Započela Konstitutivna Konvencija
U Philadelphiji je 1787. godine započela ‘Konstitutivna Konvencija’ na kojoj su američki delegati do 17. rujna iste godine rješavali probleme principa vladanja u Sjedinjenim Američkim Državama koje su nakon osamostaljivanja od Velike Britanije funkcionirale na konfederacijskom načelu. Iako je trebala započeti deset dana ranije, konvencija sve do 25. svibnja nije imala kvorum jer su državni delegati kasnili, a kada ih se sakupilo sedam, za predsjednika konvencije je izabran George Washington te je započelo zasjedanje na kojem se, prema originalnoj zamisli, trebalo samo revidirati neke od točaka Konfederacijske deklaracije. No, na inzistiranje većine, među kojima su prednjačili James Madison i Alexander Hamilton, konvencija je krenula u smjeru definiranja nove vlade umijesto ‘popravljanja’ stare. Rezultat tog višemjesečnog zasjedanja bio je Ustav SAD-a, najvažniji dokument američke povijesti kojime su Sjedinjene Američke Države efektivno počele postojati i funkcionirati pod jednom, federalnom vladom.

Predsjednik Kennedy hrabro najavio projekt slanja ljudi na Mjesec
Na današnji dan 1961. godine američki predsjednik John F. Kennedy održao je povijesni govor pred američkim Kongresom na kojem je najavio pokretanje programa slanja ljudi na Mjesec. Dapače, Kennedy je najavio da će SAD poslati čovjeka na Mjesec prije isteka tog desetljeća, dakle najkasnije 1969. godine. Onima koji su poznavali tadašnje stanje američkog svemirskog programa bilo je jasno da se radi o riskantnoj stvari. Naime, u trenutku dok je Kennedy to govorio, SAD još nije uspio poslati čak ni čovjeka u orbitu oko Zemlje, dok su sovjeti to uspjeli upravo prethodnog mjeseca (u travnju 1961. godine napravio je slavni Gagarin prvi orbitalni let oko Zemlje). Dakle, SSSR je u trenutku Kennedyjevog ambicioznog govora na današnji dan 1961. godine jasno vodio u „svemirskoj utrci“. Upravo da bi se smanjio taj zaostatak, predsjednik Kennedy najavio je trošenje velike količine novca na svemirske projekte. Projekt slanja ljudi na Mjesec nazvao je najimpresivnijim za čovječanstvo, najvažnijim u pogledu daljnjih svemirskih istraživanja, ali i najskupljim i najtežim projektom za izvođenje. Doista, američki program slanja ljudi na Mjesec (Program Apollo) bio je najskuplji projekt koji je SAD do tada poduzeo u mirnodopskim uvjetima. Na vrhuncu Programa Apollo, na njemu je radilo čak 400,000 ljudi, a angažirano je oko 20,000 poduzeća. Cilj je na kraju dosegnut – 1969. godine ljudi su po prvi put poslani na Mjesec i uspješno vraćeni na Zemlju. Dakako, predsjednik Kennedy osobno to nije doživio, jer je ubijen još 1963. godine.

Testiran prvi nuklearni top

Na današnji dan 1953. godine ispaljena je prva nuklearna granata iz artiljerijskog topa. Dogodilo se to na američkom poligonu za nuklearno testiranje u Nevadi, svega stotinjak kilometara od Las vegasa. Bio je to prvi i posljednji takav događaj u povijesti. Upotrijebljen je atomski top M65, nazvan “Atomic Annie”. Riječ je o topu kalibra 280 milimetara i dužine preko 25 metara. Težina cijelog oružja premašuje 83 tone, a granate od 364 kilograma imaju domet od oko 32 kilometra. Specifičnost atomskog topa ono je što se nalazi u granati. Naime, u nju je stavljena nuklearna bomba tipa W9, snage oko 15 kilotona. Ta snaga otprilike odgovara bombi bačenoj na Hirošimu 1945. godine i ima razornu snagu kao 15,000 tona TNT eksploziva. To znači da jedan nuklearni top može uništiti čitav grad samo jednim ispaljivanjem. Ispaljivanju na današnji dan prisustvovao je i sam američki ministar obrane, kao i šef združenog stožera SAD-a. Top je ispalio granatu na udaljenost od oko 10 kilometara. Nakon 19 sekundi leta granata je eksplodirala 160 metara nad zemljom. Eksplozija je bila snage očekivanih 15 kilotona, poput Hirošime. Nakon uspješnog testiranja, američka je vojska nabavila oko 20 takvih topova i rasporedila ih u Europi i Koreji. U slučaju rata, ti su topovi trebali poslužiti za tzv. taktičko nuklearno ratovanje (za razliku od strateškog oružja koje čine rakete s velikim dometom). Zanimljivo je da je SAD na testnom području u Nevadi do danas ukupno izvršio nevjerojatnih 928 nukleranih testova.

Premijerno prikazan prvi film iz serijala “Zvjezdani ratovi”
Na današnji dan 1977. godine premijerno je prikazan prvi film iz serijala „Zvjezdani ratovi“ (Star Wars). Film je doživio nevjerojatan uspjeh, kakav nije očekivao ni sam redatelj George Lucas. Naime, na taj je film utrošeno svega 11 milijuna dolara, a zaradio je ogromnih 775 milijuna dolara. Dapače, taj prvi film pokrenuo je čitav serijal „Star Wars“, koji je do danas ostvario samo od prodaje kino karata preko 4 milijarde dolara. Prvi film nosio je jednostavan naziv „Star Wars“, a tek je kasnije, kad su snimljeni i drugi filmovi iz serijala, njegov naziv promijenjen u „Star Wars Episode IV: A New Hope“. Zanimljivo je da je taj prvi film bio i od strane profesionalnih kritičara visoko ocijenjen. Dapače, nagrađen je s čak 6 Oscara. Redatelj George Lucas uoči premijere nije bio siguran da će „Star Wars“ uspjeti. U komunikaciji s prijateljem Stevenom Spielbergom, koji je tada radio „Bliske susrete treće vrste“ rekao je da će Spielbergov film sigurno nadmašiti „Zvjezdane ratove“ po zaradi. Spielberg je tvrdio suprotno pa je Lucas predložio da jedan drugome daju 2.5% od buduće zarade (poput nekakve oklade). Doista su to učinili pa Spielberg, koji je bio u pravu, i danas zarađuje 2.5% prihoda od „Zvjezdanih ratova“.

Preminuo Robert Koch
1910. godine preminuo je Robert Koch, njemački bakteriolog. Želio je postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik. Čeznuo je za istraživanjem novog područja – mikrobiologije. Nabavio je mikroskop i uskoro mu je mikroskopiranje postao glavni hobi. Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije. Godine 1882. u Fiziološkom društvu u Berlinu, Koch je iznio vlastitu spoznaju o uzročniku tuberkuloze, patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika, koji je po njemu nazvan Kochovim bacilom. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća. Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje kininom. Godine 1905. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu. Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi. Otkrio je postupke za uzgoj i proučavanje bakterija te suzbijanje mnogih zaraznih bolesti. Uveo je laboratorijski uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi. Razradio je postupke bojanja bakterijskih stanica.

Preminuo Pedro Calderón de la Barca
1681. godine preminuo je Pedro Calderón de la Barca, španjolski književnik. U mladosti se odlučio za vojničku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovački đak i svjedok propadanja španjolske moći, Calderón je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknađuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove “Komedije” mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragične. Calderón je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom činu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrađuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije “Zalamejski sudac” i “Život je san”, koje se još i danas s uspjehom izvode.

Povlačenje izraelske vojske s većine prostora južnog Libanona
Izraelska vojska se 2000. godine povukla s većine prostora južnog Libanona koji je držala pod kontrolom pune 22 godine. Iako je Libanon zbog problematičnog područja na jugoistoku okupiranog područja, blizu Golanske visoravni i granice sa Sirijom, prosvjedovao kod UN-a, tvrdivši da mu teritorij nije u potpunosti oslobođen, taj se dan slavi kao libanonski Dan oslobođenja. Sukob koji je do okupacije doveo započeo je krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, perioda tijekom kojeg je PLO regrutirao militante i napadao izraelska područja iz južnog Libanona nakon što su ta organizacija i Fatah protjerani iz Jordana. U Libanonu je u tom periodu započeo i krvavi 15-godišnji građanski rat, a izraelska okupacija uslijedila je 1978. nakon čega je PLO otjeran, a područje postalo ‘buffer zona’ pod kontrolom militantne skupine SLA koju je financirao i podupirao Izrael. 1985. militantna skupina Hezbollah, pod iranskom kontrolom, objavila je rat Izraelu i započela borbu za oslobođenje južnog Libanona tijekom koje je SLA kolabirala, a Izrael, nakon 15 godina, odustao od kontrole područja koje je pod okriljem UN-a vraćeno Libanonu.

(www.icv.hr; foto: Ilustracija)