Građani Virovitice i okolice mogu se pohvaliti svojom “zelenom praksom” – recikliraju najbolje u Hrvatskoj! Točnije, svaki stanovnik Virovitice i 4 okolne općine sakupi čak 55,4 kilograma papira i 13,3 kilograma plastike godišnje u svom kućanstvu. Govore to podatci gradskog komunalnog poduzeća Flora d.o.o. za 2016. godinu, koji otkrivaju da su na području Virovitice i okolice savjesni građani prikupili ukupno 2050 tona papira i 492 tone plastične ambalaže koja će poslužiti novoj svrsi i sačuvati okoliš.
BOLJI SMO OD ZAGREBA I ČAKOVCA
Za usporedbu, podružnica zagrebačke Čistoće, koja djeluje unutar velikog Zagrebačkog Holdinga lani je iz kućanstava i s javnih površina sakupila 1.512 tona papira. U izvješću za prošlu godinu na službenim stranicama stoji i podatak da su prikupili oko 971 tonu plastične ambalaže. S dobrom ekološkom praksom može se pohvaliti Čakovec, grad koji je u mnogočemu primjer ostalim hrvatskim sredinama, i u kojem je lani tvrtka Čakom d.o.o., prema službenim podatcima na internetskim stranicama firme, sakupila 760 tona papira i oko 731 tonu plastike. Virovitica sa svoje četiri općine ima daleko bolji rezultat, pokazuju prošlogodišnji podatci Flore d.o.o.
– Ovi rezultati rezultat su upornosti, edukacije i ulaganja u vozni park, strojeve i sam sustav vezan uz zbrinjavanje korisnog otpada na našem području – kaže Inga Vampovac Rebić, Florina rukovoditeljica Službe odvoza korisnog otpada.
PAPIRU NOVA SVRHA, A PLASTIKA U IZVOZ
Flora je u posljednjih 5 godina uložila oko 17,3 milijuna kuna u specijalizirana vozila, kontejnere za korisni i komunalni otpad i opremu za održavanje zelenih površina. Građani u svoje domove dobivaju plave i žute vreće u koje mogu odložiti onaj otpad koji će pronaći novu namjenu. Praksa je to koja se udomaćila, pa je s njom danas i više nego prepolovljena količina komunalnog otpada koja se odlaže na gradskom odlagalištu. Gotovo sav papir pronaći će novu svrhu u reciklaži u Hrvatskoj i poslužit će kao sirovina za novu građu, poput tiskovina, letaka, knjiga. No plastika je i dalje ozbiljan problem.
-Vrlo malu količinu sakupljene i sortirane polimerne ambalaže tvrtka Flora predaje na reciklažu hrvatskim firmama, budući da nema dovoljno tvrtki koje se bave oporabom – kaže Inga Vampovac Rebić dodajući kako se dobar dio izvozi, a ona polimerna ambalaža koja nema svoje tržište, izvozi se na spaljivanje, što predstavlja trošak.
Uz papir i plastiku, Flora među rijetkima u Hrvatskoj sakuplja desetak drugih vrsta otpada – od otpadnih guma, baterija, stiropor, lampione s groblja, rabljena ulja, staklo, životinjski otpad, limenke, ambalažu poljoprivrednih zaštitnih sredstava…Izvrsne rezultate postižu i kao koncesionar električnog i elektroničkog otpada, koji prikupljaju po cijeloj Hrvatskoj, u suradnji sa 16 podsakupljača i 70 komunalnih poduzeća. Brigu o ekologiji prenose na mlađe generacije, u suradnji s vrtićima i školama, udrugama i institucijama. Njihov trud i angažman oko sakupljanja papira i plastike uvijek nagrađuju, kažu.
Željka Šolc: Svaki komad papira i plastike prođe kroz moje ruke
Otpad koji građani odvoje u plave i žute vreće “živi” je otpad, poručuju u Flori, gdje ga, nakon sakupljanja, djelatnici sortiraju i pripremaju za reciklažu.
– Svaki komad papira i plastike završi u mojim rukama – govori Željka Šolc, radnica na odvajanju korisnog otpada.
Više od 10 godina vrijedna Željka i njene kolege svaku plavu i žutu vreću otvore i njen sadržaj prebace na radni stol. Sortiraju ga na šest raznih frakcija prije negoli odlazi na prešu i kasnije u tvrtke koje će ga reciklirati. Iako je jasno naznačeno što ulazi u papirni otpad (novine, katalozi, bilježnice, kutije, tetrapak, uredska i kartonska ambalaža) i plastiku (plastične boce, ambalaža od deterdženata, tube, posude prehrambenih i kozmetičkih proizvoda, sve vrste PVC-folija i sl.), Željka je živi primjer da se tog pravila mnogi ne drže.
– Nažalost, u tim se vrećama svašta odlaže. Pronalazimo i prljave pelene za djecu i odrasle, lešine životinja, igle, ustajalu i smrdljivu odjeću, travu, ostatke hrane – priča Željka, vrijedno radeći za sortirnim stolom.
Ima rukavice, ali nerijetko one nisu dovoljna zaštita za sve neželjeno što pronađe u vrećama pa moli sugrađane da imaju razumijevanja i ambalažu koju će odložiti pripreme za sortiranje. – Dovoljno je samo malo isprati boce i čaše od jogurta i ne stavljati u vreću ono što ne ide u papirni i plastični otpad i već će nam posao biti puno lakši – iskreno dodaje i zahvaljuje sugrađanima na razumijevanju. (www.icv.hr; mlo)
