Održan povijesno značajan referendum o hrvatskoj samostalnosti
Na današnji dan 1991. godine održan je povijesno značajan referendum o hrvatskoj samostalnosti. Odluku o raspisu referenduma donio je predsjednik Franjo Tuđman. Građani su odgovarali sa “ZA” i “PROTIV” na dva postavljena pitanja. Prvo pitanje bilo je “Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?”. Drugo pitanje bilo je “Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?” Na referendum je izašlo 83,56% hrvatskih glasača, a čak 94,17% zaokružilo je “ZA” na prvom pitanju. Za drugo pitanje tj. za ostanak u Jugoslaviji glasovalo je samo 1,2% glasača. Sukladno rezultatima referenduma Sabor RH mogao je 25. lipnja 1991. godine donijeti Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Izvršenje tih odluka odgođeno je zbog pritiska međunarodne zajednice sve do 8. listopada. Tada je konačno, jedan dan nakon raketiranja Banskih dvora u Zagrebu, prekinuta svaka državno-pravna veza s Jugoslavijom.
Utemeljena Legija časti
Na današnji dan 1802. godine Napoleon Bonaparte je utemeljio jedno od najpoznatijih odlikovanja na svijetu – Legiju časti (franc. Légion d’honneur). To je odlikovanje trebalo zamijeniti nekadašnje kraljevske ordene, koji su svi do jednoga ukinuti u doba Francuske revolucije. Legija časti bila je ustrojena po uzoru na rimske legije iz antičkog doba. Postojalo je pet stupnjeva odlikovanja. Najniži članovi Legije časti nosili su naziv “legionari” (franc. légionnaires). Iznad njih bili su “časnici” (franc. officiers). Još viši bili su “zapovjednici” (franc. commandans). Pri samom vrhu bili su “veliki časnici” (franc. grand officiers), a najviši stupanj činili su “veliki orlovi” (franc. grand aigles). Taj stupanj “velikih orlova” dodan je nešto kasnije, pa su u prvo vrijeme zapravo najviši stupanj činili “veliki časnici”. Zanimljivo je da Napoleon Bonaparte u doba kad je uspostavio Legiju časti još nije bio car. Naime, u to je vrijeme on bio tek “prvi konzul” (franc. Premier Consul) Francuske Republike. Carem se Napoleon proglasio dvije godine kasnije. Ipak, već i kao “prvi konzul” Napoleon je bio de facto vojni diktator u Francuskoj. Legija časti postoji i danas kao najviše francusko odlikovanje. Stupnjeva danas također ima pet, no nose ponešto drugačija imena: vitez (chevalier), časnik (officier), zapovjednik (commandeur), veliki časnik (grand officier) i veliki križ (grand croix). Francuski predsjednici danas automatski nose titulu “velikih meštara Legije časti” (Grand maître de la Légion d’honneur).

Marilyn Monroe održala svoj zadnji veći nastup posvećen Johnu Kennedyju
Marilyn Monroe je 1962. godine u njujorškom Madison Square Gardenu održala svoj zadnji veći nastup u javnosti. Radilo se o legendarnoj izvedbi pjesme ‘Happy Birthday, Mr. President’ koju je otpjevala za televizijski prijenos proslave 45. rođendana Johna F. Kennedyja. Nastup je zapamćen iz više razloga, između ostalog i zato što je Monroe, koja je umrla nepuna tri mjeseca kasnije, vrlo senzualno otpjevala svoju verziju pjesme kojoj je dodala i nastavak koji je sama napisala posebno za tu priliku, ali i zbog pripijene haljine koja je dodatno isticala njen status seks simbola zbog čega su mnogi uvaženi gosti bili službeno ‘nezadovoljni’. Poslije nastupa predsjednik Kennedy se popeo na pozornicu i zahvalio izvođačici našalivši se kako se nakon ‘ovako slatke izvedbe može povući u mirovinu sretan’, što je potaklo širenje već postojećih glasina o skrivenoj vezi između predsjednika i starlete.
Završen meksičko-američki rat
Meksiko je 1848. ratificirao Povelju iz Guadalupe Hidalgoa čime je završen Meksičko-američki rat koji je započeo dvije godine ranije zbog neriješenih problema oko pripadnosti Teksasa koji su obje strane smatrale svojim teritorijem. Tipični kolonijalni rat malih snaga na velikom prostoru od početka je bio obilježen američkim uspjesima i hrabrim, ali neuspješnim otporima Meksikanaca na čelu s generalom Santa Anom. U kratkom periodu Amerikanci su osvojili cijelu Kaliforniju i Novi Meksiko, a ušli su i u sam Mexico City što je bio jasan pokazatelj meksičkog poraza. Potpisivanjem mira Meksiko je za oko 18,5 milijuna dolara SAD-u prepustio države Kaliforniju, Nevadu i Utu, te dijelove Kolorada, Arizone, Novog Meksika i Wyominga, odnosno 55 posto teritorija koji je do tada kontrolirao, a ako se u to uključi i Teksas, Meksiko je poraz platio s više od dvije trećine nacionalnog teritorija.

Rođen Ho Chi Minh
Vijetnamski revolucionarni i državni vođa Ho Chi Minh, pravog imena Nguyen Van Thanh (na vijetnamskom Nguyen ‘koji će pobijediti’), organizator Vietnam Doc Lap Dong Minh Hoi (Lige za nezavisnost Vijetnama) kasnije poznatije pod imenom Viet Min koja je bila direktan odgovor na francuski kolonijalizam, te japanske i kineske aspiracije prema Vijetnamu, rođen je 1890. godine u Kim Lienu.

Rođen Malcolm X
Američki aktivist i borac za ljudska prava Malcolm X, pravog imena Malcolm Little, u mladosti svodnik, diler, kasnije i ovisnik, svojevremeno jedan od najopasnijih nasilnika na ulicama njujorškog Harlema, kasnije član Nacije islama koji je prezime promijenio u X kao znak poštovanja prema neznanim precima robovima, osnivač sekularne crnačke Organizacije Afro-američkog jedinstva, rođen je u Omahi u Nebrasci 1925. godine.

Rođen Peter Mayhew
Britansko američki glumac Peter Mayhew, najpoznatiji po svojoj visini od 2 metra i 21 centimetar koja mu je i donijela najpoznatiju ulogu karijere, onu Wookieeja Chewbacce u Star Wars serijalu, rođen je 1944. godine u Londonu.

Rođena Grace Jones
Jamajkansko američka manekenka, glumica i pjevačica Grace Jones, muza Andyja Warhola na početku uspješne pjevačke karijere koja je krenula dance-pop albumima Portfolio, Fame i Muse, a nastavila se profiliranjem specifičnog vlastitog stila pod utjecajem new wave izvođača poput Stinga, Iggy Popa, The Pretendersa, te dub-reggaea s rodne Jamajke, rođena je 1948. godine u Kingstonu.

Rođen Joey Ramone
Američki rock pjevač Joey Ramone, pravog imena Jeffrey Ross Hyman, frontman, tekstopisac, jedan od osnivača i ‘srce i duša’ legendarnih Ramonesa, ‘djed’ punk-rocka i ikona njegovog stila, rođen je u New Yorku 1951. godine.

Rođen Johann Gottlieb Fichte
1762. godine rođen je Johann Gottlieb Fichte, njemački filozof. Bio je začetnik njemačkog idealizma i pored Schellinga i Hegela jedan od njegovih glavnih predstavnika.

(www.icv.hr)

https://www.youtube.com/watch?v=EqolSvoWNck