Objavljena knjiga Ernesta Hemigwaya “Starac i more”
Romanopisac i pisac kratkih priča Ernest Hemingway jedan je najznačajnijih američkih književnika svih vremena. Poznat je i po svojim putovanjima i izvještajima s mnogih svjetskih bojišnica, od španjolskog građanskog rata do kineske fronte u Drugom svjetskom ratu. Hemingway je pisao prema vlastitim iskustvima koja je imao kao ribar, lovac i zaljubljenik u borbe bikova. Roman ‘A sunce izlazi’ donio mu je međunarodnu reputaciju. Uspješni su bili i ‘Zbogom oružje’ i ‘Kome zvono zvoni’ a na današnji dan 1952. objavio je djelo ‘Starac i more’ za koje je 1953. godine dobio Pulitzerovu nagradu, a 1954. godine i Nobelovu nagradu. Oko 3.000 njegovih rukopisa ostalo je neobjavljeno.

Nizozemci predali budući New York Britancima
Nakon otkrića Manhattana 1609. godine, Nizozemci su ubrzo izgradili trgovačku postaju na rubu otoka, otprilike na mjestu gdje se kasnije nalazio Svjetski trgovački centar (WTC). Ubrzo je nastalo naselje pod imenom Novi Amsterdam (Nieuw-Amsterdam). Jedna od doseljenih nizozemskih obitelji bili su i Roosevelti (ta će obitelj mnogo kasnije dati dva američka predsjednika), koji su imali posjed na mjestu današnjeg Empire State Buildinga. Nizozemci su sagradili gradić čiji se ostatci mogu i danas prepoznati u nekim elementima, npr. ulica uz gradski zid nazvana je kasnije Wall Street, a široki glavni put prema gradskim vratima Broadway. Nizozemskog porijekla su i nazivi Brooklyn (Breukelen) i Harlem (Haarlem). Godine 1664. došla su pred Novi Amsterdam četiri britanska broda i zatražila da im se grad preda. Glavni upravitelj Nove Nizozemske Petrus Stuyvesant predao je grad uz uvjet da građanima ostanu građanske i vjerske slobode. Britanci su grad preimenovali u New York u čast kraljevog brata – vojvode od Yorka.

Razoren Jeruzalem
Za vrijeme vladanja rimskog cara Vespazijana, njegov sin i budući nasljednik na carskom prijestolju Tit Flavije bio je zapovjednik rimske vojske u Judeji. Cilj mu je bio ugušiti židovski ustanak, pa je započeo opsadu Jeruzalema s četiri legije, od kojih je jedna bila stacionirana na Maslinskoj gori. Tit Flavije nastojao je oslabiti zalihe hrane branitelja tako što je propuštao židovske hodočasnike u Jeruzalem, no nije im dozvoljavao izlazak. Nakon mnogih neuspjelih pokušaja da prodru u grad, rimski su vojnici konačno uspjeli potajice prodrijeti u tvrđavu Antonija, odakle su mogli napasti područje jeruzalemskog Hrama. Tijekom borbi Hram je zapaljen. Taj nesretni događaj Židovi i danas obilježavaju danom žalosti. Na kraju je rimska vojska osvojila cijeli grad, a veliki broj ljudi je pobijen i stavljen u ropstvo. Manjina je uspjela pobjeći i skloniti se u tvrđavu Masada, koju će Rimljani kasnije također opsjedati.

Započela opsada Lenjingrada
Na današnji dan 1941. godine započela je opsada Lenjingrada koja će trajati gotovo 900 dana i uzeti preko milijun i pol ljudskih života. Nakon što su prekinute linije opskrbe grada u kojem se nalazilo preko dva milijuna stanovnika, izračunato je da je već petog dana opsade ostalo zaliha brašna za samo 25 dana, a mesa za samo 22 dana. Trebalo je pronaći alternativne izvore hrane, pa se počelo prerađivati sve, od konja i mačaka do tapeta sa zidova. Otkazala je gradska kanalizacija, no s dolaskom zime smrznuli su se izljevi, što je ublažilo posljedice. Od gladi i nedostatka osnovnih potrepština umiralo je po nekoliko tisuća ljudi dnevno. Samo za Božić 1941. umrlo je 4000 ljudi. Da bi se ponovno uspostavila opskrba, po zimi su korištene ceste preko zaleđenog jezera Ladoga. Led je trebao biti 20 cm debljine da bi se sa sigurnošću mogli po njemu voziti kamioni s namirnicama. Poduzet je i pothvat gradnje željeznice preko leda. Opsada je prekinuta tek u siječnju 1944. godine, nakon što je uzrokovala najviše civilnih žrtava u svjetskoj povijesti.

Preminuo Richard Strauss
1949. godine Richard Strauss, njemački skladatelj. Djelovao je kao dirigent dvorskih opernih kazališta u Münchenu, Weimaru i Berlinu, te direktor Bečke državne opere. Stilski se nadovezuje na kasnoromantički smjer Liszta i Wagnera i ulazi u razvoj glazbene moderne početkom 20. stoljeća. U početku je u središtu njegova zanimanja programna simfonijska pjesma (“Don Juan”, “Smrt i preobraženje”, “Tako je govorio Zaratustra”, “Vesele ludorije Tilla Eulenspiegel”), a poslije 1900. skladao je više opera (“Saloma”, “Elektra”, “Kavalir s ružom”, “Arijadna na Naksosu”). Skladao je i balete, simfonije, komorna i vokalna djela. Napomena: Richard Strauss nije bio u rodu s slavnom “Strauss dinastijom” iz Beča.

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija)