Ekskomuniciran Henry VIII.
Čovjek opjevan u mnogim djelima kao tiranin i hladnokrvni ubojica, engleski kralj Henry VIII. stvarao je neprijatelje na svakom koraku. Na današnji dan svađa koju je godinama vodio s papom Pavlom II. završila je očekivano, ekskomunikacijom britanskog suverena, koji se nije pretjerano uzbudio zbog toga, nego je osnovao Anglikansku crkvu i odvojio se zauvijek od Svete Stolice.

Edison patentirao kino projektor
Još jedan u nizu izuma koji su promijenili svijet patentirao je jedan od najplodnijih pronalazača svih vremena, Thomas Alva Edison, kojem je na današnji dan odobrena zaštita za spravu nazvanu Kinetoscope. Radi se o preteči filmskog projektora kojim se moglo gledati pokretne slike, ali je samo jedna osoba mogla gledati u kutiju. Četiri godine kasnije Edison je patentirao i filmsku kameru, a naknadno i pravi projektor, čime je zaokružio svoj doprinos filmskoj industriji.

Osnovana Komunistička radnička partija Amerike
Nakon komunističke revolucije u Rusiji, salonski su laburisti širom svijeta pomislili da su dobili odgovor na svoja pitanja kakvu stranku bi trebalo osnovati kako bi se privuklo radništvo. Tako je i na današnji dan 1919. osnovana Komunistička radnička partija Amerike u Chicagu, s prilično ambicioznim planovima. No, kako su za tridesetak godina SAD ušle u hladni rat sa Sovjetskim Savezom, partija je zabranjena, a njeni članovi proganjani.

Dave Scott prvi je čovjek koji je provozao lunarno vozilo površinom Mjeseca
Ljudi su vozili automobile i slične sprave po stvarno svakakvim terenima, od podmorja do vrhova planina, no Dave Scott je prvi provozao lunarno vozilo površinom Mjeseca, što kapetana misije Apollo 15 i sedmog čovjeka koji je hodao po Zemljinom prirodnom satelitu čini uistinu jedinstvenim vozačem.

Poginula princeza Diana
1997. godine u automobilskoj nesreći u Parizu poginula Diana, princeza od Walesa. Diana Spencer kći je osmog grofa Spencera i njegove supruge Frances Roche. Roditelji su očajnički željeli sina koji bi naslijedio titulu, kojeg su i dobili nakon Diane, a zatim se razveli.S princom Charlesom Dianu je upoznala njezina starija sestra, koja je jedno vrijeme izlazila s njim. Dvanaest godina stariji princ od Walesa i Lady Diana Spencer, potomak kraljevske obitelji i potpuno prikladna po porijeklu, vjenčali su se 29. srpnja 1981. godine. 15 godina kasnije uslijedio je i njihov razvod, a samo godinu dana nakon razvoda 36-godišnja princeza prihvatila je poziv da, zajedno s prinčevima ljetuje na jugu Francuske s obitelji egipatskog milijunaša Mohammeda Al Fayeda, vlasnika robne kuće Harrods u kojoj je kupovala i sama kraljica. Tu se upoznaje s njegovim 42-godišnjim sinom Emadom (čije ime znači “onaj koji je pouzdan, od povjerenja”). Ulazi u vezu s Emadom te zajedno s njim i umire 31. kolovoza 1997. u automobilističkoj nesreći u Parizu, a samo pola sata poslije smrti već se pojavljuju prve teorije zavjere prema kojima su je ubili agenti MI6.

Jack Trbosjek ubio svoju prvu žrtvu
1888. godine serijski ubojica Jack Trbosjek ubio je u Londonu svoju prvu žrtvu. Mary Ann “Polly” Nichols je po mongima prva žrtva zloglasnog londonskog serijskog ubojice Jacka Trbosjeka koji je 1888. ubijao i sakatio prostitutke u okrugu Whitechapel. Kao i kod ostalih Trbosjekovih žrtava, podaci o životu Nicholsove su malo poznati. Kada je ubijena, Mary Ann Nichols je imala 43 godine.

Rođena Maria Montessori
1970. godine rođena je Maria Montessori, talijanska pedagoginja, liječnica, feministkinja, tvorac Montessori pedagoške metode. 1907. godine Maria Montessori otvara Dječju kuću (Casa dei Bambini) u San Lorenzu, u kojoj razvija metodiku rada s djecom s metalnom retardacijom, a nakon dvije godine u Citta di Castello organizira i prvi tečaj na kojem se uči o njenoj metodi za učitelje. Organizator je i prvog međunarodnog tečaja za učitelje u Rimu i vlasnica prve Montessori škole u Španjolskoj.

Rođen Richard Gere
1949. godine rođen je Richard Gere, američki glumac. Rodom iz Philadelphije, odrastao je na očevoj farmi u blizini grada Syracuse u saveznoj državi New York. Već u školskim danima se počeo baviti glumom u školskoj kazališnoj grupi. Svira nekoliko instrumenata (klavir, gitara, truba). Sportska stipendija mu omogućuje studiranje filozofije na Sveučilištu u Massachusettsu.
Glumačku karijeru započeo je 1969. i to s raznim ulogama u Broadwayskim produkcijama, a na filmu je debitirao 1975. godine. No tek 1980. godine se proslavio u “Američkom žigolu”. Njegov izgled i talent za karakterne uloge glavni su mu adut, pa tako dobiva redovno uloge, no nikada nije osvojio Oscara.

Preminuo Georges Braque
1963. godine preminuo je Georges Braque, francuski slikar. Jedna je od dominantnih ličnosti Pariške slikarske škole. U Salonu nezavisnih izložio je 1906. godine svoja prva ulja: pejzaže slikane čistim bojama i mrtve prirode. Od 1907. godine počinje raščlanjivati svijet viđenoga u oblike geometrijskih tijela. Henri Matisse je primjetio da Braque konstruira svoje pejzaže kockama, odakle je izveden naziv kubizam. Još desetak godina je kubistički stilizirao mrtve prirode s violinama, gitarama i gipsanim torzima, a radovi posljednje faze pokazuju zaokret prema irealnom. Izradio je tri stropne slike u Louvreu i vitraje za crkvu u Varengevilleu.
Prva lokomotiva stigla u Zagreb
Hrvatski su veleposjednici iz komercijalnih razloga bili posebno zainteresirani za izgradnju pruge od Zagreba do Zidanog Mosta, preporučujući čak i pogon konjima ako su lokomotive preskupe. Godine 1851. počele su se obavljati terenske studije i trasiranje buduće pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak, a istodobno se raspravljalo o najpovoljnijem smještaju novoga kolodvora.
Godine 1855. počeli su zemljani radovi dolinom Save prema Zagrebu. Unatoč brojnim tehničkim i novčanim smetnjama, tijekom 1861. i 62. postavljeni su zidani stupovi za most na Savi pokraj Zagreba. Početkom 1862. godine završena je izrada podloga za prugu od Zidanog Mosta do Velike Gorice i Siska, a istodobno je napredovalo i podizanje kolodvorskih zgrada duž nove pruge. Veći zastoj u izgradnji pruge dogodio se u Mraclinu jer su seljaci bili protiv njezine izgradnje, pa su čak napadali inženjere i radnike, razbijali instrumente, rušili dovršene objekte i uništavali pragove. Ipak, i ta je zapreka uklonjena, pa je u svibnju 1862. godine počelo polaganje tračnica, a dovršen je i most preko rijeke Krapine pokraj Zaprešića.I napokon, 31. kolovoza 1862. godine stigla je iz Zidanog Mosta prva lokomotiva u Zagreb, na Zapadni kolodvor gdje se okupio gotovo cijeli grad kako bi vidio tu zadimljenu kočiju koja se kreće bez konja. Nakon uspjele pokusne vožnje u Zagreb je stigla i prva željeznička kompozicija s dva vagona, a kad su položeni brzojavni vodovi, signali i sigurnosni uređaji duž pruge, otvoren je 1. listopada 1862. redovit promet Zidani Most-Zagreb-Sisak.

Prvi puta poletio Super Gruppy, najneobičniji zrakoplov u povijesti
Na današnji dan 1965. godine poletio je jedan od najneobičnijih zrakoplova u povijesti. Radilo se o specijalnom teretnom zrakoplovu imena Super Guppy, koji je bio namijenjen prijevozu tereta velikih dimenzija. Napravljen je ponajviše za potrebe NASA-e, a i danas je u upotrebi jedan od tih zrakoplova (NASA njime prevozi dijelove za Međunarodnu svemirsku postaju i Projekt Orion). Super Guppy napravljen je na bazi zrakoplova Boeing 377 “Stratocruiser”, ali je znatno produžen i proširen. Osobito je zanimljivo da je trup zrakoplova toliko proširen i povišen da se dobiva dojam da je „napuhan“. Prednost tih modifikacija bila je u tome što se dobio prostor za teret dimenzija 33.8 m × 7.62 m × 7.62 m. Zanimljiva osobina Super Guppyja bila je u tome što se cijeli nos zrakoplova mogao otvoriti poput vratiju i zakrenuti za 110 stupnjeva, čime se omogućavao ukrcaj velikih tereta. Ukupno je proizvedeno samo pet takvih letjelica, a danas je u upotrebi, kao što je rečeno, još samo jedan.

Potpisan sporazum kojim su ruski i britanski imperiji podijelili interesne sfere u današnjem Iranu
Na današnji dan 1907. godine potpisan je neobično važan sporazum kojim su dva najveća tadašnja svjetska imperija – ruski i britanski, podijelila interesne sfere u Perziji (današnjem Iranu). Naime, Perzija nikada nije pala pod izravnu kolonijalnu vlast europskih sila. Ipak, oko nje su se uvelike lomila koplja, jer je predstavljala put kojim je Rusko Carstvo moglo prodrijeti na jug, sve do Perzijskog zaljeva i Indijskog oceana, što za Veliku Britaniju nije bila poželjna situacija. Na današnji dan razriješeni su mogući sporovi i trzavice između Velike Britanije i Ruskog Carstva, što je kasnije imalo epohalno značenje u Prvom svjetskom ratu (omogućilo je ujedinjenje Velike Britanije i Rusije u borbi protiv Nijemaca). Sporazumom je Ruskom Carstvu dodijeljena interesna sfera na sjeveru današnjeg Irana, uključujući gradove Teheran, Mašdad, Isfahan, Tabriz i Karadž. Zanimljivo je da je to i danas pet najvećih gradova u cijelom Iranu. Naime, sjeverni dio Irana pripada najnaseljenijim dijelovima te zemlje.
Britancima je pripala sfera u jugoistočnom dijelu Perzije, na granici s današnjim Pakistanom. To je, dakako, bilo logično, jer je susjedno područje u to doba pripadalo Britanskom kolonijalnom imperiju. Zanimljivo je da su sljedeće godine u južnom dijelu Perzije otkrili naftu, koja je zatim postala važan resurs. Naftu je eksploatirala Anglo-iranska naftna kompanija (Anglo-Iranian Oil Company), prethodnica današnjeg British Petroleuma (BP). Za Ruse je vjerojatno nezgodna bila činjenica da se sva iranska naftna polja nalaze u južnijem dijelu zemlje, koji je bio izvan njihove sfere.

Preminuo Charles Baudelaire
1867. godine preminuo je Charles Baudelaire, francuski pjesnik i kritičar. Njegovo djelo sadrži elemente romantizma i orijetaciju simbolista. Uz zbirku pjesama Cvjetovi zla (Fleurs du mal), koju mnogi smatraju najvažnijim lirskim djelom 19. stoljeća, napisao je i zbirku pjesničkih crtica Spleen Pariza, kojima je stvorio novu pjesničku vrstu. Pisao je sjajne likovne kritike, a istaknuo se i kao prevoditelj. Bio je jedan od prvih Francuza koji je upozorio na Wagnerov genij. Obilježen kao bludnik i odbacivan kao simbol boemstva i nemorala, svojim je pjesmama proširio područja poetskog, otkrio suvremenicima čitave predjele novih ljepota i grozota. Ni za života, ni prvih desetljeća nakon smrti nije stekao zasluženo priznanje.
Danas priznat kao vrhunski pisac francuske poezije, Baudelaire je postao klasikom. Barbey d’Aurevilly vidi u njemu «jednog Dantea jedne posrnule epohe».
Kroz svoje djelo, Baudelaire je nastoja istkati i pokazati veze između zla i ljepote, nasilja i naslade (Mučenica). Usporedno svojim zastrašujućim pjesmama (Semper Ædem) ili za njegovo doba skandaloznim (Delphine i Hyppolite), on je izrazio melankoliju (Mœsta et errabunda) i zavist uostalom (Poziv na putovanje).

(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )