MJERE ZA OGRANIČENJE ŠTETNOG UTJECAJA OD NAJAVLJENOG MRAZA ZA NASADE VOĆA I POVRĆA
Budući da meteorolozi najavljuju za naredne dane mogućnost za pojavu ranojutarnjeg mraza na našem području, po svemu sudeći za petak i subotu, ing. poljoprivrede Davor Špoljarić našim voćarima, vinogradarima i povrtlarima kao i svim građanima koji na svojim okućnicama ili drugim površinama uzgajaju voće i povrće želi skrenuti pozornost na nužnost poduzimanja dostupnih mjera zaštite od izmrzavanja.
Naime uz mogućnost korištenja nazovimo sustavnijih mjera zaštite u komercijalnoj proizvodnji voća kao što su orošavanje i zagrijavanje nasada prohodima posebnim vučenim uređajima tzv. Frostbusterima Špoljarić ovom prilikom sugerira na dostupniju mjeru, a to je zadimljavanje VOĆNJAKA I VINOGRADA. Naravno za to nam je potrebna znatna količina drvenog materijala odnosno granja i raznog otpadnog drveta koju treba pravovremeno pripremiti, dobro rasporediti i napose ograničiti svaku mogućnost za izazivanje požara odnosno bilo kakve štete.
Što se, pak, tiče moguće štete od mraza na povrću jasno je da će profesionalni povrtlari svoje plastenike ili nasade na otvorenom dodatno zaštititi prekrivanjem najlonskim folijama i lutrasil folijama kao i drugim materijalima, plastenike dobro zatvoriti te ako procijene nužnim i pristupiti zagrijavanju. Naravno te mjere je za preporučiti i svima koji povrće uzgajaju na okućnicama ili drugim površinama za vlastite potrebe. Naime kao što je opće poznato mnoge povrtne kulture, primjerice rajčica i paprika za razliku od kupusnjaća, nisu u stanju podnijeti temperature oko i ispod ništice i stoga u ovom dijelu godine zahtijevaju uzgoj u plastenicima ili lijehama a za zaštitu može poslužiti i prekrivanje s nekoliko slojeva lutrasila, poznatog kao agro tkanina te zaštita slamom, sijenom i drugim materijalima.
Dakle onima koji uzgajaju povrće u manjim količinama i nemaju plastenike pa ni lijehe svakako bismo preporučili pravovremeno prekrivanje sadnica lutrasil folijom odnosno tzv. agroplatnom i to radi sigurnosti dvostrukim slojem. No odmah treba reći da u slučaju znatnog pada temperature i to ne mora značiti da ćemo sačuvati svoje biljke. Također je preporučljiva i već spomenuta zaštita slamom, sijenom i drugim materijalima.
Što se tiče zaštite voćnjaka il vinograda zadimljavanjem tu se smatra ključnim moment početka potpaljivanja gorivog materijala i potom samo trajanje tog postupka. Jedan od mogućih orijentacijskih pokazatelja svakako nam je sustavno praćenje temperature zraka te ako u noći, koja po prognozi prethodi pojavi mraza, temperatura između 23 i 24 sata bude niža od +3 Celzijusovih stupnjeva i ako bude vedro vrlo je izvjesno da će se jutarnja temperatura spustiti ispod ništice a ako u tom vremenskom razdoblju temperatura bude oko 1 stupanj tada je za očekivati i jači mraz . U tom slučaju, dakle, sa zadimljavanjem trebamo početi čim se temperatura približi nuli i održavati ga do god temperatura ne poraste iznad nule, najčešće do izlaska sunca pa i sat duže. Uz sve spomenuto svakako bismo naglasili da je pojava ranojutarnjeg mraza moguća i u petak i u subotu te se voćari i vinogradari dakle trebaju pripremiti za dvije nazovimo uzastopne obrane.
Odmah nakon mraza nasad, kod kojeg nije došlo do potpunog odumiranja biljnih organa odnosno ako izboji, cvjetovi ili mladi plodići nisu potpuno promrzli a što se očituje s posmeđenjem i uvenućem te ako postoji značajniji postotak plodića koji kada se razrežu imaju jednoličnu zelenu boju, valja tretirati nekim od biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina, kao što su Drin, Polyamin, Plant antifrost protector isl., koji imaju sposobnost utjecaja na regeneraciju staničja.
I na kraju ističe da se plodići većine voćnih vrsta nalaze u vrlo osjetljivoj fazi razvoja glede pozebe.
(www.icv.hr, Davor Špoljarić, Foto: Ilustracija)
