Obilježava se Međunarodni dan žena
Međunarodna Konferencija žena u Kopenhagenu je na današnji dan 1910. godine proglasila 8. ožujka danom žena radnica koji je postao Međunarodni dan žena. Tog dana slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. godine u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike, ali prosvjedi žena zaposlenih u industriji odjeće i tekstila bili su zabilježeni već 8. ožujka 1857. godine u New Yorku te su se prosvjedi za prava žena od tada svake godine održavali upravo na današnji dan.

Ponovno otvoren Sueski kanal
Egipat je 1957. godine ponovno otvorio Sueski kanal koji je zatvoren uslijed Sueske krize. Predmet krize u odnosima između Egipta s jedne i saveza između Britanije, Francuske i Izraela s druge strane, bila je kontrola nad strateški važnim kanalom. Uprkos vojnih uspjeha, rezultat je bio blamaža i slabljenje europskih sila, jačanje egipatskog položaja na Bliskom istoku i porast utjecaja SSSR-a u tom području.

Po prvi put javnosti predstavljen Compact Disc

Kompanija Philips na današnji dan 1979. godine javnosti je po prvi put predstavila Compact Disc. Tri godine ranije Sony je također pokazao tehnologiju tada nazvanu ‘optical digital audio disc’, a kasnije se udružio s Philipsom što je rezultiralo izdavanjem tzv. Red Booka, standarda compact disc tehnologije koja je u svom finalnom odnosno komercijalnom obliku izašla na tržište 1982.

Osnovana Newyorška burza
Na današnji dan 1817. godine službeno je osnovana danas najveća svjetska burza – ona u New Yorku. Korijeni te ustanove sežu još u davnu 1792. godinu, kad su se 24 burzovna brokera sastala pod jednim drvetom platane u Wall Streetu i potpisala sporazum kojim su dogovorili način suradnje. Prva adresa burze bila je Wall Street 40. Danas se burza nalazi na broju 11 u istoj ulici. Zanimljivo je da se ta ulica, Wall Street, naziva vjerojatno prema gradskom zidu uz koji je bila sagrađena. Naime nekada je New York bio tako malen da je na Wall Streetu već bio završetak grada. Danas je američka burza najveća na svijetu prema ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji svih kompanija. Ukupna vrijednost im iznosi preko 13 tisuća milijardi dolara.

Rođen Mato Lovrak
1899. godine rođen Mato Lovrak, hrvatski književnik. Završio je učiteljsku školu i službovao u mnogim mjestima. Pisao je i pripovijetke, ali je osobitu popularnost stekao romanima tematski vezanim uz djetinjstvo. Gradi zanimljivu fabulu s elementima pustolovnog, ali i s didaktičkim naglascima. Izuzetno plodan, autor tridesetak knjiga, Lovrak je nekoliko desetljeća zabavljao i odgajao mlade čitatelje izrazom koji svjedoči o vremenu, a odlikuje se maštovitošću i humorom. Djela su mu prevedena na mnoge jezike. Neka od njih su: “Družba Pere Kvržice”, “Vlak u snijegu”, “Neprijatelj br.1”, “Zeleni otok”, “Anka Brazilijanka” i druga.

Preminuo Ferdinand von Zeppelin
Na današnji dan 1917. godine preminuo je Ferdinand von Zeppelin, graditelj zračnih brodova. Bio je bogati njemački aristokrat s titulom grofa, sin ministra njemačke države Württemberg. Po zanimanju bio je vojnik i dostigao je čin generala. Zanimljivo je da je bio vojni promatrač u američkom Ratu za nezavisnost, gdje je prvi put letio balonom. Od tada ga je počelo zanimati kako napraviti balon kojim bi se moglo upravljati. S vremenom je došao na ideju da se napravi zračni brod s metalnim kućištem i pogonskim strojem. Za nas Hrvate zanimljivo je da je na istu ideju možda i prije Zeppelina došao jedan Zagrepčanin, David Schwarz. Postoje teorije da je grof Zeppelin upravo od Schwarza preuzeo ideju za upravljivi zračni brod. Naime, Schwarz je prvi čovjek u svijetu koji je napravio upravljivu letjelicu lakšu od zraka, i to od u to vrijeme još rijetkog i skupog materijala – aluminija. Schwarz je bio i prvi koji je primijenio novu leguru – duraluminij, koji je u to doba bio poznat i pod nazivom Schwarzov aluminij. U svakom slučaju, Schwarz je svoju ideju patentirao prije Zeppelina, a ovaj je od Schwarzove udovice otkupio patent, za 15,000 maraka. Zeppelin je ideju razvio do kraja i osnovao tvornicu za proizvodnju zračnih brodova. Bio je tako uspješan da se ti strojevi danas i nazivaju po njemu – cepelini.

(www.icv.hr; foto: politika.com)