Nakon godina gospodarske stagnacije i administrativne pripreme značajnih projekata, čini se da Slatinu čekaju bolji dani, bar kad je riječ o proizvodnji i korištenju energije iz obnovljivih izvora.
U poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci tvrtka Biointegra vlastitim sredstvima gradi bioplinsku elektranu vrijednu gotovo sedam milijuna eura, snage 2,4 MW, od kojih će 2 MW prodavati HEP-u, a preostalih 0,4 koristiti za potrebe postrojenja. Vlasnik i direktor tvrtke Franjo Hoić planira završetak elektrane i početak proizvodnje električne energije 1. svibnja ove godine. U toj modernoj elektrani, kojom će se upravljati računalom iz dispečerskog centra, bit će stalno zaposlene tri osobe i šest sezonskih radnika, a silažni kukuruz kao sirovinu proizvodit će tridesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na približno 400 hektara zemljišta. Proizvedena električna energija isporučivat će se preko HEP-ove mreže, kupac je Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), a HEP će biti distributer.
– Planiramo sagraditi plastenike za proizvodnju povrća, a toplinske energije bit će dovoljno za dva hektara plastenika. U njima bi se moglo zaposliti više od dvadeset radnika – kaže direktor Hoić. Uz elektranu čija je gradnja u poodmakloj fazi, tvrtka Bioplin proizvodnja Franje Hoića i njegovih partnera započinje početkom sljedeće godine, također u poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci, gradnju još jedne elektrane snage 1MW, vrijedne 4,4 milijuna eura. Ukupna ulaganja toga poduzetnika u Slatini, koja obuhvaćaju dvije elektrane i plastenike, procjenjuju se na gotovo 14 milijuna eura.
Nedaleko od Hoićeve bioplinske elekrane početkom studenoga puštena je u proizvodnju sunčana elektrana Sinerot ukupne vrijednosti 6,9 milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira prihvatljive troškove s 80 posto udjela, odnosno s 4.811.000 kuna, dok Virovitičko-podravska županija kao nositelj projekta osigurava preostalih 20 posto i dio troškova koji ne mogu biti predmet sufinanciranja. To je najveća elektrana u vlasništvu jedne jedinice lokalne samouprave, a stručnjaci su projekt Sinerot ocijenili jednim od najboljih projekata u 2015. godini u Republici Hrvatskoj. Solarni paneli postavljeni su na površini od 6000 četvornih metara na betonske stupove visine 2,5 metra u razmaku od četiri metra, s dovoljno svjetla na zemlji ispod njih za poljoprivrednu proizvodnju. Investitor i nositelj projekta je Virovitičko-podravska županija, a partneri su Grad Slatina, Srednja škola Marka Marulića Slatina, Poljoprivredni fakultet iz Osijeka i županijska Razvojna agencija VIDRA, koja je operativno pripremila i provodi projekt. Prema riječima ravnatelja agencije Tomislava Petrica, iznimne vrijednosti elektrane Sinerot su promocija energetske učinkovitosti, godišnja proizvodnja oko 560.000 kWh, edukacija srednjoškolaca u povrtlarskoj kao strateškoj proizvodnji na području županije i zaštita okoliša smanjenjem proizvodnje ugljičnog dioksida.
JOŠ NEKOLIKO SLIČNIH PROJEKATA
U poduzetničkoj zoni Turbina 2 tvrtka Barjak započela je radove na izgradnji kogeneracijskog postrojenja snage 500 kW, čiji je input brzorastuće drvo paulovnija, a pripremljeno je još nekoliko projekata elektrana iz obnovljivih izvora. To su elektrana tvrtke Miscantus-Slatina snage 2,96 MW u poduzetničkoj zoni Turbina 1, bioplinsko postrojenje snage 1 MW na poljoprivrednu biomasu tvrtke Bioplin proizvodnja u poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci te elektrana na šumsku biomasu snage 4,5 MW tvrtke Energy 9 u poduzetničkoj zoni Trnovači. (www.glas-slavonije.hr, Fotografija: www.vpz.hr)