Tvrtka Biointegra d.o.o. Slatina, članica grupacije bioplinskih elektrana Energija bioplina, u suradnji s Gradom Slatinom, Ispostavom Savjetodavne službe Slatina i Croatia bankom d.d., predstavila je u Slatini svoja bioplinska postrojenja, od kojih se jedno upravo gradi u slatinskoj poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci. Predstavljene su i mogućnosti suradnje u proizvodnji sirovine sa svim vrstama poljoprivrednih proizvođača, a upravo zato na predstavljanje su pozvani zainteresirani proizvođači, predstavnici OPG-a, poljoprivrednih poduzeća, obrta i zadruga. Zanimanje je bilo iznad svih očekivanja pa je dvorana Hrvatskog doma bila prepuna. O projektu bioplinskih elektrana i mogućnostima suradnje govorili su gradonačelnik Slatine Ivan Roštaš, predstavnica tvrtke Energija bioplina zadužena za projekte EU-a Ines Car, direktor Croatia banke u Virovitici Dino Šimunović i viša savjetnica u slatinskoj ispostavi Savjetodavne službe Tihana Bišćan.
Staklenici umjesto plastenika
Zahvaljujući svim sadašnjim i budućim kooperantima, prijateljima i srednjoškolcima na pokazanom zanimanju za potencijalne mogućnosti suradnje, vlasnik i direktor tvrtke Franjo Hoić naglasio je zadovoljstvo što je i gradonačelnik Roštaš u svom izlaganju izrazio spremnost Grada Slatine za potporu projektima Biointegre.
– Bioplinska elektrana u Medincima sagrađena je približno 80 posto, a nakon uskrsnih blagdana počinje gradnja i susjednog postrojenja pod nazivom Bioplin proizvodnja. Tako će do kraja godine u Slatini biti u funkciji dva bioplinska postrojenja, snage 2,4 i 1,2 MW.
Direktor Hoić najavio je da će ove godine pokušati pribaviti svu potrebnu dokumentaciju za gradnju staklenika uz elektrane. U prvotnom planu bila je gradnja plastenika, ali savjeti stručnjaka utjecali su na gradnju skupljih staklenika radi kvalitetnije proizvodnje.
– U suradnju želimo uključiti što više kooperanata, OPG-a, obrta i poljoprivrednih proizvođača jer imamo potrebu za sirovinom. To uključuje i farmere koji imaju stoku, jer oni mogu u bioplinskom postrojenju zbrinuti stajnjak i gnojnicu, što je važno zbog Nitratne direktive EU-a. Za gnojenje poljoprivrednih površina nudimo im visokokvalitetni prerađeni supstrat koji nazivamo digestat, izuzetno humusno gnojivo bez nitrata, čija uporaba nakon nekoliko godina potpuno briše trošak nabave mineralnih gnojiva.
Inovativnost
Direktor Hoić ističe podatak da će linija za preradu biološko-organskog otpada biti 99 posto rezultat hrvatskoga znanja, u suradnji s tvrtkom Tehnix iz Donjeg Kraljevca, koja je pionir u zbrinjavanju otpada u Hrvatskoj. S prerađenim biološkim otpadom smanjit će se unos kukuruzne silaže u bioplinska postrojenja za 50 posto i ona će tako postati efikasnija i profitabilnija pa će ostati sredstava za nove kapacitete, znanja, radna mjesta i boljitak okruženja.
– U Hrvatskoj se godišnje stvori 1,4 milijuna tona biološko-organskog otpada koji bacamo. S tim količinama mogli bismo opskrbljivati bioplinska postrojenja snage oko 50 MW, uz enormnu količinu toplinske energije koju bismo mogli usmjeriti u neke dodatne proizvodnje. Pokušavamo biti što inovativniji, da naše tvrtke budu ekološki usmjerene i da u tom smislu budemo uzor okruženju u kome živimo – kaže direktor Hoić.
U šest bioplinskih elektrana, od kojih se tri grade, a tri su u pripremi, tvrtka ulaže oko 36 milijuna eura, a u liniju za preradu biološko-organskog otpada još dva milijuna eura. U upravnoj zgradi tvrtke bit će Centar obnovljivih izvora Hrvatske, središnja nabava za sve tvrtke grupacije u Hrvatskoj, centralni laboratorij za nadzor ulaznih i izlaznih supstrata, a obavljat će se i kontrola voda.
Tehnički konzultant projekta gradnje bioplinskih elektrana Shamil Kudashev odgovoran je za poslovni razvoj s tehničkoga gledišta i za izbor tehnologija.
– Vrlo je važno izabrati odgovarajuću tehnologiju, primjenjivu i profitabilnu na određenom području. Projekt je zanimljiv jer uzimamo nešto što ljudima ne treba i čega se teško mogu riješiti, a poslije nema otpada. On se ponovno koristi za ljude, za proizvodnju energije, topline, gnojiva. Važno je da zemlju činimo čišćom. Projekt je budućnost zbog razvoja zelenih tehnologija i vjerujem da je vrlo blizu vrijeme kada će se prestati koristiti energija iz fosilnih goriva i zagađivati atmosfera – kazao je Kudashev.
Dodao je da Hrvatska, kao posljednja zemlja koja se priključila Europskoj uniji, treba uhvatiti priključak s Unijom i njezinom politikom zelenih tehnologija i zelene energije te da je uvjeren kako će to Hrvatska uspjeti.
– Imamo dobru priliku i visoke potencijale da u tome damo svoj doprinos – rekao je tehnički konzultant tvrtke Energija bioplina.
U Hrvatskoj je godišnje 1,4 milijuna tona biološko-organskog otpada koji bacamo, a kojim bi se mogla opskrbljivati bioplinska postrojenja snage oko 50 MW, uz iznimno veliku količinu toplinske energije.
Prva linija za preradu biološko-organskog otpada
Energija bioplina prva u Hrvatskoj postavlja liniju za preradu biološko-organskog otpada, ostataka hrane iz kućanstava i restorana, ali i tehnološkog otpada tvornica kao što je u Slatini Marinada. “Sagradit ćemo liniju u Križevcima kapaciteta 70.000 tona godišnje prerade. Već nam se javljaju komunalna poduzeća, općine i gradovi koji žele s nama surađivati, jer direktiva o zbrinjavanju otpada već je aktualna, a još ni jedan deponij u Hrvatskoj nije spreman prihvatiti takav otpad. Sortiranje otpada nema efekta ako se prikupljeni otpad nema gdje odložiti na kvalitetan način”, rekao je Hoić.
Važni svi kooperanti
Prema izjavi direktora tvrtke Energija bioplina Franje Hoića, svi zainteresirani kooperanti jednako su važni za tvrtku, bez obzira na to imaju li jedan ili mnogo više hektara zemljišta za proizvodnju silažnog kukuruza. Za dvije bioplinske elektrane u Medincima treba oko 1500 hektara poljoprivrednih površina koje će biti zasijane tom silažnom masom. Trenutačno je na zalihama 12.000 tona silaže, što je dovoljno za početak rada elektrane od 2,4 MW, a ove godine očekuje se zbrinjavanje dodatnih oko 35.000 tona. Zbrinjavanje silaže bit će racionalizirano baliranjem, što je dodatno ulaganje od 270.000 eura. No, ono je isplativo jer će se gubitak energetske vrijednosti smanjiti na samo pet posto.
(glas-slavonije.hr)
