Smaknut francuski kralj Luj XVI. na giljotini
Na današnji povijesni dan 1793. godine, za vrijeme Francuske revolucije smaknut je kralj Luj XVI. na pariškom Trgu revolucije (danas Place de la Concorde). Posljednji kraljev dan izgledao je ovako: probudio se u 5:00 ujutro, obukao i zatim ispovijedio kod oca Henryja Essexa Edgewortha de Firmonta, irskog katoličkog svećenika. Nakon toga je svećenik održao misu, posljednju u kraljevom životu. Kralj i svećenik zatim su se uspeli u zelenu kočiju i po ulicama Pariza dovedeni su do stratišta. Vožnja je trajala preko jednog sata, s time da su pred kočijom išli bubnjari, a za njom konjanici s izvučenim sabljama. Na ulicama kuda je išla kočija bili su raspoređeni pripadnici Nacionalne garde. Kad su došli do giljotine kralj je relativno hrabro stupio na nju i rekao: “Umirem nevin od zločina za koje sam terećen. Opraštam svima koji su uzrokovali moju smrt; i molim se Bogu da krv koju namjeravate proliti nikada ne padne na Francusku!”

Nuklearna katastrofa pri padu bombardera B-52
Jedna od najgorih nuklearnih nesreća u povijesti dogodila se na današnji dan 1968. godine kada je američki bombarder tipa B-52 pao u ledom prekriveno more pokraj Grenlanda. Uzrok nesreće bila je vatra u pilotskoj kabini, zbog koje je posada morala evakuirati letjelicu. Šest članova posade uspješno je napustilo avion pomoću izbacivajućih sjedala, no jedna je osoba ostala u avionu i poginula. Bombarder je nosio četiri termonuklearne bombe od 1.1 megatona (svaka oko 80 puta snažnija od one bačene na Hirošimu), čiji su se nenuklearni eksplozivni dijelovi detonirali pri padu. To je dovelo do radioaktivnog onečišćenja širokog područja. Amerikanci i Danci očistili su radioaktivni led, no sekundarni dio jedne od bombi navodno nije pronađen. Postoji mogućnost da još leži na dnu mora.

USS Nautilus isplovila na svoje prvo putovanje
Hladni rat koji je bjesnio svjetskim političkim odnosima nakon Drugog svjetskog rata svoju je zastrašujuću stranu pokazao 1954. godine, kada je prva podmornica na nuklearni pogon, USS Nautilus, isplovila na svoje prvo putovanje.

Predsjednik Jimmy Carter proglasio opću amnestiju
Vijetnamski rat podijelio je SAD možda i gore nego građanski rat u 19. stoljeću, jer su nasuprot samozvanim rodoljubima koji su se dobrovoljno prijavljivali za sudjelovanje u krvavom piru na drugoj strani zemaljske kugle stajali slobodoumni građani kojima je to bilo nepojmljivo pa su izbjegavali regrutaciju na sve načine. Kako bi riješio problem procesuiranja svih onih koji su pobjegli u Kanadu ili se skrivali po zakutcima Amerike, predsjednik Jimmy Carter na današnji je dan 1977. godine proglasio opću amnestiju.

Preminuo Vladimir Iljič Uljanov
Vladimir Iljič Uljanov, poznatiji pod nadimkom Lenjin, preminuo je na današnji dan 1924. godine. Bio je ruski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist. Predvodio je Oktobarsku revoluciju 1917. godine u Rusiji, osnovao prve Komunističke partije i Kominterne, ali i utemeljio Rusku Socijalističku Federativnu Sovjetsku Republiku i Sovjetski Savez. Mjeri li se važnost povijesnih osoba dosegom, opsegom i dubinom njihova utjecaja u oblikovanju svijeta, Lenjin je, po mišljenju praktički svih povjesničara jedna od najvažnijih ličnosti 20. stoljeća, a po sudu mnogih, i najvažnija. Lenjin je bio osoba koja je formulirala i provela program pobjede ideologizirane društveno-političke opcije koja se, bez njega, svodila na praksu sindikalističkih i općecivilizacijskih reformi: prije njega, nijedan se lijevi političar radikalnog usmjerenja nije, usprkos deklarativnim iskazima, usudio išta poduzeti da bi preuzeo vlast, a kamoli provesti duboku društvenu preobrazbu na crti ostvarenja egalitarnoga društva-u ovom slučaju prema apokaliptički shvaćenomu marksizmu.

Preminula Agatha Christie
1976. godine preminula je Agatha Christie, engleska književnica. Agatha Christie je najpoznatiji autor kriminalističkih romana na svijetu i najprodavaniji autor uz Shakespearea. Njene knjige prodane su u više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku, i više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika (do 2003). Primjer njenog uspjeha je prvo mjesto na ljestvici najprodavanijih autora svih vremena u Francuskoj s preko 40 milijuna primjeraka na francuskom (do 2003), gdje joj je najbliži konkurent s oko 22 milijuna primjerka Émile Zola. Njena predstava “Mišolovka” (The Mousetrap) drži rekord najdužeg prikazivanja u Londonu. Agatha Christie napisala je preko osamdeset romana i drama, uglavnom detektivskih. U mnogima od njih pojavljuju se njeni najpoznatiji likovi, Hercule Poirot i Miss Marple. Iako se voljela poigravati s konvencijama žanra – jedno od njenih ranijih djela, Ubojstvo Rogera Ackroyda, sadržava potpuni obrat na kraju – uvijek je u knjige postavljala tragove prema kojima su čitatelji mogli i sami otkriti počinitelja.Većina njezinih knjiga i kratkih priča adaptirana je u filmove, neke i više puta (Ubojstvo u Orijent Expressu, Smrt na Nilu, U 4.50 s Paddingtona). Britanska televizija BBC napravila je radijske i televizijske verzije mnogih priča o Poirotu i Miss Marple, a Granada Television je producirala detektivski serijal u kojem Poirota glumi David Suchet, možda najpoznatiji suvremenoj publici.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)