Dubrovnik pogodio najjači potres u njegovoj povijesti
Na današnji dan 1667. godine u 8 sati ujutro pogodio je Dubrovnik najjači potres u njegovoj zabilježenoj povijesti. Katastrofa je bila tako velika da je poginulo otprilike pola stanovnika grada. Kamenje se navodno kotrljalo s brda Srđa i uništavalo sve pred sobom. Tsunami je opustošio gradsku luku, a prašina koja se podigla bila je tako gusta da je zamračila nebo nad gradom. Izbio je i požar, koji nisu uspjeli ugasiti gotovo 20 dana. Nastale su pukotine u zemlji, a izvori vode su presušili. Da stvar bude gora, bilo je to doba Drugog kandijskog rata (Kandija je drugi naziv za Kretu), kad su i Mletačka Republika i Osmansko Carstvo pokušavali osvojiti Dubrovnik. Ipak, pomoću velikog truda dubrovačkih diplomatskih predstavnika grad je uspio sačuvati slobodu.

U Bavarskoj proglašena Sovjetska Republika
Na današnji dan proglašena je u Müchenu 1919. godine Bavarska Sovjetska Republika. Nijemci tu državnu tvorevinu nazivaju “Bayerische Räterepublik”, pri čemu riječ “Räte” označava “sovjete” (zapravo savjete tj. vijeća). Dakako, to je učinjeno po uzoru na tadašnju Sovjetsku Republiku u Rusiji (SSSR je osnovan tek 3 i pol godine kasnije). Oko dva tjedna ranije (21. ožujka 1919. godine) proglašena je i Sovjetska Republika u Mađarskoj.
Na čelu Bavarske Sovjetske Republike isprva je bio Ernst Toller, židovskog podrijetla. Neobično je da je on po zanimanju bio kazališni dramaturg. Već nakon šest dana vlast su preuzeli komunisti, na čelu s Eugenom Levinéom, koji je bio također židovskog podrijetla. Komunisti su imali velike planove, poput osnivanja “Crvene armije”, ukidanja papirnog novca i davanja tvornica radnicima. Navodno su na Lenjinov prijedlog komunisti u Bavarskoj uzeli taoce među visokim društvom. Krajem travnja smaknuli su osmoricu ljudi pod optužbom za špijunažu. Jedan od ubijenih bio je i knez Gustav von Thurn und Taxis, iz jedne od najuglednijih i najbogatijih bavarskih obitelji. Ubijena je i grofica Hella von Westarp. Bavarska Sovjetska Republika ukupno nije trajala niti mjesec dana. Naime, već 3. svibnja desničarske snage nasilno su je ugušile. Komunistički vođa Eugen Leviné uhićen je i strijeljan.

Lansiran prvi komercijalni komunikacijski satelit
Prvi komercijalni komunikacijski satelit postavljen u geosinkronalnu orbitu, Intelsat I poznat i pod nadimkom Early Bird, lansiran je 1965. godine. Intelsat I bio je prvi satelit putem kojega su Europa i Sjeverna Amerika uspostavile gotovo trenutnu komunikacijsku vezu te su putem njega prenošene telefonske, televizijske i telefaks informacije, a u uporabi je ostao četiri godine prilikom čega je bio upotrijebljen i kao direktna veza za let misije Apolla 11 čiji je satelit za komunikaciju Atlantic Intelsat, pretrpio kvar.

Patentiran celuloid
Na današnji dan 1869. godine patentiran je celuloid, prva termoplastika koja se u početku zbog jednostavnog oblikovanja masovno koristila kao zamjena za slonovaču, a tek je kroz 20 godina bila primjenjena u filmografiji. Zbog svoje visoke zapaljivosti celuloid je s vremenom izašao iz široke uporabe, a danas se još može pronaći u primjerice lopticama za stolni tenis i trzalicama za gitare.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)