kada je nanesete, koža će vam u početku biti bijela, ali nakon što je dobro utrljate, bjelina će nestati.
Zašto treba izbjegavati industrijske kreme za sunčanje
Jeste li znali da je melanom najučestaliji u zemljama u kojima se najviše koriste industrijske kreme za sunčanje?
Kupovne kreme ponekad onemogućavaju sintezu sunčevog D-vitamina u organizmu. Manjak vitamina D dovodi se u vezu s raznim oblicima raka, poput raka dojke.
Kupovne kreme za sunčanje štite kožu od UVB, no ne i od UVA zračenja. One također sadrže brojne opasne sastojke koji remete rad endokrinog sustava i mozga, potiču alergijske reakcije te povećavaju rizik od raka.
Među osobito štetnim sastojcima u kupovnim kremama su oksibenzon koji dovodi do disbalansa hormona u tijelu, a sadrži ga oko 65 posto kupovnih krema te retinol-palmitat služi kao stabilizator, no zapravo je štetan za kožu.
