Premijera prve hrvatske opere “Ljubav i zloba” Vatroslava Lisinskog
Na današnji dan 1846. godine Hrvatska je kao treća zemlja u svijetu dobila nacionalnu operu (nakon Rusije i Njemačke). Ljubav i zlobu skladao je mladi 26-godišnji Vatroslav Lisinski. Premijera te opere u današnjoj Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu bila je veliki događaj za hrvatski preporodni pokret. Glavnu ulogu Ljubice otpjevala je grofica Sidonija Erdödy Rubido, prva hrvatska operna pjevačica. Za Vatroslava Lisinskog zanimljivo je da je rođen pod imenom Ignac Fuchs, i da je sam kroatizirao svoje ime zbog nacionalnih osjećaja (Ignac od latinskog ignis=vatra -> Vatroslav, a njemački Fuchs=lisica -> Lisinski). Umro je u Zagrebu, ne navršivši ni 35 godina života.

Otvoren pariški muzej Louvre
Na današnji dan 1794. godine za javnost je otvoren pariški muzej Louvre. Iako je službeno otvorenje bilo u kolovozu 1793., običan puk je pristup muzeju imao samo tri dana u tjednu. Louvre je zbog tehničkih problema zatvoren dvije godine kasnije da bi svoja vrata ponovno otvorio 14. srpnja 1801.godine.

Italija zabranila upotrebu hrvatskog jezika u upravi u Istri
Na današnji dan 1923. godine fašistička Italija zabranila je upotrebu hrvatskog jezika u upravi u Istri. Podsjetimo, istarski su krajevi i Trst pripali Italiji nakon Prvog svjetskog rata. Talijanska je vlada praktički odmah započela s pokušajima talijanizacije tamošnjeg slavenskog stanovništva (Hrvata i Slovenaca). Nasilne metode naročito su uvedene dolaskom fašista na vlast u Italiji 1922. godine. S vremenom su u Istri prisilno talijanizirana čak i imena stanovnika (primjerice prezime Antolčić moralo je biti promijenjeno u Antonelli). Talijanizirana su i imena mjesta (hrvatske varijante izbačene su iz upotrebe), te imena ulica. Hrvatsko stanovništvo bilo je revoltirano takvim talijanskim postupcima.

Zaključen Španjolski građanski rat
Godine 1939. završio je Španjolski građanski rat. Trajao je tri godine, a vodile su ga ljevičarske skupine protiv desničarskih pobunjenika predvođenih Franciscom Francom. Radilo se o prvom većem oružanom sukobu između fašizma i demokracije. Franco je 1939. osvojio glavno republikansko uporište u Kataloniji, nešto kasnije se predao i Madrid, no zemlja je bila duboko iscrpljena ratom i ekonomskom krizom. Razdoblje ekonomske i kulturne izolacije Španjolske prekinuto je tek Francovom smrću 1975. godine.

Preminula Virginia Woolf
1941. godine preminula je Virginia Woolf, britanska književnica. Rođena u uglednoj viktorijanskoj intelektualistički nastrojenoj obitelji Stephen, Adelaidu Virginiju Stephen odgajali su uglavnom privatni učitelji. Nakon smrti oca Leslieja Stephena, poznatog književnoga kritičara i izdavača, seli se sa sestrom Vanessom u Bloomsbury, područje središnjega Londona koje je, u tijekom vremena postalo okupljalištem jednoga sloja britanske inteligencije. Njeni su romani visoko eksperimentalni: na više mjesta radnja, koja je počesto svakodnevna i uobičajena, rastače se u svijesti (ženskih) protagonista; snažan lirizam i jezična virtuoznost stvaraju dojam svijeta prebogatoga vizualnim i drugima senzornim asocijacijama, kao i senzibilne likove uronjene u neprestano preispitivanje smisla vlastite doživljajnosti i opstojnosti same.

Preminuo Sergej Rahmanjinov
1943. godine preminuo je Sergej Rahmanjinov, ruski skladatelj. Rođen je u Semjonovu, blizu Novgoroda u sjeverozapadnoj Rusiji u imućnoj obitelji. Roditelji su bili pijanisti amateri, a svoje prve sate glasovira dobio je od svoje majke na njihovom imanju. Zbog financijskih poteškoća obitelj se preselila u Sankt Peterburg gdje je Sergej upisao Konzervatorij. Kasnije se preselio u Moskvu, gdje su mu učitelji glasovira bili Nikolaj Zverev i Aleksandar Siloti. Već u svojim mladim godinama pokazao je veliku vještinu i u skladateljstvu. Ubrajao se među najveće pijanističke virtuoze svojega doba. Njegova glazba je prožeta elegičkim akcentima koji katkad prelaze u izrazitu melankoliju. Najpoznatija su mu klavirska djela, oblikovana pod utjecajem Liszta i Chopina.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)